Uticaj perzistencije na tretman astme i HOBP-a
U nizu tema iz oblasti pneumologije na Devetoj Medikalovoj konferenciji govoreno je i o perzistenciji, kao problemu za uspješnu realizaciju terapije astme i hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP). Dr Jelena Borovinić Bojović ocijenila je da, s obzirom na stečeno iskustvo u oblasti organizacije zdravstvenog sistema, konferencije kakva je Medikalova daju značajan doprinos svim novim modalitetima, dijagnostičkim procedurama i tretmanima koje Crna Gora prati u korak s relevantnim zdravstvenim adresama Evrope i šire od toga. U tom kontekstu zahvalila je organizatorima za organizaciju konferencije i istakla da se osim sticanja znanja i iskustva ovakvim projektima doprinosi i uvezivanju sistema, povezivanju ljekara i formiranju jedinstvenog esnafa koji zaista treba da opstane i postoji kao takav i u budućnosti.
Neadekvatno uzimanje inhalatorne terapije predstavlja izuzetan problem
S osvrtom na rezultate komparativne analize perzistencije[1] u liječenju pacijenata sa astmom i/ili HOBP-om liječenih kombinovanom terapijom, dr Borovinić Bojović je istakla da svaka perzistencija pri uzimanju inhalatornih terapija predstavlja veliki problem u liječenju. — Koliko god nam to izgledalo nebitno, mi koji radimo s pacijentima koji koriste ovu terapiju potpuno smo sigurni, i postoje objektivne činjenice, da loše, neadekvatno uzimanje inhalatorne terapije predstavlja izuzetan problem u terapijskom protokolu — navela je dr Borovinić Bojović.
Dr Borovinić Bojović: – Nekada je potpuno nevažno što ste pacijentu dali pravi lijek ako on ne nađe način pravilno da ga koristi. Onda ćemo imati veliki problem.
Podaci iz dvije studije pokazuju da je među 2,17 miliona pacijenata sa astmom koji uzimaju ljekove na recept stopa prekida terapije bolesnika koji su po prvi put liječeni takvom terapijom iznosila čak 72 % tokom prvih 30 dana, što je, po ocjeni dr Borovinić Bojović, izuzetno visok procenat.
Među 5.504 pacijenta koji su podigli inicijalni recept za inhalatornu terapiju salmeterol/flutikazon propionatom 59% nikada više tokom 12 mjeseci nije podiglo svoj recept, što je ogroman procenat. Samo 9% i dalje ostaje istrajno u korištenju svoje terapije kroz 12 mjeseci. 9 od 10 pacijenata sa astmom ili HOBP-om nije istrajno, odnosno perzistentno, u uzimanju terapije tokom 12 mjeseci, što je, kako je objasnila dr Borovinić Bojović, osnovni preduslov dobre kontrole njihove bolesti.
Dr Borovinić Bojović: – Iako je kombinovana terapija salmeterol/flutikazon propionatom učinkovita, perzistencija kod bolesnika koji prvi put započinju liječenje takvom takvom terapijom je, nažalost, suboptimalna. Na osnovu ovih rezultata možemo znati da nećemo imati dobre rezultate u liječenju kod 9 od 10 pacijenata.
Posljedice slabe adherencije ili perzistencije
Rezultati lošeg liječenja astme ili HOBP-a zbog slabe adherencije i/ili manjka perzistencije mogu dovesti i dovode do sljedećeg: pogoršanja simptoma, narušavanja kvaliteta života, što je najčešći razlog javljanja pacijenata u ambulantu, čestih egzacerbacija bolesti, povećanja broja hospitalizacija i povećanja mortalitetne stope, do značajnog opterećenja zdravstvenog sistema, što nije ni malo nevažno, a nose i visok socio-ekonomski trošak usljed izostanka s posla. Ovi pacijenti, po riječima dr Borovinić Bojović, imaju visok broj dana u godini u kojima koriste bolovanje i nisu na svojim radnim zadacima.
— Osnovna razlika između adherencije i perizistencije je ono u kojoj mjeri pacijent postupa u skladu s određenim intervalom i režimom doziranja. Perzistencija je vremenski period od inicijacije, započinjanja terapije, do prekida terapije — kaže dr Borovinić Bojović. Razlozi za slabu perizstenciju kod pacijenata sa astmom i HOBP-om su mnogobrojni, ali neki od najčešćih su sljedeći: odsustvo simptoma, koje nažalost obično bude kratkog daha, nedoumice vezano za korišćenje terapije, nejasnoće sa kojim pacijent napusti ordinaciju/ambulantu.
Dr Borovinić Bojović: – Tehnika korišćenja samog inhalacionog uređaja je posebno važna i zahtijeva posebno jasnu inicijalnu demonstraciju. Postoje razlike u inhalatornoj tehnici između različitih uređaja zbog kojih se i inhalatorna tehnika pogoršava. To znači da je u svakoj pulmološkoj ili pneumofiziološkoj ambulanti neophodno da postoji medicinska sestra odn. radnik koji će jasno objasniti pacijentu kako se određeni uređaj koristi, jer tu zapravo nastaje najveći broj problema i grešaka i oni veoma često napuste ambulantu sa nejasnoćom kako će taj lijek kod kuće da koriste. Dakle, tehnika uzimanja određenog lijeka u pulmologiji jednako je važna kao i sam lijek koji ste mu propisali.
Važan je tip inhalacionog sredstva
Prema podacima studije koja je obuhvatila oko 20% njemačkih javnih apoteka (oko 4.000 apoteka) kod pacijenata koji su po prvi put započeli liječenje[2], perzistencija tokom 12 mjeseci jasno je bila bolja kod onih koji su liječeni određenom kombinacijom salmeterol/flutikazon propionata u inhalatoru suvog praha. Pacijenti koji su je koristili, kako je objasnila dr Borovinić Bojović, veći broj dana su bili istrajni u korišćenju terapije. Oni nisu, u kontinuitetu, duži vremenski period prekidali terapiju u odnosu na pacijente koji su koristili uporedni oblik kombinovane terapije: otprilike 150 dana naspram 134 dana. Pacijenti su pokazali mogućnost da postanu istrajni na svojoj terapiji 22,3% u odnosu na 10,5% onih koji nisu koristili tu vrstu inhalatorne terapije.
— Dizajn inhalatora može doprinijeti konzistentnosti dobre inhalacijske tehnike kroz duži vremenski period, što potencijalno poboljšava perzistenciju. Dakle, u odnosu na to koliko je sami inhalator jednostavniji, ekonomičniji, približniji pacijentu, toliko će i perzistencija duže trajati. Toliko će se oni duže vezati za taj inhalator — objašnjava dr Borovinić Bojović. Pacijentu nije dovoljno prepisati efikasno inhalatorno sredstvo, već je, ne manje važno, edukovati ga o pravilnoj primjeni tog sredstva. Nepravilna upotreba inhalatornog sredstva ima, kako je objašnjeno ovom prilikom, dvostruko loš efekat: nema poboljšanja simptomatologije, nema poboljšanja generalno bolesti, a pacijent gubi povjerenje i u ljekara i u lijek. — Upravo iz tih razloga veoma je važno da obratimo pažnju da kod pulmoloških ljekova, kod inhalatorne terapije, izuzetno veliki značaj može da ima i zamjena inhalatora, koliko god to izgleda u prvom trenutku nestvarno — zaključila je dr Borovinić Bojović.
[1] Najveća evropska studija rađena 2016. utemeljena na podacima iz svakodnevnog liječenja pacijenata sa astmom i HOBP-om. Primijenjena je metodologija Real World Evidence. Rezultate je objavio Journal of Allergy and Clinical Immunology (JACI): In Practice.
[2] 11.774 pacijenata sa astmom ili HOBP-om
Anita Đurović
Dodajte komentar