Projekcije za 2030. godinu predviđa da će četiri vodeće pozicije oboljevanja u 2030. godini biti:
1. unipolarna depresija (sa treće na prvu poziciju),
2. ishemijska bolest srca (sa četvrte na drugu poziciju),
3. saobraćajni traumatizam (sa devete na treću poziciju) i
4. cerebrovaskularne bolesti (sa šeste na četvrtu poziciju).
Akutni koronarni sindrom – AKS (akutni infrakt miokarda i nestabilna angina pektoris) je najčešći uzrok smrti i u zapadnom svijetu i SZO predviđa da će takav trend ostati do 2020 godine. Svake godine se u svijetu registruje 4 miliona novih pacijenata sa akutnim koronarnim sindromom, u Evropi 2 miliona.
U Centru za kardiologiju u Koronarnoj jedinici u 2013. godini liječeno je 542 pacijenta pod dijagnozom akutnog koronarnog sindroma (akutni infrakt miokarda i nestabilna angina pektoris). Životna doba naših pacijenata je iznosila od 60,8 godina tj. 35 – 92. godine života; muškarci su bili dvostruko više zastupljeni: 375 (69,2%) vs žene 167 (30,8%).
Od navedenog broja pacijeneta, umrlo je 28 (5.2%). Po statstičkim podacima naš rezultat liječenje se poklapa sa rezultatima liječenja drugih refrentnih centara u okruženju i u Evropi. Dobar rezultat liječenja je ostvaren zahvaljujući stručnosti osoblja i primjeni savremenih modaliteta liječenja akutnog koronarnog sindroma – perkutane koronarne intervencije i trombolitčke terapije.
Saradnja sa drugim Koronarnim jedinicima u Opštim bolnicama u Crnoj Gori
Statistički podaci o liječenju pacijenta koji imaju dijagnozu akutnog koronarnog sindroma u 2013. godini govore i o dobroj organizaciji i saradnji Centra za kardiologiju Kliničkog Centra Crne Gore sa svim Koronarnim jedinicama u Crnoj Gori (Cetinje, Bar, Kotor, Meljine, Nikšić, Bijelo Polje, Berane, Pljevlja, Plav). Broj pacijenata sa područja Podgorice je bio 305, a iz Opštih bolnica ostalih gradova Crne Gore 237. Ovaj podatak pokazuje važnu činjenicu da u tadašnjoj situaciji, sa postojećim kadrom i opremom postojala je dostupnost liječenja u optimalnom vremenu svim građanima Crne Gore.
Probelmi – liste čekanja
Kako u angio sali radi samo 4 ljekara koji rade interventne procedure, uz ograničen broj tehničara specijalno obučenih za rad u Sali, stvorila se lista čekanja za koronarografiju. To su pacijenti koji su procijenjeni od strane svojih ordinirajućih kardiologa i konzilijuma kardiologa kao elektivnh, tj. klinički stabilni pacijenti. Pacijenti sa simptomima su naravno uvjek hospitalizovani u matičnom centru ili u Kliničkom centru Crne Gore na tzv. Listi za hitnu hemodinamsku obradu, uz upisivanje i određivanje datuma za prijem.
Obzirom da: (1) postoji jedna angio sala za izvodjenje koronarografija, (2) imamo četiri ljekara koji izvode interventne procedure i ograničen broj medicinskih sestara i tehničara za rad u angio Sali, (3) ograničeni smještajni kapaciteti Centra za kardiologiju – 28 kreveta u Odjeljenju Kardiologije – urađena je inicijalna strategija rješavanja problema.
1. Prva etapa
Zbrinjavanje velikog broja pacijenata sa liste čekanja urađena je tako da je organizovan: a) rad u angio sali u dvije smjene. Od 5. marta 2013. godine angio sala radi u dvije smjene od 07 do 22 časa, b) edukacija pet mladih ljekara, od kojih dvoje završava specijalističke studije .
Broj urađenih koronarografija i dostupnost metode za akutne slučajeve je značajno povećan. Broj dnevno urađenih koronarografija kao i interventnih procedura tj. implantacije stentova kretao se do 15 procedura.
2. Druga etapa
Postojao je i dalje veliki broj pacijenata koji su čekali na proceduru, uz svakodnevno prisutan porasta broja pacijenata. Uz podršku Ministrastva zdravlja donijeta je odluka da se angažuju kolege iz okruženja, kao i ekipe obučenih medicinskih sestara i tehničara, kako u angio sali tako i u Centru za Kardiologiju, rad subotom i nedjeljom.
Od 14. jula 2014. do 1. oktobra 2014. godine urađeno je 782 hemodinamskih obrada i 210 perkutanih koronarnih intervencija – implantacija stenta, kao i 17 procedura u akutnom infraktu miokarda. Kolege koje su anagžovane dolazile su iz referentnih centara, KBC Zvezdara, KC Srbije, IKVB Dedinje, i u saradnji sa našim interventnim kardiolozima i radiolozima u potpunosti ostvarili predviđeni cilj – da liste čekanja za katetrizaciju srca nema i da se realizuje projekat 24 časovne pripravnostia izvođenja procedure u akutnom infraktu miokarda.
Na ovaj način liste čekanja više ne postoje i Crne Gore je jedina zemalja u okruženju koja nema listu čekanja za kateterizaciju srca.
Centar za kardiologiju KCCG u toku je imao popunjenost 130 – 140%. Realizacija velikog broja pacijenta ostvarena je angažovanjem postejnog fonda iz drugih klinika KCCG. Teret ovako ogromnog posla iznijeli su zajedno ljekari i medicinske sestre Centra za kardiologiju i ljekari i medicinski tehničari u angio sali. Procedure su rađene svih 7 dana u sedmici za navedeni vremenski period od 14.jula ove godine.
3. Plan rada za dalje
A. Kako se procedura kateterizacije srca – koronarografija odobrava od strane konzilijuma kardiologa KCCG koji se odražava svake srijede, pacijenti direktno dobijaju datum za koronarograiju.
Na konziljumu od 01.10.2014 odobreno je 17elektivnih koronarograija koje će se obaviti po hronološkom redosljedu i 23 hitne kornarografije za koje su pacijenti odmah dobili datume.
B. Naši ljekari su preuzeli i pripravnost u toku 24 sata 7 dana u nedelji za potrebe izvođenja procedure u akutnom infraktu miokarda.
C. PREDLOG – što prije nabavka još jedne angio sale što bi značajno olakšalo organizaciju posla jer se interventne radiološke procedure izvode i u drugim oblastima medicine -snimanje perifernih krvnih sudova u oblasti vaskularne hirurgije, invazivno rješavanje poremećaji ritma, interventna gastroenterologije, urologija, neurohirurgija.
Prof. dr Ljilja Musić, medicinski direktor KCCG
Add comment