[heading]Predstavljeni aktuelni podaci i okvir skrining programa za otkrivanje štetne upotrebe alkohola u Crnoj Gori[/heading] Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Kancelarijom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori organizovalo je 27. septembra u Podgorici okrugli sto na temu „Skrining program za rano otkrivanje štetne upotrebe alkohola i alkoholizmom uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori”. Skupu su prisustvovali predstavnici relevantnih ustanova iz sektora zdravstva – Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje, Fonda za zdravstveno osiguranje, UNICEF-a, Udruženja psihijatara i domova zdravlja.
Otvarajući skup, pomoćnik ministra zdravlja prim. dr Mensud Grbović, kazao je da je zaštita zdravlja populacije prevencijom i smanjenjem štetnog uticaja uzimanja alkohola i njime povezanih posljedica jedan od najvažnijih javno-zdravstvenih prioriteta današnjice.
– Kao najjednostavnije objašnjenje je činjenica da je alkoholizam hronična zavisnost o alkoholnim pićima i treći vodeći uzrok bolesti i prijevremene smrti. SZO je još 1952. godine definisala alkoholizam kao bolest, a alkoholičara kao bolesnika, kod koga se zbog prekomjerne i dugotrajne upotrebe alkoholnih pića pojavljuje psihička i fizička zavisnost, zdravstveni problemi, porodični i društveni poremećaji. Konzumacija alkohola predstavlja jedan od najozbiljnijih zdravstvenih problema u svijetu, zbog toga što je alkohol oblik „droge” koja se najčešće i najviše konzumira, kako unutar obične populacije tako i među profesionalnim sportistima i rekreativcima – istakao je dr Grbović.
Budući da je alkoholizam klasična socio – medicinska bolest, za razumijevanje ovog problema potreban je sveobuhvatan ekosistemski pristup koji omogućava bolje tumačenje uticaja socijalnog i porodičnog okruženja u nastajanju i trajanju. S tim u vezi, on je objasnio da se korijeni ove bolesti nalaze u veoma rasprostranjenom korišćenju alkoholnih pića u opštoj populaciji, te da je u Crnoj Gori ovo i dalje socijalno privatljivo ponašanje i dio „nasljeđa i nacionalne tradicije”, kao i proizvodnja alkoholnih pića u „domaćoj radinosti”.
Prema podacima SZO iz 2011. godine, oko 2,5 miliona ljudi godišnje umire od posljedica povezanih sa alkoholom, što predstavlja više smrtnih slučajeva nego onih uzrokovanih HIV/AIDS-om, nasiljem ili tuberkulozom. On je naveo i da 320 hiljada mladih, uzrasta između 15 i 29 godina, umre usljed uzroka povezanih sa alkoholom, što čini 9 odsto svih smrtnih slučajeva u ovoj dobnoj grupi. Dr Grbović je poručio da je sistem zdravstva središnje mjesto za rješavanje problema nastalih zbog štetne upotrebe alkohola na individualnom nivou, te da je informisanje javnosti o društvenim i zdravstvenim posljedicama štetnog konzumiranja alkohola važan zadatak zdravstvenih profesionalaca.
Donošenje “Nacionalne strategije prevencije štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori u periodu 2013-2020” predstavlja prvi strateški akt u ovoj oblasti u Crnoj Gori.
– Za djelotvornu primjenu i trajnu održivost strategije i aktivnosti potrebno je jasno opredjeljenje i volja, kao i svijest o značaju problema, kao i preuzimanje obaveza za njihovo rješavanje. Za uspjeh je neophodna kontinuirana politička odlučnost i posvećenost, efikasna koordinacija, održiv izvor finansiranja, odgovarajuće angažovanje lokalnih vlasti, kao i civilnog društva i ekonomskih subjekata – zaključio je dr Grbović.
Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori, Mina Brajović, naglasila je da je alkohol drugi od ukupno 22 najznačajnija riziko faktora, gotovo rame uz rame sa upotrebom duvana, čiji se „danak” mjeri po godinama izgubljenim usljed invaliditeta i smrtnosti.
– Alkohol predstavlja jedan od ključnih faktora prijevremenog umiranja i obolijevanja, koje je preventabilnog karaktera. Alkohol ubija polako, budući da doprinosi nastanku oboljenja poput ciroze jetre, različitih tipova kancera i riziko je faktor za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Ubija i brzo, ponekad u jednom trenutku kada je uzrok saobraćajnih udesa, povreda, nasilja, zločina i samoubistava – kazala je ona.
Brajović je naglasila da alkohol predstavlja veliko opterećenje u epidemiološkom smislu, i istakla da su brojke poražavajuće i zabrinjavajuće, prije svega jer se radi o riziko faktoru koji se može izbjeći i spriječiti. U Evropi, kako je kazala, ukupna potrošnja po glavi stanovnika iznosi 12,18 litara čistog alkohola godišnje, duplo više u odnosu na svjetski prosjek. U Crnoj Gori, prema procjenama SZO, ta brojka je još veća i iznosi 13,02 litara po glavi stanovnika.
Ona smatra da je zdravstveni sistem jedan od ključnih faktora, i to takav sistem koji je oslonjen na snažnoj i dobro organizovanoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti, i koncipiran na način da promoviše integrisano pružanje usluga sa građaninom u fokusu svoje pažnje. No, budući da konzumiranje alkohola predstavlja ozbiljan i višeslojan društveni problem, dobar dio faktora koji ga determinišu prevazilazi okvire sektora zdravstva i upravo zato, prema njenim riječima, uspješno rješavanje ovog problema pretpostavlja tijesnu multisektorsku saradnju i saradnju na nivou ukupnog društva. Brajović je kazala da je konzumiranje alkohola tijesno povezano sa nastankom velikog broja oboljenja, te da zajedno sa pušenjem, nezdravom ishranom i fizičkom neaktivnošću predstavlja glavni riziko faktor koji uzrokuje nastanak hroničnih nezaraznih bolesti.
Add comment