Odavno je čovjek shvatio da se zajedno, u kolektivu postižu bolji rezultati rada, posebno u jednoj zdravstvenoj ustanovi gdje se malo šta može raditi izolovano od drugih radnika, nego se samo zajedno, u timu, jer razvoj medicinske nauke i savremeni načini liječenja sve više zahtijevaju timski rad u zdravstvenim ustanovama, odnosno savremeno psihijatrijsko liječenje je nezamislivo je bez timskog rada. Tim je potpun na psihijatriji ako u njemu sudjeluju: psihijatar, psiholog, sociolog, socijalni radnik. radni terapeut, medicinske sestre. a po potrebi i druga edukovana lica.
Uloga medicinske sestre u timu se odnosi na proces saradnje sa Ijekarima i ostalim članovima tima na dijagnostici i liječenju mentalno oboljelog čovjeka, gdje ona sudjeluje kao ravnopravan član, a ne kao pasivni izvršilac i nijemi posmatrač. Tim čine svi radnici koji rade na jednom odjeljenju, iako svi istog dana nijesu na poslu. Rad u smjenama je uzajamno zavisan i tijesno povezan. Radnik u svakoj smjeni mora biti zainteresovan da poslovi i u ostalim smjenama teku normalno, kako ne bi došlo do ometanja cjelokupnog rada. Zalaganjem svih u timu se razvija duh zajedništva i kolektivnosti, što se manifestuje na ukupne rezultate rada.
Kako na kvalitet cjelovitog rada tako i na kvalitet smjenskog rada utiču različiti faktori, kao što su: nedovoljno radnog iskustva, manjak individualne sposobnosti i lične odgovornosti, porodično stanje, život u kući i nedovoljno dnevnog odmora, starosna dob, zdravstveno stanje radnika i slično. Mnogo će bolje rezultate na poslu postići radnici iz porodica u kojima vladaju harmonični odnosi, gdje je djeci omogućen normalan razvitak i gdje o njima i kući brinu oba supružnika, tada će se oni i na poslu bolje zalagati i zračiće pozitivnom energijom, koja će se prenositi i povoljno uticati i na ostale radnike. Medicinske sestre koje su majke i supruge mnogo su više efektivno vezane za kuću i porodicu. Preko dana ih čekaju iste obaveze kao i žene koje nijesu u radnom odnosu, što im čini dodatno opterećenje, pa tako nemaju dovoljno vremena da se odmore i pripreme za posao koji ih čeka na radnom mjestu, posebno ako rade noću u smjenama. Kod nas još nije iskorijenjeno mišljenje da samo muškarci zarađuju i rade noću, a danju mogu da se odmaraju, dok ženi ostaje cjelokupna briga o djeci i kući. Tako žena prezauzeta kućnim poslovima i obavezama oko djece, rad u ustanovi, posebno noćni, doživljava kao dodatno opterećenje, pa nažalost, s pravom ponekad zavidi onim ženama koje se brinu samo o kući i porodici. Od funkcionalnih promjena koje utiču na kvalitet rada mogu se izdvojiti: staračka nagluvost, smanjenje oštrine vida, suženje vidnog polja, slabljenje pažnje, opadanje intelektualnih sposobnosti i slično.
Međuljudske odnose u jednom timu reguliše moralna svijest radnika, čast, pristojnost, zdrava solidamost i prijateljstvo. Drugarstvo i solidrnost nijesu moralne vrijednosti, ako nijesu usklađeni sa interesima tima kao cjeline i ako ne služe njegovom opštem napretku u procesu liječenja. Pogrešno je i naopako shvaćanje solidarnosti štićenjem nerada ili pogrešnog rada. Nerad i izbjegavanje rada na radnom mjestu na račun kolega je na štetu bolesnika, a nije dobro ni za onoga ko se tako ponaša. Ljenjčarenje na radnom mjestu je nečasno i nepošteno i ne može čovjeka učiniti srećnim, nego je znak njegove smanjene društvene vrijednosti i najgori vid zadovoljenja njegovih potreba. Jedna od uzvišenih Ijudskih osobina je pošteno i marljivo raditi na svom radnom mjestu, njegovati zdravo drugarstvo i solidarnost, ne podavati se negativnoj ograničenosti i stalno unapređivati svoju radnu sposobnost. Čovjek se ne može osjećati slobodnim, ako se ponaša suprotno od glasa svoje savjesti i ako ne slijedi osjećanje odgovornosti.
Na kvalitet rada i radni učinak medicinske sestre u jednom timu utiču razni faktori, kao što su: karakter ličnosti, motivcija za rad, međuljudski odnosi, radne navike i radno učenje, život u kući, starosna dob, njeno lično zdravstveno stanje i mnogi drugi, naizgled sitni faktori.
Motivacijom se postiže bolje zalaganje radnika u obavljanju radnih zadataka koji se postavljaju pred njih. Ako radnik postiže veću zaradu on nastoji da je opravda postižući bolje rezultate i time potvrdi svoju vrijednost, dobijajući šansu za usavršavanje i napredovanje u poslu. Neki radnici ne samo da su slabo motivisani za rad nego i druge podstiču na nerad, pa su šta više i uporni u nastojanju razbijanja kompaktnosti tima. Pravi je zločin kada stariji radnici negativno utiču na mlađe i ne dozvoljavaju im da se pozitivno iskažu ili primijene bilo koje novine u radu koje su učili u školi. Potpunoj propasti kolektiva i neuspjehu vodi, ako u njemu inicijativu preuzmu neradnici i saboteri. To je naličje rada, gdje dolazi do izmjene ljudskih vrijednosti. Naravno da će se svaki pojedinac, kod koga preovladava zdrav razum i etika, snagom svoga bića boriti protiv nerada, bez obzira da li će zbog toga izgubiti neke privilegije i ličnu korist.
Add comment