Medicinske greške

0
261

Medical LogoMedicinske greške su širom svijeta prepoznate kao česti uzročnik neželjenih dejstava ljekova koja za posljedicu imaju visok stepen morbiditeta i mortaliteta, što sa sobom nosi veliko finansijsko opterećenje za zdravstveni sistem svake zemlje. Ne postoji standardna definicija medicinske greške pa ona varira od izvora do izvora. Prema Pravilniku o načinu prikupljanja podataka i načinu prijavljivanja i praćenja neželjenih dejstava ljekova za upotrebu u humanoj medicini (“Službeni list CG” br. 46/14), medicinska greška predstavlja nenamjernu grešku u propisivanju, izdavanju ili primjeni lijeka od strane zdravstvenog radnika ili pacijenta. A prema Vodiču za dobru praksu u otkrivanju, kodiranju, prijavljivanju i procjeni medicinskih grešaka (The good practice guide on recording, coding, reporting and assessment of medication errors EMA/762563/2014), izdatom od strane Evropske agencije za ljekove (European Medicines Agency – EMA), medicinske greške se definišu kao nenamjerne greške u procesu liječenja koje vode, ili imaju potencijal da dovedu do posljedica po pacijenta. Pri čemu se greška u procesu liječenja ne odnosi na izostanak terapijske efikasnosti lijeka, već na ljudski faktor.

Postoji više podjela medicinskih grešaka, ali najčešće korišćena je sljedeća: – medicinske greške koje za posljedicu imaju neželjeno dejstvo – medicinske greške koje za posljedicu nemaju neželjeno dejstvo – preventabilne medicinske greške – potencijalne medicinske greške.

Medicinske greške ne dovode uvijek do neželjenih dejstava, ali ako su one uzrok istih, smatraju se preventabilnim neželjenim događajima.

Medicinske greške se takođe mogu svrstati u sljedeće četiri kategorije: – primjena pogrešnog lijeka – pogrešno doziranje (uključujući jačinu, formulaciju, količinu) – pogrešan put primjene – pogrešan pacijent.

Posljedice medicinskih grešaka

Iako procjene variraju, u zavisnosti od studija i zemalja, medicinske greške su uzrok miliona neželjenih događaja širom svijeta. Prijavljene medicinske greške su samo mali dio onoga što se stvarno dešava, a procjenjuje se da su upravo medicinske greške razlog hospitalizacije između 2 i 14% pacijenata. Takođe, procijenjuje se da između 18.7 i 56% svih neželjenih događaja koji se javljaju kod hospitalizovanih pacijenata zapravo posljedica medicinskih grešaka koje su mogle biti prevenirane.

U maju 2016. godine javnosti je predočen frapantan podatak. Istraživači sa Univerziteta Džons Hopkins su sproveli studiju čiji rezultati pokazuju da svake godine u Americi usljed medicinskih grešaka dolazi do više od 250.000 smrtnih slučajeva. Usporedbe radi, od srčane bolesti godišnje umire 611.105 amerikanaca. Na drugom mjestu uzročnika smrti se nalazi rak sa 584.881 preminulih osoba. Treće mjesto pripada medicinskim greškama sa 251.454 smrtnih slučajeva, čime su kao uzrok smrti pretekle bolesti respiratornih organa.

Liječenje posljedica medicinskih grešaka predstavlja veliko finansijsko opterećenje za budžet zdravstva. U nekim zemljama se 15-20% bolničkog budžeta troši upravo na liječenje stanja prouzrokovanih medicinskim greškama.

Kako spriječiti medicinske greške?

Regulatorni organi (Agencije za ljekove) i farmaceutska industrija imaju važnu ulogu u smanjenju i sprečavanju medicinskih grešaka, naročito onih koje proizilaze iz naziva lijeka, obilježavanja spoljnjeg i unutrašnjeg pakovanja lijeka i sadržaja uputstva za lijek. Ovo zahtijeva brojne aktivnosti, kako u periodu prije, ali i nakon izdavanja dozvole za lijek, a podrazumijeva i aktivno učešće zdravstvenih radnika, ali i pacijenata.

Preventivne mjere u cilju sprečavanja medicinskih grešaka mogu biti preduzete na nivou: – lijeka (korekcija naziva, obilježavanja spoljnjeg i unutrašnjeg pakovanja lijeka i sadržaja uputstva za lijek) – postupka primjene lijeka (putevi primjene, režimi doziranja) – ciljnog pacijenta (edukacija, angažovanje) – zdravstvenog radnika (edukacija, timski rad, kontrolne liste) – sistema (informacione tehnologije).

Prijavljivanje medicinskih grešaka predstavlja osnov za otkrivanje medicinskih grešaka kao i unapređenje bezbjednosti pacijenta. Međutim, medicinske greške često budu neprijavljene.

Prema važećoj regulativi u Crnoj Gori, sva neželjena dejstva koja su posljedica medicinske greške moraju biti prijavljena Agenciji za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS). Neželjena dejstva lijeka zdravstveni radnici mogu prijaviti CALIMS direktno, ili posredstvom predstavnika proizvođača lijeka (nosioca dozvole za lijek) u Crnoj Gori. Nosilac dozvole za lijek posebno prikuplja i prati podatke važne za procjenu odnosa koristi i rizika lijeka i ima dodatnu obavezu da prikupljene podatke vezane za medicinske greške koje nijesu imale za posljedicu neželjeno dejstvo dostavi CALIMS u formi periodičnog izvještaja o bezbjednosti lijeka, ili na zahtjev CALIMS.

Nemanja Turković