Što se tiče značaja probiotika u prevenciji antibiotikom uzrokovanih dijareja, doc. dr Smolović je kazala da je devet randomizovanih studija pokazalo da one osobe koje su pile probiotike imaju značajno manje antibiotikom uzrokovanih dijareja u odnosu na one koje su uzimale placebo, s tim što je potrebno još dosta studija kako bi se formirale jasne preporuke za njihovu upotrebu u kombinaciji sa antibioticima.
– Što se tiče drugog efekta koji imaju probiotici, navodimo putničke dijareje, i u tom slučaju njihova upotreba utiče na smanjenje od 25 do 50% za one koji putuju u rizične krajeve. Ono što je dobro je da najčešće dolazi do spontanog izliječenja, ali je potrebno naći mehanizme preveniranja. Selekcija u ishrani ne eliminiše ovaj oblik dijareje. Veoma je važna tehnologija izrade kapsule, jer je potrebno postići da veliki broj nerazgrađenih probiotskih bakterija opstane do debelog crijeva. Studija koja je imala za cilj da pokaže kakva je stabilnost kapsula dobijenih multi rezistentnom inkapsulacijom, i drugih probiotskih kapsula u uslovima koji simuliraju želudačnu sredinu, pokazala je da smanjenje broja aktivnih probiotskih bakterija je najmanje kade se koristi Multilac probiotik, što potvrđuje koliko je bitna metoda proizvodnje -kazala je na kraju svog izlaganja doc. dr Smolović.
Kako je u uvodnom izlaganju naveo prof. dr Srđan Đuranović, zajedno sa kolegama iz Srbije, povodom Svjetskog dana digestivnog zdravlja održan je sastanak, koji je bio veoma posjećen od strane ljekara i farmaceuta, zbog čega je veoma zadovoljan, jer je svijest o digestivnom zdravlju podignuta na veći nivo.
– Jednu stvar predstavlja uzimanje ljekova, a drugu to što vodimo računa kako se hranimo. Uslovno rečeno ljekova, budući da probiotici nigdje na svijetu nisu defmisani kao ljekovi, već kao dodaci ishrani – kazao je prof. dr Đuranović.
– Ako govorimo o crijevnoj mikroflori čovjeka (nekad smo govorili o crijevnim mikroorganizmima ili o mikroflori, a to su sve sinonimi) smatramo da se ona sastoji od 30 rodova i preko 500 vrsta. Ako saberemo ukupan broj ćelija koje grade ljudski organizam i uporedimo ga sa brojem mikroorganizama koji se nalaze u digestivnom traktu, 90% su mikroorganizmi koji se nalaze u digestivnom traktu (govorimo o brojnosti), a samo 10% je ostalih gradivnih ćelija, koje sačinjavaju ljudski organizam.
– Znamo da poremećaj komensalne flore dovodi, u prvom redu, do poremećaja imunoloških funkcija, a digestivni trakt je ustvari endokrini imunološki organ u ljudskom organizmu, bez obzira kako to drastično zvučalo. Poremećaj mikroffore dovodi do lakšeg razvoja neoplazija i hronične zapaljenske bolesti crijeva, odnosno gojaznosti što predstavlja globalni univerzalni problem. Želim da istaknem da je mikrobiota, s obzirom na tu evolutivnost u ljudskom rodu, identif kator jedne divergencije među ljudima koji imaju različiti genetski sklop. To znači da svaka osoba, pored toga što ima različit otisak prsta, ima i različitu crijevnu mirkoforu, a ljudi koji su bliže genetske konstitucije, srodni rođaci, sa jedne strane, sa druge ljudi koji žive u zajednici, odnosno u sličnim uslovima imaju mnogo sličniju mikroforu, nego ljudi koji žive na drugom kontinentu, odnosno oni koji imaju različitu genetsku konstituciju. To je strašno važno jer možemo da izvršimo tipizaciju, odnosno da tačno procijenimo i utvrdimo šta je normalan broj za našu populaciju, i da iz toga izvučemo neke karakteristike koje mogu biti razlog za nastanak bolesti.
U svijetu se rade brojna istraživanja na ovu temu, naveo je prof. dr Đuranović i kazao da i u Beogradu postoji izvanredna grupa koja je radila nekoliko značajnih radova na svjetskom nivou, a pripremaju upoređivanje rezultata na prostoru Srbije i Crne Gore za oboljele i zdrave ljude.
– Da bi se uradilo tako nešto dovoljan je uzorak stolice ili sama biopsija digestivnog trakta, tako da je samo uzimanje materijala relativno jednostavno. Sve ovo o čemu mi govorimo je čista empirija, a mi to govorimo na osnovu iskustva jer ne možemo biti sigurni šta se nalazi u digestivnom traktu, niti kako će to djelovati.
– U mehanizmu dejstva probiotskih bakterija postoje tri glavna elementa. Prvi elemenat je uticaj na crijevne baterije i uspostavljanje dobrog balansa, drugi elemenat je imunoregulacija putem regulisanja nivoa citokina i interleukina, proinffamatornih supstanci koje se nalaze, ne samo u digestivnom traktu nego i u cijelom organizmu. Treći element je povećanje produkcije sluzi, odnosno povećanje mogućnosti da imamo zaštitni sloj sluzokože u digestivnom traktu je jako bitan u svim djelovima digestivnog trakta – naglasio je prof. dr Đuranović.
Sumirajući ono o čemu su on i doc. dr Smolović govorili, prof. dr Đuranović je rekao da se dolazi do veoma teškog pitanja: koji su to probiotici koje bi trebalo preporučivati?
– Najbolje je probiotik kombinovati sa prebiotikom jer tako onim probiotskim bakterijama koje unosimo dodajemo i određenu hranu. Multilac je jedna takva vrsta simbiotika, koji se dosta dobro pokazao kao kombinacija laktobacilusa i bifdo-bakterijuma, zajedno sa streptokokus termoflusom. Naravno, posjeduje i prebiotik – hranu oligofruktozu, pojasnio je prof. dr Đuranović.
– Probiotski preparati neće moći da liječe sve, ali sam siguran da će za neke od ovih indikacija biti prostora u budućnosti, što će naravno biti predmet istraživanja i razmišljanja. A meni se veoma dopada to što će probiotici biti ljekovi 21. vijeka, jer su mikrobiologija i antibiotici bili glavni u medicini 20. vijeka. Budućnost je već počela – kazao je prof. dr Đuranović.
Add comment