Obilježen svjetski dan digestivnog zdravlja

0
320

Udruženje gastroenterohepatologa Crne Gore i far­maceutska kompanija PharmaSwiss obilježili su 26. septembra Svjetski dan digestivnog zdravlja. Tim povodom u hotelu “Podgorica” održan je stručni skup na kojem su održana dva predavanja. U okviru obilježavanja Svjetskog dana digestivnog zdravlja, Svjetska endoskopska organizacija od 2004. godine svake godine bira temu koja ima za cilj da poveća stepen značaja određenog problema u ovoj oblasti. Ovogodišnja tema bila je “Crijevni mikroorganizmi – značaj u zdravlju i bolesti’.

U okviru obilježavanja Svjetskog dana digestivnog zdrav­lja predavanja su održali doc. dr Brigita Smolović (KCCG, Medicinski fakultet u Podgorici) na temu “Crijevna mikrobiota u zdravlju i bolesti” i prof. dr Srđan Đuranović (KCS, Medicinski fakultet u Beogradu) na temu “Crijevna mikrobiota – pogled na budućnost”

– Naše udruženje je osnovano je 2009. godine. Kolektivni smo član Svjetske gastroenterološke i Evropske gastroenterološke i endoskopske organizacije, i u skladu sa aktivnostima Svjetske gastroenterološke organizacije, 29. maj je Svjetski dan digestivnog zdravlja. Međutim tema se obilježava tokom cijele godine. Više od 100 članica Svjetske organizacije dužno je da organizuje razne skupove, kampanje, kurseve, pres konferencije, i na taj način promovišu aktuelnu temu. I crnogorsko Udruženja gastroentero-hepatologa je dio tih aktivnosti, pa smo organizovali ovaj skup kako bi ukazali na značaj gastrointestinalnih mikroba, kao izo-lovanog organa u okviru digestivnog trakta – kazala je doc. dr Brigita Smolović, predsjednik Udruženja gastroenterohepatologa Crne Gore, koja je iskoristila priliku da se zahvali organizatorima skupa, farmaceutskoj kompaniji PharmaSwiss, koji su omogućili ovo okupljanje. Takođe, doc. dr Smolović se zahvalila i Farma­ceutskoj i Ljekarskoj komori Crne Gore zbog akreditovanja skupa.

Kako je navela u svom predavanju doc. dr Brigita Smo­lović – crijevna flora je dugo bila zapostavljena oblast, ali u zadnje vrijeme se sve više pažnje posvećuje makrobioti crijeva:

Crijevna flora je veoma značajna za funckionisanje i održavanje zdravlja. Sama kolonizacija crijevne flore počinje na rođenju, a vrsta kolonizacije zavisi od načina na koji je obavljen porođaj, da li vaginalno ili carskim rezom. Nakon toga, u koloni­zaciji je veoma bitno dojenje, sa kojim u današnje vrijeme imamo veliki problem. Sve je manji broj žena koje doje, a nisu svjesne činjenice koliko to utiče na smanjenje rizika od atopijskog dermati-tisa i alergija u kasnijoj dobi.

Brojne su funkcije gastrointestinalne makrobiote, a dijele se na metaboličke, protektivne i torfičke.

– Od metaboličkih funckija svakao je najbitnija ferment­acija nesvarenih supstanci i podsticanje apsorpcije vitamina. Osim toga, utiču i na regulaciju metabolizma žučne soli, učestvuju u deponovanju masti i slično, tako da se smatra da su danas oni esencijalni u nastanku zdravog imunog sistema. To govori zašto moramo voditi jako puno računa da ne pretjeramo u borbi protiv bakterija i ne narušimo ravnotežu, da ne bismo izgubili one koje su nam prijateljski nastrojene, jer je dobar dio upravo takvih.

– Veoma je važno održavati ravnotežu koja je suštinski važna za zdravlje i spriječiti disbiozu, odnosno stanje u kojem broj loših bakterija prevaziđe broj prijateljski nastrojenih.

– Brojni su faktori koji dovode do disbioze, ali najviše utiču antibiotici, modiikovana hrana, stres, kao i speciična te­rapija (hemo i radioterapija). Kada su u pitanju simptomi, javlja se dijareja, neprijatan zadah, loše varenje, ali osim toga i loše raspoloženje, kvalitet sna opada i javlja se nervoza i nadutost.

Kako je kazala doc. dr Smolović, nije svejedno koji probiotik koristiti u slučaju da se jave simptomi bolesti. U tretiranju ovog problema spoznajemo prebiotike, probiotike i simbiotike, kao kombinaciju prva dva. Prebiotici predstavljaju selektivno fermentisan sastojak hrane, odnosno hranu za naše probiotske bakterije, a probiotici su živi mikroorganizmi koji doprinose poboljšanju zdravlja

– Glavni mehanizmi dejstva probiotika su brojni, ali suština je da oni potiskuju loše bakterije. Dovode i do imuno-modulacije i eskluzije, poboljšavaju epitelnu barijeru, receptore, i stimulišu sekreciju mukusa i utiču na druge zaštitne faktore digestivnog trakta.

Postoji više indikacija korišćenja probiotika, a samo neke su akutni virusni gastroenteritis, antibiotski proliv, iritabilni kolon, paucitis i putnička dijareja.

Kako je kazala doc. dr Smolović, antibiotikom udružene dijareje se javljaju u toku, a nekad i više od dva mjeseca nakon primjene antibiotika. Po njenim riječima, skoro svi antibiotici utiču na ovu pojavu, a posebno oni koji djeluju na anaerobe. Razlika u načinu primjene antibiotika daje gotovo isti rizik, bilo da se koriste per os ili paranteralno, navela je doc. dr Smolović.

– Dva su faktora koja možemo razmatrati prilikom pojave antibiotikom uzrokovanih dijareja, a to su faktor antibiotika i domaćina. Kod faktora antibiotik, dužina primjene i širina spek­tra antibiotika značajno utiče. Posmatrajući faktor domaćin, izloženija su djeca mlađa od šest godina, i osobe starije od 65 godina. Vjerovatnoća se povećava i u slučaju da je pacijent hospitalizovan ili ima više udruženih komorbiditeta – kazala je doc. dr Smolović.