Održan treći edukativni kamp za dijabetičare

 

kampTradicionlno, edukativni kamp za dijabetičare održao se u Baru, u hotelu Sidro,od 4. do 9. septembra, u organizaciji NVO Društvo za borbu protiv šećerne bolesti „Plavi krug” iz Bara, uz podršku Nacionalne komisije za dijabetes.

U Edukativnom kampu učestvovalo je oko 25 dijabetičara iz Crne Gore i zemalja okruženja, kojima je obezbjeđen besplatan smeštaj u hotelu “Sidro” i petodnevna edukacija kroz svakodnevne radionice otvorenog tipa.

Sa učesnicima Kampa, na njihovoj edukaciji radilo je 10-tak internista endokrinologa, zatim,  specijalista medicine, ginekolog, stomatolog, psiholog, profesor fizičke kulture… Kamp je otvorio predsednik Nacionalne komisije za dijabetes dr Sreten Kavarić, internistaendokrinolog.

Inicijativa za održavanje edukativnog kampa u Baru potekla je od dr Valentine Kalinić, interniste endokrinolga. Dr Kalinić je  osnivač NVO Društvo za borbu protiv šećerne bolesti “Plavi krug”, u čijoj organizaciji se realziju Ekukativni kampovi za dijabetičare u Baru, pod pokroviteljstvom farmaceutskih kuća i privrednih subjekata Bara.

– Želimo da vam ukažemo da ste vi nosioci vašeg stanja, a za komplikacije ste direktno sami odgovorni. Ljekari mogu da pomognu u liječenju šećerne bolesti, ali samo pacijenti koji se pridržavaju pravila, dožive duboku starost bez komplikacija – kazala je dr Kalinić, dodajući da zdrav način života – pravilna ishrana i zdrava fizička aktivnost mogu da spriječe komplikacije dijabetesa.

Na trećem međunarodnom Edukativnom kampu za dijabetičare u Baru za učesnike, ali i cjelokupnu javnost ohrabrujuće saznanje prenijela je internista endokrinolog prof. dr Snežana Vujošević – Najnovija ispitivanja u poslednje dvije do tri godine kažu da se može prevenirati i dijabetes mellitus tip 1, što je do sada bilo prosto nemoguće. Prevencija podrazumjeva skrining pacijenata sa mogućom pojavom dijatesa melitius tip 1 kod  osoba kod kojih  roditelji, braća, sestre,  bake i dede, tetke, ujaci i stičevi već imaju dijagnostikovan  dijabetes. Test je besplatan i rezultari se čekaju šest nedelja – poručuje prof. dr Vujošević.

-U Crnoj Gori posljednjih desetak godina imamo povećan broj dijabetičara tipa 1 kod djece i omladine. Stopa rasta je 6,5 % godišnje. Nalazimo se u grupi od 23 evropske zemlje i razgovaramo sa kolegama koji rade ovaj posao u drugim državama i saznali smo da zemlje u tranziciji posljednje decenije imaju povećanu učestalost dijabetesa. Sa stopom od 6,5 %, Crna Gora je prvom mjestu u regionu, a zatim Hrvatska sa najvećim trendom povećanja broja dijabetičara – kazala je dr Mira Samardžić, dječiji endokrinolog.

Realna nada za oboljele od dijabetesa tip 1 je vještački pancreas. Nakon 20 godina istraživanja, naučnici su uspjeli da naprave vještački pankreas koji izgleda kao džep debljine nekoliko milimetara u čijoj su unutrašnjosti žive ćelije sposobne da direktno luče insulin. Naučnici su napravili vještački pankreas koji bi direktno proizvodio insulin u organizmu i pomogao u liječenju dijabetesa, a “ugrađuje” se u stomak pacijenta. Evropski Centar za istraživanje dijabetesa, sa sjedištem u Bezansonu, ustanovio je proces dobijanja vještačkog pankreasa – kaže dr Samardžić.

Način ishrane i fizička aktivnost predstavljaju dva vrlo važna faktora u terapiji dijabetesa, a istovremeno u prevenciji nastanka tip 2 šećerne bolesti.

Dr Snežana Barjaktarović Labović, specijalista higijene, subspecijalista dijetoterapije ističe osnovne principe pravilne ishrane – Vodimo računa šta jedemo! Birajmo hranu koja je dobra, a izbjegavajmo hranu koja nije dobra! Vodimo računa koliko jedemo, a svaki obrok treba da bude adaptiran našim energetskim i nutritivnim potrebama! Jako je važan način pripreme hrane- forsirajmo prije svega pečenje i to ako je u obroku meso apsolutno bez dodatka masnoće, zatim kuvanje,a prženje treba izbjegavati, kao i pohovanje. Takođe, jako je važno kada jedemo.

– Kod osoba koje žive sa dijabetesom tip 1, vrijeme obroka bi trebalo da bude usklađeno,   ritam obroka kreće sa doručkom. Vrijeme između obroka treba da bude tri sata, a posljednji obrok dva i po, do tri sata prije odlaska u krevet. Tokom dana, da bi funkcionisali kako treba, moramo unijeti više od 45 hranljivih materija i to je ono što je oragnizmu potrebno. Svaki nedovoljan unos bilo kog minerala, bilo kog vitamina, ispoljiće se u budućem vremenu kao i energetski suficit koji vodi sigurnoj gojaznosti. Uključiti zdrav razum i voditi računa – šta jesti, koliko jesti, kako obroke pripremiti i kada jesti. Naravno ne zaboravmo fizičku aktivnost – preporučuje dr Barjaktarović Labović.

ŠIFRA 505

Gost 3.Edukativnog kampa za dijabetičare u Baru bio je dr Feelgood (dr Saša Plećević) iz Beograda. On je nakon dvije knjige i DVD izdanja, svoju misiju forsiranja zdravih stilova života predstavio na originalan način – edukativnim stripom u kome objašnjava šifru 505.

U šifri 505 prva brojka znači – pet obroka dnevno, doručak, užina, ručak, užina, večera. Od svih obroka najvažniji je doručak. Naš metabolizam je ujutro najbrži, a ukoliko u naše tijelo ne unesemo dovoljno energije, ono pati. Ne bi trebalo doručkovati s nogu, već polako i opušteno. Užina je obavezni dio prve petice. Voće, povrće i žitarice puni su vitamina i vlakana koji daju osjećaj sitosti, dobri su za varenje i utiču na izbacivanje toksina iz tijela. Šifra 505 dozvoljava 1-2 čaše crvenog ili bijelog vina. Tokom samog obroka nije preporučljivo piti tečnost, jer se remeti varenje. Najbolje je tečnost piti pola sata prije, i sat vremena nakon obroka – preporuke su dr Feelgooda.

U šifri 505, nula označava namirnice koje treba izbjegavati u ishrani. To su četri “bijele smrti”: bijeli šećer, bijelo brašno, mast i so (koristiti morsku so – dozvoljena doza 2,5 -5 g). Nula označava cigarete i alkohol.

Druga petica u šifri 505 značajna je kao i prva – fizička aktivnost podjednako je bitna kao i zdrava i pravilna ishrana. Fizička aktivnost, pet kilometara brze šetnje dnevno označeno je drugom peticom u šifri. Dr Feelgood preporučuje – dva puta dnevno po 25 minuta. Dva sata prije fizičke aktivnosti treba jesti. Takođe, prije, kao i tokom i poslije brze šetnje treba piti tečnost, najbolje vodu (oko ½ l), češće po gutljaj.

Brzi hod je čudo! Povoljno utiče na kardiovaskularni, respiratorni, koštani i mišićni sistem. Angažuju se sve mišićne grupe, mogućnost povreda je minimalna, može se izvoditi bilo gdje – i ne košta ništa!

Po ugledu na kampove koji se održavaju u svijetu, edukativni kamp za dijabetičare u Baru jedini je te vrste u CrnojGori, ali je i jedinstven po tome što ga podržavaju svi endokrinolozi iz Crne Gore koji, uz ostale kolege, daju nesebičan doprinos u realizaciji radionica, kao i ljekari drugih specijalnosti.