Panel sesija o digitalizaciji privukla veliku pažnju
Panel sesija o digitalnom zdravlju privukla je značajnu pažnju publike ovogodišnje Medikalove konferencije u Petrovcu. Ovom prilikom obuhvaćen je širok opseg tema: od prezentacije strategijskih planova do konkretnih rješenja modernizovane medicine. Moderatorka i predavač na ovoj sesiji bila je gđa Dragana Janinović, predstavnica Ministarstva zdravlja, a kao predavači angažovani su i gdin Branko Dujović (IJZ), gđa Milica Janković (Exploring) i prof. dr Miroslav Bojović (ONE AI).
Nizom interesantnih digitalnih modela zdravstva i strategijskih predviđanja predstavljen je interesantan koncept medicine koji se više ne vezuje samo za budućnost. Modernizovana medicina obogaćena AI aspektom danas postaje stvarnost i moćan alat kojio je na raspolaganju ljekarima. Njime se može efikasnije upravljati raspoloživim resursima ali i poboljšati kvaltitet života.
Šta predviđa Strategija digitalizacije?
Neka rješenja Nacionalne strategije razvoja digitalnog zdravlja 2024-2028. prezentovala je dipl. inž. Dragana Janinović, direktorica Direktorata za digitalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja. Radi se o nacionalnom strateškom dokumentu u ovoj oblasti, a oblast digitalnog zdravlja, kako je definiše Ministarstvo zdravlja[1], obuhvata znanja i prakse koje su povezane sa razvojem i upotrebom digitalnih tehnologija za poboljšanje zdravlja.
Digitalne tehnologije i digitalno okruženje nude nove mogućnosti za identifikaciju potreba i pružanje zdravstvene zaštite (od prevencije i promocije zdravlja do kurativnih intervencija i većeg nivoa kontrole zdravstvenog sistema od samih građana). Kao takvi, oni imaju potencijal da transformišu zdravstvene usluge na načine koji mogu doprinijeti ostvarenju ciljeva cjelokupnog zdravstvenog sistema (Ministarstvo zdravlja[2]).
Gđa Janinović je ovom prilikom iznijela primjedbu da sistemu koji se uspostavlja u modernizovanom ruhu nedostaju adekvatan pravni okvir, registri, podaci, ili bar kvalitetni podaci i razmjena podataka. Ona je pohvalila projekat e-recepta, ali i ocijenila da su sistemi zastarjeli i kadar nedovoljno edukovan po pitanju digitalnih tehnologija. Ističući da je primjena savremenih tehnologija u medicini jedna od najaktuelnijih tema u svijetu, objasnila je da je krajem prošle godine usvojena Nacionalna strategija digitalnog zdravlja 2024-2028. S tim u vezi ozbiljno se pristupilo promjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a prepoznate su i potrebe za primjenom telemedicine i vještačke inteligencije.
U Ministarstvu se trenutno radi na izmjeni Zakona o zbirkama podataka u oblasti zdravstva, a u toku je i izmjena Zakona o ljekovima. Radi se i na uspostavljanju ciljane arhitekture i standardizacije Integralnog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS). Standardi koji budu definisani u nastupajućem periodu, kako se moglo čuti, biće obavezni za sve informacione sisteme. U domenu umrežavanja zdravstvenih ustanova prvenstvo imaju javne zdravstvene ustanove, a u sistem će ući sve ostale zdravstvene ustanove.
Podaci prošlogodišnjeg istraživanja ukazali su na deficit ljekara na primarnom nivou, ali i da je njihova prosječna starost 47 godina. Već sada 9 pedijatara radi iz penzije. Ljekari više od polovine radnog vremena provedu u administrativnim poslovima, a manje od 1% na preventivnim pregledima. I pored toga, često ne uspijevaju da unesu strukturirane podatke neophodne za formiranje registara i vođenje relevantnih zdravstvenih statistika. Upravo taj segment, kako smatra gđa Janinović, predstavlja jedno od polja gdje primjena digitalnih rješenja može najviše da doprinese.
Racionalizacija potrošnje ljekova ima za cilj efikasniju potrošnju novca, a Strategijom je planirano uvođenje modula za kontrolu prepisane terapije, kao i uvođenje sistema za praćenje toka lijeka – od ulaska u zemlju do pacijenta.
Kao najbitniji strateški projekat u Ministarstvu se ocjenjuje razvoj elektronskog zdravstvenog kartona. Do kraja godine trebalo bi da bude raspisan tender za ovaj strateški važan projekat. Elektronski zdravtsveni karton će objedinjeniti sve medicinske podatke o pacijentu, ne samo u javnom zdravstvu, već i u privatnom. Efikasno upravljanje resursima, koje je motiv pokretač ovakvih napora, usmjereno je na poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga.
Kakvim AI konceptima raspolažemo?
U cilju efikasnijeg praćenja imunizacije Institut za javno zdravlje razvio je određene interaktivne digitalne platforme. Za sada se na ovaj način mogu pratiti stanje u sistemu imunizacije protiv MMR i HPV. Načelnik IT sektora IJZ-a Branko Dujović prezentovao je ova dva modula.
Prilikom konstruisanja ovih sistema korišćeni su i podaci Registra imunizacija, koji je u Crnoj Gori pouzdan na visokom nivou. Analizom podataka sa sajta gdin Dujović je ukazao na trend porasta vakcinacije protiv HPV virusa i najavio projekte vezane za vakcinaciju protiv gripa. Digitalni alati, kako je naglasio, omogućavaju bolju dostupnost i ažurnost podataka.
Sl. https://app.powerbi.com/view?r=eyJrIjoiYzVmNGMyMzUtOGVhYi00NjUyLWFiOTYtN2UzZTNmMDMwZjkwIiwidCI6IjY2YjIxYzRmLTNjMGEtNDhlMC1iODQ3LWZkZjgxNTAyYzA1NSIsImMiOjl9
Sl. https://app.powerbi.com/view?r=eyJrIjoiOTgzMTk4YTMtOTBhNy00ZjY4LThiYjktYjI0OTA5MGY0YTQ2IiwidCI6IjY2YjIxYzRmLTNjMGEtNDhlMC1iODQ3LWZkZjgxNTAyYzA1NSIsImMiOjl9
Prezentaciju primjene biznis analitičkog rješenja u KCCG-a održala je gđa Milica Janković (Exploring). Tokom izlaganja, posebna pažnja posvećena je mogućnostima digitalnog praćenja ključnih indikatora od značaja za menadžment. Istaknuto je da je u toku razvoj prediktivnog modula koji će omogućiti naprednu analizu i planiranje u vezi sa listama čekanja, dok su u postojećem sistemu već dostupni brojni indikatori koji omogućavaju detaljan uvid u procese zdravstvene zaštite.
U Crnoj Gori je implementirano 8 sistema biznis inteligencije (BI), od kojih jedan u KCCG-u. Ovim konceptom obuhvaćeni su ljudski resursi, edukacije, upravljanje finansijama, operativni i klinički događaji, zakazivanje pregleda, statistika novorođenčadi i medicinska oprema.
Ovakvi BI projekti omogućavaju produkciju besplatne, prediktivne i deskriptivne statistike. U odnosu na obični izvještajni sistem ovaj sistem integriše podatke iz još 7 različitih izvora. BI sistemi mogu da izvještavaju kroz vrijeme bez poteškoća.
Šta može AI Doktor?
Prof. dr Miroslav Bojović (ONE AI) prezentovao je inovativnu platformu za pametnu medicinu na čijoj se implementaciji uveliko radi. Prvi pacijenti iz KCS-a treba da dobiju mogućnost upotrebe ovog medicinskog sredstva, a radi se i na sertifikaciji od strane istaknutih aktera AI medicine.
Projekat Artificial Doctor radi u neku ruku isto što i ljekari. On, kako je objasnio prof. dr Bojanić, koristi akumulirano znanje najboljih svjetskih protokola i iskustvo oko 100.000 ljekara. Iza projekta stoji nezavisna start-ap kompanija koja se bavi razvojem vještačke inteligencije u Crnoj Gori, a proizašla je sa Univerziteta Crne Gore.
Program je motivisan težnjom za unapređenjem efikasnosti, dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite . Budžetska izdvajanja za zdravstvo, kako je objašnjeno, u prosjeku je naraslo na 13-17% BDP, što je neizdrživ trošak za bilo koju državu. U međuvremenu, i očekivanja pacijenata su porasla, a SZO ističe da u EU nedostaje i do 10 miliona ljekara. Artificial Doctor bi mogao predstavljati prototip idealnog ljekara danas, dok istovremeno ubrzan razvoj industrije senzora – od mobilnih aplikacija do intrabodijalnih uređaja – otvara nove mogućnosti za unapređenje kvaliteta zdravstvenih usluga.
Projekat koji je razvijen u Crnoj Gori u stvari je prelazna varijanta između klasičnog ljekarskog tretmana i vještačke inteligencije koja sugeriše isključiva rješenja. Prednost ovakvog sistema je da je stalno dostupan. U slučaju procjene neposredne smrtne opasnosti generiše se “crveni alarm” koji automatski poziva hitnu pomoć, rodbinu koju je pacijent odredio i alarmira ljekara. “Žuti alarm” preporučuje dodatne kontrole i slične mjere. O svemu se odlučuje na osnovu fenotipa pacijenta, njegovih genetskih karakteristika, a pacijent aktivno učestvuje u svom liječenju koje je u potpunosti personalizovano.
Prototip, kako naglašava prof. dr Bojanić, nudi i bolji kvalitet života pacijenta detektujući razne zdravstvene parametre. Ipak, ključno je da pacijenti mogu živjeti bez straha.
Sadašnjost medicine
Koncepti liječenja osnaženi vještačkom inteligencijom više se ne mogu posmatrati samo kao budućnost medicine, već su uveliko primjenjivi u realnom vremenu. Farmaceutske kompanije već sad razvijaju kontejnere ljekova koji su dostupni u kritičnim životnim situacijama. Ipak, nerijetko se nailazi na skepsu u pogledu odobravanja pametnih medicinskih sistema. Osnovna bojazan vezuje se za dilemu u vezi s tim da li će oni učiniti angažman ljekara suvišnim i nepotrebnim.
Na skupu u Petrovcu ocijenjeno je da ovakav pristup neće ukinuti posao ljekara već će ova tendencija olakšati njihov posao i učiniti ga mnogo uspješnijim. U diskusiji je akcentovan problem razmjene podataka, a on bi, kako je rečeno, mogao biti prevaziđen primjenom e-kartona. Ipak, čuli su se glasovi da je potrebno i osvrnuti se na dušu i unijeti malo više emocija u liječenje. Zaključeno je da je digitalna transformacija ključna za efikasniji zdravstveni sistem, ali da ona treba da bude vođena ljudskim faktorom.
Anita Đurović
[1] https://www.gov.me/
[2] Isto
