Pacijenti rizika u stomatologiji – Epilepsija

0
844

Iscrpna anamneza pri prvom susretu s pacijentom služi stomatologu da se što bolje upozna sa osnovnom bolešću, vrstom napada, učestalošću i terapijom ordiniranom od odgovarajućeg ljekara. Bolesnik prije stomatološkog zahvata mora obavezno uzeti propisani lijek i redovni obrok, jer i nizak nivo šećera (glukoze) može izazvati napad. Stomatološki tim, ljekar-sestra, treba posebno da vode računa o tome da su položaj pacijenta u stolici, svjetlost reflektora, zvuk mašine, specifični mirisi ljekova u ordinaciji, strah od intervencije, dugotrajan zahvat, činioci koji, čak i svaki ponaosob, predstavljaju rizik od epileptičnog napada tokom pregleda ili zahvata u usnoj duplji. No, i pored svih preduzetih mjera predostrožnosti, epileptični napadi su u stomatološkoj ordinaciji mogući. Ako (kada) bolesnik ima predosjećaj da će do napada doći (grand mal), on na to, obično, upozori stomatologa. Za to kratko vrijeme odmah treba prekinuti intervenciju, ukloniti iz usta svaki instrument (ovim pacijentima ne treba stavljati u usta rolne od vate, gazu i slično!) i umetnuti mu među zube neki predmet (npr. metalnu špatulu) kako bi se spriječio ugriz jezika u fazi punog napada koji slijedi nakon ovih prodornih simptoma. Zatim, najbolje je, ako je moguće, postaviti pacijenta na ravnu površinu (smjestiti ga na pod) i staviti neki meki predmet ispod glave (urolani peškir, jastuk, kaput i sl.) i tako spriječiti povrede glave za vrijeme trajanja napada. Glavu okrenuti na stranu da bi se omogućilo oticanje sekreta iz usne duplje i onemogućila aspiracija (udisanje sadržaja). Svo vrijeme napada neophodno je bolesniku kontrolisati disanje i cirkulaciju (puls).

Napad ne traje dugo. Najčešće nekoliko minuta (1 do 2), nakon čega se pacijent postepeno oporavlja. Vitalne funkcije se normalizuju. Osoba je obično zbunjena i dezorjentisana. Tada ga treba uz puno pažnje i obzira uvjeriti da je sada sve u redu, da je imao napad i da se nalazi u stomatološkoj ordinaciji. Ipak, preporučljivo je i opravdano pozvati hitnu pomoć čak i na samom početku napada.

Iako je epilepsija jedna od najučestalijih oboljenja u neurologiji, zahvaljujući dostignućima savremene terapije i uz svu moguću predostrožnost stomatološkog tima, koja posebno podrazumijeva prevenciju bola i straha od intervencije, mogućnost za pojavu epileptičnog napada u stomatološkoj ordinaciji je, na sreću, rijetka.

 

Piše: prim. mr sc. dr Slobodan V. Radonjić