Pokretna meta pandemijskog virusa

Dr Senad Begić: ‒ Saopštavanje provjerenih, potpunih i istinitih informacija o koronavirusu i imunizaciji, pomaže zdravstvenom sistemu i preveniranju pandemije lažnih vijesti.

Epidemiolog doktor Senad Begić, sa Instituta za javno zdravlje, učestvovao je u edukaciji novinara na treningu upriličenom povodom predstojeće COVID-19 imunizacije. Ocijenivši da je uloga novinara nemjerljiva i nezamjenjiva u informisanju populacije, on je naglasio značaj  saopštavanja provjerenih, potpunih i istinitih informacija o koronavirusu i imunizaciji, čime se pomaže zdravstvenom sistemu i preveniranju pandemije lažnih vijesti. Dr Begić se ovom prilikom fokusirao na prezentaciju osnovnih karakteristika pandemije, kao i na opisivanje karakteristika spektra dostupnih imunoloških sredstava.

Veliki klinički izazov

U cilju ilustrovanja obima problema izazvanih aktuelnom pandemijom dr Begić je pored opisivanja karakteristika COVID-19 naveo da  trenutno postoji 280 vakcina kandidata koje se nalaze u nekoj fazi razvoja.   ‒ Nikada se nije desilo da razmišljamo o vakcinama koje su toliko različite, prije svega po temperaturi čuvanja koja varira od 2-8°C ili -70°C, -20°C, -18°C i sl. ‒ naveo je on. ‒ Klinički se nalazimo pred velikim izazovom. Dinamika na terenu je takva da se sve mijenja iz časa u čas ‒ naglasio je Begić.

Stogodišnjica od otkrića enigmatičnog virusa

Iako su 1920. prvi put izolovani virusi iz grupe koronavirusa, čini se da je aktuelni pandemijski tip zbog velikog broja nepoznanica u vezi s njegovom prirodom s pravom nosi naziv novi koronavirus SARS COV-2. Prvi naučni rad o humanom koronavirusu objavljen je 1931, on je izolovan 1933, a opisan 1935. godine. ‒ Radi se o virusu koji je nazvan virus negativnog bronhitisa peradi, za koji je karakterističan ekstremno visok morbiditet. Pored ovoga, karakterisao ga je izrazito visok fetalitet. Zbog toga su ovi virusi bili u fokusu posebne pažnje veterinara ‒ objasnio je dr Begić.

To je bio podstrek SZO-u da pokrene koncept neraskidivosti zdravlja ljudi, životinja i životne sredine. Do kraja 60-ih identifikovana su najmanje 3 virusa koji su izazivali bolesti ljudi i najmanje još toliko virusa u životinjskom svijetu. Elektronskom mikroskopijom utvrđeno je da oko tijela virusa postoji još prsten s nastavcima, zbog čega su, kako je objasnio dr Begić, svi virusi dobili ime koronavirusi („virusi s krunomˮ).

Do kraja 60-ih prošlog vijeka utvrđeno je da gotovo 35% blagih infekcija  respiratornih puteva otpada na koronaviruse. Ipak, u životinjskom svijetu oni su izazivali široki dijapazon kliničkih manifestacija. Registrovane su asimptomatske životinje, teške upale bubrega, jetre, stomačne maramice, pluća i velike ekonomske posljedice.

Anomalije u vezi s ovim virusom  počele su se dešavati od 2002/2003, počevši na Dalekom istoku. Ipak, po ocjeni dr Begića,  to je u poređenju s novonastalom situacijom bila blaga epidemija. Prikazujući referentne  podatke iz tog perioda on je objasnio da je jedna od karakteristika  infekcije SARS-om iz 2003. bila visoka smrtnost. U cilju poređenja, dr Begić je naveo da variola vera ima oko 30% smrtnih slučajeva, a ovaj  virus imao je 25%.

Usljed prodora bazične virusologije, nakon navedenog perioda otkrivena su još 4 koronavirusa. ‒ Loša posljedica je jako dobar menadžment epidemije, pa je ona relativno brzo ugušena, tako da smo pomislili da je završeno sa ovim virusom za svagda ‒ objasnio je Begić ukazujući na propust u nastavku borbe s tadašnjim virusom.

Poseban problem sa SARS-om, kako je naveo dr Begić, jeste nepoznavanje domaćina. Jedini način da se uništi virus jeste uništenje domaćina, a čini se da je to za sada nemoguće izvršiti na globalnom planu. Ipak, ako se zna da je vakcinacija uticala na suzbijanje isključivo humanih virusa malih boginja ili  polio virusa, te da se, zahvaljujući globalnoj kampanji vakcinacije, uspjelo u istrebljenju velikih boginja, jasno je i da problem izazvan SARS COV-2 virusom neće biti riješen u jednoj državi dok se ne riješi u svim državama.

Trenutna situacija je takva da je gotovo 95% dostupnih doza rezervisano za 15 najrazvijenijih država svijeta. Razvijene zemlje uzimaju čak po 6,5 puta doza više nego što imaju stanovnika (Danska). Loše strane SARS-a bile su da se nikada nijesmo posvetili razvoju ljekova, niti ljekova koji mogu da se koriste u prevenciji, niti u terapiji. ‒ Još jedna dobra stvar je da se počelo razmišljati o genetskom sekvencioniranju virusa, što je od velikog značaja za potencijalni razvoj vakcina i dijagnostiku – naveo je dr Begić.

Na osnovu kliničke slike do 2002. godine grupisana su 4 tipa virusa, i nakon toga još 3 koji izazivaju teške kliničke slike, upale sa ekstremno visokim stepenom smrtnosti u trenutku kad pacijent završi na suportativnoj ventilaciji. MERS se prvi put pojavio 2012. Problem s njim je što se od 2012. do 2020. konstantno pojavljuju slučajevi obolijevanja. Kod nas je bilo 62 novooboljela u 2020, a dvije od 5 osoba završavale su sa smrtnim ishodom. 20% oboljelih bili su zdravstveni radnici.

‒ Dobra stvar je da zaista znamo šta je unutra SARS i MERS virusa. On, teoretski, može da se zakači na svaku ćeliju u našem organizmu, jer se kači za ACE-2 receptor koji je prisutan u svakom tkivu. Stoga može da ne izazove ništa, ali i može da izazove širok dijapazon kliničkih manifestacija ‒ objasnio je dr Begić.  Genetski materijal SARS COV-2 virusa čini ribonukleinska kiselina. Ovo su virusi koji imaju najveću količinu genetskog materijala, pa je i veća mogućnost za ostvarivanje mutacija.

Ekstremno pametan virus

Od januara 2020, po podacima koje je prezentovao dr Begić,  registrovano je više od 4,000 različitih različitih mutacija. Po prvi put, podaci o istraživanjima su javni i lako dostupni.

‒ Virus se smatra ekstremno pametnim parazitom. Trenutno se primjećuju različite vrste mutacija, ali one koje su najznačajnije su u štampi dobile svoj prostor i različita imenovanja. „Varijanta koja nas brineˮ otkrivena je 12. mjeseca 2020. i sastavljena od samo jedne aminokiseline. Za sada nijesu utvrđene opasnije kliničke manifestacije, ali se on znatno lakše širi ‒ naveo je dr Begić.  On je dalje ukazao na varijante mutacija i njegov biohemijski sastav.

51-na država svijeta potvrdila je prisustvo nove varijante virusa. Kakav god da je, virus se uspješno prevenira maskom i to je, po riječima dr Begića, jedino oružje koje trenutno imamo. PCR testom možemo otkriti sve infekcije koronavirusom, bez obzira na to da li se radi o novom ili starom soju. Postoje još dvije varijante koje su izazvale pažnju u javnosti („japanskaˮ i „brazilskaˮ). Mutacije, objašnjeno je ovom prillikom, ne nastaju u sredinama gdje nema lokalnih transmisija.

‒ S aspekta ljekara mislim da preduzete mjere i te kako imaju smisla. 1,6 miliona je broj novooboljelih i on nam ne daje pravo da se predajemo. Trudimo se da apsolutno bude obezbijeđen kvalitet podataka, pri čemu se oni provjeravaju na 3-4 nivoa. Ipak, moguće su i greške, a pogotovu u vezi s asimptomatskom prirodom bolesti. To isto važi i za analizu mortaliteta ‒ naveo je dr Begić. Indirektne troškove pandemije, kako je rekao, nikad nećemo uspjeti da procijenimo.  Zaštita mentalnog zdravlja stanovnika od posljedica dugotrajne  izolacije nadalje, po njemu, predstavlja izazov posebne vrste.

Prezentujući globalne baze podataka, dr Begić je naglasio da je 2.265,354 osoba do referentnog trenutka umrlo zbog direktnih posljedica SARS COV-2. Najveći mortalitet registruje se u nerazvijenim zemljama. ‒ U pitanju je gađanje pokretne mete, ali ima iskustva i neće se odustati od borbe ‒ naglasio je on.

Distanca‒ruke‒maska

Nema dileme oko primjene osnovnog sredstva borbe distanca‒ruke‒maska. Postoji cijeli niz naučnih radova o tome koliko ovo sredstvo borbe može da utiče. Američka studija, po Begiću, potvrđuje statistički  značajno smanjenje stope hospitalizacije 3 nedjelje nakon uvođenja nošenja maske. Prezentujući podatke domaćeg istraživanja on je naveo da 97% našeg stanovništva ispitivanog u decembru  podržava opštu mjeru prevencije pranjem ruku, fizičku distancu podržava 93%, a samo 65% podržava nošenje maske. Pogotovu je to, objašnjeno je ovom prilikom, problem na otvorenom.

‒ Biološki gledano, zaista ne postoji razlog da kada ste sami  i dovoljno distancirani na otvorenom, nosite masku, ali da bi se olakšala kontrola u sprovođenju mjera našlo se rešenje da se one nose i na otvorenom ‒ rekao je Begić.

Na pitanje u kojoj mjeri se sprovode propisane opšte mjere utvrđeno je da 97%, čak 98% svakodnevno rutinski pere i dezinfikuje ruke, a u vezi s nošenjem maski 65% nosi maske svakodnevno na otvorenom prostoru, a samu praksu upražnjava 57% ispitanika. Utvrđeno je da se radi o velikoj većini onih koji ne nose masku na otvorenom. Kada se radi o ličnoj primjeni mjera, 46% crnogorske populacije primjenjuje mjere, što znači da imamo značajan prostor za unapređenje, a do njega će, po Begićevom objašnjenju, doći kada bolest bude lično percipirana: na sopstvenoj koži.

‒ Izlaz je individualna zaštita svakog od nas. Vakcine su upravo i rađene zbog toga: da pruže zaštitu svakom od nas pojedinačno ‒ objašnjeno je u nastavku. To se posebno odnosi na najmlađu populaciju jer je kod njih bolest asimptomatska. Bolest ostavlja najteže posljedice kod najstarijih, tj. starijih od 70 godina. Upozorenje  posebne vrste trebalo bi da predstavlja podatak da je najmlađa žrtva ove bolesti u Crnoj Gori bila hronično bolesna djevojka od 25 godina starosti. U regionu su zabilježeni slučajevi mortaliteta kod dječaka starosti 11 i 12 godina (Hrvatska/Srbija).

Anita Đurović