Ponosni na postignute rezultate

0
34

Godina na izmaku je za Ljekarsku komoru i esnaf bila najplodonosnija do sada, ocijenila je predsjednica, dr Žanka Cerović tokom dodjele godišnjih nagrada na ceremoniji koja je održana na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

– Kolege doktori, najugledniji među nama, dobro znaju da su cijeli radni vijek proveli primajući mjesečnu platu od 600 ili 700 eura i, administrativno, u statusu nižerangiranih činovnika u javnoj upravi. To smo, zajedničkim snagama i u saradnji sa Vladom, Skupštinom i Ministarstvom zdravlja Crne Gore promijenili. Podsjećam na povećanje plata za oko 30 odsto u januaru ove godine, a zatim i na izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru sredinom 2022. godine.

Ponosni smo na zabilježene rezultate jer danas zarada doktora iznosi oko 1.200 eura, specijaliste oko hiljadu i po eura, a supspecijaliste oko 1.700 eura. Ne možete od ljekara očekivati niti da ostaju u zemlji niti ih možete ohrabriti da steknu ljekarsko zvanje ako im nijeste obezbijedili elementarne uslove za rad i život – naglasila je predsjednica Ljekarske komore.

Ona je istakla, međutim, da je Ljekarska komora uvjek na oprezu, pa se, u tom kontekstu, strukovno udruženje suočava sa ozbiljnim izazovom koji je oličen u nacrtu Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

– Ovaj dokument, prema našem mišljenju, dovodi u pitanje naša ljudska, Ustavom zagarantovana prava – da, nakon radnog vremena u javnom zdravstvenom sektoru, u svoje slobodno vrijeme ordiniramo i u privatnoj praksi – kazala je dr Cerović.

Ipak, kako je naglasila, ohrabruje činjenica da je Ministarstvo zdravlja inkluzivno i što je Ljekarska komora aktivan učesnik pregovora s ciljem da se nađe kompromisno rješenje.

– A, Ljekarska komora ima jasan prijedlog. Tražimo da se sporni član 112 definitivno briše. Međutim, aktuelno rješenje treba usavršiti i eliminisati mogućnost zloupotrebe prava na dopunski rad u privatnim ustanovama. Kako? Pa, tako što ćemo zakonski afirmisati već ugovorenu radnu obavezu da, u ovom slučaju, doktor – od 7 do 15 sati, odnosno u dežurstvu, mora biti na svom radnom mjestu u javnom zdravstvenom sistemu. Dok mu traje radno vrijeme, ljekar bolnice, doma zdravlja ili bilo koje druge javno-zdravstvene ustanove, ne može pružati usluge ni na jednom drugom radnom mjestu. S druge strane, svakom doktoru iz javnog zdravstva treba omogućiti da, nakon završenog posla u matičnoj kući, radi i kod privatnika – ako to želi – smatra predsjednica Ljekarske komore.

Ona kaže da iskreno vjeruje da je inicijativa Ministarstva zdravlja dobronamjerna i da komora u potpunosti podržava namjeru da se dođe do zakonskog rješenja koje jača javni sektor i koji je usmjeren na dobrobit svih građana Crne Gore.

– A, građani ove zemlje smo i mi – ljekari – kazala je dr Cerović uz podsjećanje na Ustav Crne Gore koji u članu 62 propisuje da svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravične i humane uslove rada i na zaštitu za vrijeme nezaposlenosti.

– Dakle, imajući u vidu naš Ustav, čvrsto smo uvjereni da i Zakon o zdravstvenoj zaštiti po mjeri pacijenta istovremeno podrazumijeva i zakon po mjeri zdravstvenog radnika. To ne isključuje jedno drugo, već je, naprotiv, komplementarno. Ljekarska komora postoji da bi osigurala uslove da doktor ostvaruje svoja zakonom i Ustavom zagarantovana prava, a za pacijente smo tu da bismo im pružili optimalnu zdravstvenu zaštitu. Svi smo, dakle, nesumnjivo, na istom zadatku – navela je dr Cerović.

Ona je pozvala Ministarstvo zdravlja Crne Gore da zajednički sprovedu opsežno istraživanje i da se nedvosmisleno utvrde potrebe pacijenata, ali i kadrovske, tehničke i prostorne kapacitete javnog zdravstvenog sistema.

– Nakon toga, više neće biti opštih mjesta ni za hvalu ni za negativnu kritiku već ćemo u specijalnost, metar kvadratni i u aparat znati koliko nam ljudi, ambulanti, novih uređaja ili bolnica tačno fali. Vrijeme je da nasumične pretpostavke iz kojih nužno proizilaze samo proizvoljne opservacije, pretočimo u konkretne podatke i izvedemo tačne zaključke – objasnila je ona.

Vođeni tom idejom, kako je kazala je da moraju definitivno spoznati državni interes i mogućnosti za nova ulaganja.

– Tada se, za sve što država nije u prilici sama da rješava, eventualno otvara prostor za privatno-javna partnerstva. Privatna praksa može, ako je to interes države, da bude oslonac i da jača javni zdravstveni system – naglasila je dr Cerović.

A, napretka bez očuvanja postojećeg i stvaranja novog kadra – ne može biti, kazala je predsjednica komore.

– Uz želju da ćemo u godini pred nama jačati esnaf i da ćemo, bez obzira na sve razlike, mi između sebe pronaći zajednički jezik, čestitam predstojeće praznike, želim vam dobro zdravlje i obećavam da Ljekarska komora Crne Gore ostaje vaš najbolji saveznik – poručila je na kraju ceremonije dr Cerović.

Godišnju nagradu za ustanovu godine Dr Petar Miljanić dobio je Zavod za transfuziju krvi, nagradu Dr Branko Zogović za doktora godine dobio je dr Đorđije Krnjević, dok su najbolji studenti medicine sa prosječnom ocjenom 10 Rajmond Gjonaj, Matija Marković i Luka Reković.

Odluku o dodjeli ovogodišnjih nagrada donijela je komisija Ljekarske komore Crne Gore, a ova tradicionalna godišnja prizanja uručila je predsjednica dr Cerović na ceremoniji koja je održana na Medicinskom fakultetu Crne Gore u Podgorici.

Dr Cerović je obrazložila da je Zavod dobitnik godišnje nagrade Dr Petar Miljanić, između ostalog, zbog ostvarenih rekorda u broju prikupljenih jedinica krvi i uvođenja novih metoda poput doniranja trombocita. Takođe, tokom ove godine, zahvaljujući nabavci nove opreme, omogućeno je brže i sigurnije testiranje uzoraka krvi i potpuno automatizovano testiranje trudnica i ambulantnih pacijenata, a, uz to, u potpunosti su zadovoljeni standardi kvaliteta krvi kao lijeka. Nagradu je preuzela direktorica Zavoda, dr Tamara Šćepanović.

Nagrada Dr Branko Zogović za najboljeg doktora u 2022. godini dodijeljena je direktoru Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore, dr Đorđiju Krnjeviću. On je nagrađen, kako je navedeno u obrazloženju, između ostalog, i zbog toga što je tokom najjačeg udara korona virusa organizovao kliniku tako da se, uporedo sa COVID pacijentima, omogući nesmetano liječenje i svih ostalih pacijenata. Dodaje se da je dr Krnjević ljekar KCCG sa najviše dežurstava u godini koja je na izmaku. Nagradu je, u ime dr Krnjevića koji je bio odsutan, preuzela direktorica KCCG, dr Ljiljana Radulović.

Godišnje nagrade Ljekarske komore za studente medicine dobili su: Rajmond Gjonaj, student šeste godine Medicinskog fakulteta u Podgorici čija je prosječna ocjena u prethodnoj studijskoj godini 10; Matija Marković, student šeste godine Medicinskog fakulteta u Beogradu, takođe sa prosječnom ocjenom 10 i Luka Reković, student pete godine Medicinskog fakulteta u Beogradu koji zaključno sa četvrtom godinom studija ima prosjek ocjena 10.