Prevencijom do zdravlja

0
261

U današnje doba raspolažemo sa sve manje vremena, samim tim se manje bavimo i našim najmilijim, jer smo u trci da obezbijedimo materijalnu sigurnost, obrazovanje, vaspitanje i naravno, zdravlje.

Zdrav stil života treba da nam je na prvom mjestu – jer omogućava zdrav, nesmetan pravilan rast i razvoj naše djece.

Najveći neprijatelji zdravlja su nepravilna ishrana i nedovoljna fizička neaktivnost.

Nepravilna ishrana

Za pravilan rast i razvoj djeteta neophodna je i tzv. primordijalna prevencija, koja počinje u majčinoj utrobi. Začećem djeteta mjka treba da povede računa o pravilnoj ishrani, a to se zove primordijalna prevencija, koja se manifestuje pravilnom ishranom majke u trudnoći.
Dolaskom djeteta na svijet nije završen rast i razvoj organa. Oni počinju da se razvijaju i rastu, postavlja se temelj imunitetu i svim organima koji su zajednički pokretači organizma. Sve hranjive materije koje se unose u organizam ugrađuju se u organe putem suptilnih mehanizama. Tada počinje primarna prevencija. Novorođenče treba da doji obavezno do šest mjeseci. Greške u bebinoj ishrani imaju, naravno, i svoje posljedice. Ako se sa raznovrsnom ishranom počne prije šestog mjeseca, ili čak prije četvrtog mjeseca – organi za varenje nisu u stanju da pravilno svare hranu, tako da se odbrambeni sistem organizma, još nezreo, izlaže opasnosti od alergija. Pored toga, roditelji koji suviše sole ili šećere bebinu hranu, ili pretjeruju sa količinom mesa, stvaraju potencijalne probleme radu bubrega, organa za varenje ili se stvara viškak kilogramima.

Za djecu predškolskog i školskog uzrasta takođe greške u ishrani mogu biti pogubne.

Zašto je brza hrana toliko štetna za djecu?

Brza hrana ima više kalorija, ljepše izgleda, ukusnija je jer sadrži pojačivač ukusa E621, koji je jedan od najkancerogenijih pojačivača, a ima ga u skoro svim začinima – vegetama, dodacima jela, gotovim supama i nažalost, brza hrana vrlo često je i jeftina. Ona sadrži vještačke boje, arome i konzervanse, što je veoma štetno za pravilan rast i razvoj.

Studije su pokazale da svako treće dijete u školskom uzrastu preskače doručak, nedovoljno konzumira voće i povrće, i isključivo jede bijeli hljeb, što dovodi do kalorijskih gradivnih i funkcionalnih disbalansa i nakupljanja slobodnih radikala. Efekti konzumiranja brze hrane na pravilan rast i razvoj djece rezultiraju stvaranjem slobodnih radikala, s jedne strane i padom imuniteta, odnosno odbrambene sposobnosti organizma, sa druge strane.

Nepravilna ishrana, kontakti sa duvanskim dimom, deterdžentima, aditivima i konzervansima, su nažalost svakodnevnica gdje, uz sve prisutniji stres, predstavljaju glavne krivce za stvaranje slobodnih radikala, koji se optužuju za više od 150 bolesti, na prvom mjestu kod djece je gojaznost, dijabetes i hipertenzija.

Gojaznost je vrlo podmukla hronična bolest jer ima naknadne negativne efekte na organizam, oštećuje krvne sudove pa dolazi do aterosklerotičnih promjena kod djece, masnih naslaga, fibroznih plakova.

Ono što je utješno – promjene su reverzibilne do dvadesete godine života, naravno ako se povede računa o pravilnoj ishrani i adekvatnim fizičkim aktivnostima, koju djeca predškolskog uzrasta od treće godine treba da upražnjavaje bar tri puta nedjeljno.

Dr Sanja Čizmović