[heading size=”7″ align=”left”]Analiza istraživanja publikovanog u drugom dijelu knjige MENADŽMENT ZDRAVSTVENIM RESURSIMA U USLOVIMA EKONOMSKE KRIZE [/heading]
1. Cilj istraživanja
Da bi ovaj rad obradio, istražio i dao nešto novo što bi sa činjeničnog stanovišta i realno utvrđenih rezultata moglo dati određeni stručni, iskustveni i naučni doprinos, bilo je neophodno obaviti istraživanje koje bi trebalo da doprinese iznalaženju odgovora vezanih za osnovnu temu rada: Menadžment zdravstvenim resursima u uslovima ekonomske krize, i da ukaže ili usmjeri pažnju na određene druge goruće i aktuelne probleme u zdravstvu.
Istovremeno, ovo istraživanje, kao jedno od prvih istraživanja nakon reforme PZZ-a, dalo je prve ocjene i odgovore na procese sprovedenih ili započetih reformi u zdravstvu Crne Gore, kao i na neke „vječite teme” ili otvorena pitanja u zdravstvu, a sve u pravcu stalne borbe zdravstvenog sistema za iznalaženje i prevazilaženje najozbiljnih zdravstvenih problema.
Radi postizanja zacrtanog cilja istraživanja, obavljeno je empirijsko istraživanje, putem sprovođenja anonimne ankete koja je sprovedena na statističkom uzorku od 400 ispitanika, raspoređenih u četiri grupe od po 100 ispitanika, i to:
1) Zdravstveni radnici – ljekari,
2) Medicinske sestre / tehničari i ostali zdravstveni radnici i saradnici,
3) Zdravstveno osigurana lica iz reda: predstavničkih organa, članovi društveno-političkih organa, lica zaposlena u državnim organima, organima lokalne uprave i Fondu zdravstvenog osiguranja i
4) Građani i pacijenti (bez obzira na zanimanje i socijalni status).
2. Metod istraživanja
Anketa je bila anonimna i sprovodena na dobrovoljnoj osnovi, uz pristanak svakog ispitanika, tako da nijesu bila potrebna posebna odobrenja za anketiranje. Međutim, s obzirom na to da se radilo o istraživanju koje može dati određene razultate koji se mogu koristiti u cilju unapređenja zdravstvene službe i intenziviranju procesa refomi zdravstvenog sistema u Crnoj Gori, to su obavljene značajne prethodne radnje i pripreme kako bi se anketa nesmetano sprovela, a ispitanici slobodno izjasnili, bez bilo kakvog straha ili sumnje koja bi uticala na njihovu slobodnu volju. U tom pravcu, o namjeri sprovođenja ankete i anketiranju određenih grupa ispitanika koji su obuhvaćeni istraživanjem, prethodno su na prigodan način pismenim putem upoznati predsjednik Skupštine Crne Gore, ministar zdravlja, gradonačelnici i predsjednici skupština opština u gradovima u kojima je vršeno ispitivanje, predsjednici organa društveno-političkih organizacija (iz pozicije i opozicije) kod kojih je obavljeno istraživanje, kao i direktori zdravstvenih ustanova u kojima su anketirani zdravstveni radnici i sarad-nici.
Anketiranje je uglavnom sprovedeno u septembru mjesecu 2009. Godine, u 6 opština u Crnoj Gori (Kotor, Tivat, Bar, Cetinje, Podgorica i Pljevlja), obuhvativši cjelokupnu teritoriju Crne Gore (primorje, centralni i sjeverni dio), gdje živi više od 50% stanovnika Crne Gore. Istraživanje je sprovedeno u više raznorodnih zdravstvenih ustanova na sva tri nivoa zdravstvene zaštite (primarni, sekundarni i tercijarni): domovi zdravlja, opšte bolnice, specijalne bolnice, Klinički centar Crne Gore i Institut za javno zdravlje Podgorica. Sve ovo ukazuje na činjenicu da je metod istraživanja obuhvatio više tehnika i sublimiranih metoda, tako da rezultati istraživanja teško mogu biti osporavani ili dovođeni u sumnju.
U obradi ankete i donošenju sudova i zaključaka korišćen je neparametrijski statistički metod, primjenom Studentovog T-testa o ocjeni razlika proporcija u odgovorima.
3. Rezultati istraživanja
U toku sprovođenja, a posebno u načinu obrade i u analizi ankete, korišćena su iskustva, sugestije i savjeti mnogih visokokompetentnih stručnih i naučnih radnika koji su se bavili sličnim istraživanjima, pa su i izvršene određene uporedne analize nekih ranijih istraživanja na slične teme i probleme.
U narednom dijelu prezentiraće se ukupni reziltati dobijeni anketom, i to samo na najzačajnija pitanja. Iz naznačenog procenta prezentiranih odgovora poslije prikazanih grafikona prvi procenat se odnosi na ukupne odgovore sve četiri grupe ispitanika, a u zagradi su odgovori pojedinačnih grupa ispitanika, prema redosljedu navedih grupa (ljekari, ostali zdravstveni radnici, predstavnici organa vlasti, pacijenti i građani), tako da se mogu vidjeti razlike u odgovorima pojedinih grupa.
Evo odgovora na ključna pitanja iz ankete: 1. Na pitanje: Šta bi po Vašem mišljenju trebalo uraditi da se ublaže posljedice po zdravstvenu zaštitu ?, više od polovine broja ispitanika (54%) smatra da treba povećati kontrolu trošenja raspoloživih sredstava. Da treba povećati doprinose Fondu zdravstvenog osiguranja smatra 34% ispitanika, dok 9% ispitanika smatra da treba povećati participaciju za ljekove i liječenje. Svega 3% anketiranih zastupa mišljenje da treba smanjiti prava na zdravstvenu zaštitu.
Odgovori na ovo pitanje jasno ukazuju da su sredstva koja se izdvajaju za zdravstvenu zaštitu mala, a da bi se ona valjano trošila, potrebno je na prvom mjestu povećati njihovu kontrolu. Kako je tu kontrolu Fond zdravstva Crne Gore kroz maksimalnu informatičku podršku u reformi Primarne zdravstvene zaštite, a sada već i sekundarne zdravstene zaštite, već postigao, nameće se zaključak da i pored „rigorozne” kontrole trošenja sredstava namijenjenih zdravstvu, ista su i dalje nedovoljna. Zbog toga znatan broj ispitanika, 34%, predlaže da se povećaju budžetska sredstva odnosno doprinosi i prihodi Fondu zdravstva kao osnovnom finansijeru zdravstvene službe. Kako je u Crnoj Gori, što je elaborirano u ovom radu, posljednjih godina, zakonskim rješenjima došlo do smanjenja doprinosa za zdravstvo i realno već treću godinu smanjivan je zdravstveni budžet, ovim istraživanjem se pokazalo da to nije dobro, jer se zdravstveni sistem još više osiromašuje. Nijesu nađeni ni alternativni načini finansiranja, odnosno nijesu nađeni mehanizmi nadomještanja sredstava, koja su smanjena umanjenjem doprinosa, a po opštoj ocjeni su i ranije bila mala.
Povećati doprinose Fondu zdravstvenog osiguranja Smanjiti prava na zdravstvenu zaštitu P ovećati kontrolu trošenja raspoloživih sredstava P ovećati participaciju za liječenje i ljekove.
2. Na pitanje: Da li ste zadovoljni zdravstvenom
zaštitom?, 55% ispitanika odgovorilo je sa Da, a 45% sa Ne.
Zanimljivo je da su na slična pitanja u istraživanju prof. N. Kecojevića ispitanici približno odgovorili sa 57% da i 43% ne.
3. Na pitanje: Kakvo je Vaše mišljenje o radu zdravstvene službe?, više od polovine ukupnog broja ispitanika, 54%, kaže da je dobro, 10% kaže da je veoma dobro, dok preostalih 36% kaže da je loše.
4. Među razlozima zbog kojih nijesu zadovoljni radom zdravstvene službe, ispitanici navode dugo čekanje na pregled – 30%, zatim činjenicu da se ljekar dovoljno ne upušta u njihov problem – 29%, probleme protekcije – 15%, podmićivanja – 13% i teško dobijanje uputa za viši nivo -13%.
U pomenutom istraživanju prof. N. Kecojevića, obavljenom 1971. godine u Podgorici, na slično pitanje, koje je bilo ponuđeno kao jedini odgovor, ispitanici su sa 75% odgovorili da dugo čekaju na pregled.
Podmićivanje, odnosno korupcija u zdravstvu nije visoko rangirana. Naprotiv, nalazi se na zadnjem mjestu, za šta se izjasnilo 13% ispitanika. Međutim, zanimljivo je da su ljekari sa najvećim procentom, od 19%, ocijenili podmićivanje (korupciju) kao razlog nezadovoljstva zdravstvenom službom, što upućuje na logičan zaključak da je ona najviše i zastupljena kod ljekara.
KRAJ TEKSTA U SLEDEĆEM BROJU
Autor: dr sc Dragan Čabarkapa, Pomoćnik direktora Doma zdravlja iz Kotora
Dodajte komentar