Rinološki vebinar: terapijski izazovi i stručne preporuke

0
56

Povratak vebinaru

Pooštravanje epidemioloških antiCovid mjera uslovilo je povratak vebinarskoj komunikaciji. Ujedno, sezona prehlada, posebno aktuelna u pedijatrijskoj populaciji, nametnula je izazov Medicalu za organizaciju rinološkog stručnog skupa. Ovoga puta, centralni skup je organizovan 30-og septembra. Moderator je bio mr sci., spec. dr med. Ognjen Jovićević (Klinički centar Crne Gore). Predavači su bili: prof. dr spec. sci. Tomislav Baudoin (KBC Sestre milosrdnice, Zagreb), doc. dr sci. Arijana Meštrović (Mpharm, Zagreb, MA Pharma Expert) i spec. dr Katarina Mitrović (Klinički centar Crne Gore). U ime organizatora učesnicima vebinara  obratila se Slavica Pantelić, direktorica Medicala, a zadovoljstvo zbog podrške skupu u ime FarmontaJGL-a izrazio je i dr Milun Koprivica.

Trnovit put do postizanja izlječenja pacijenta

Ističući da je cilj vebinara jačanje interakcije između predstavnika farmaceutske i medicinske struke, dr Ognjen Jovićević se svojim obraćanjem fokusirao na akutne infekcije gornjih respiratornih puteva, pogotovu u pedijatrijskoj populaciji.  Uz napomenu da je uzrok  akutnih infekcija respiratornih puteva gotovo uvijek rinogen, dr Jovićević se osvrnuo i na aktuelnu neusklađenost regulative dekongestiva koja je na snazi kod nas i u EU.

Naime, ova važna grupa ljekova kod nas je na raspolaganju u terapiji djece starije od 6 godina, a u EU ona može da se koristi već od 2. godine života. Njihova upotreba je predmet spora i po dužini trajanja. Zna se da piše po uputstvima da je 5-7 dana. Da li nekad može 14, možda i duže, koliko dnevna doza može da se primijeni ? Sve je to “siva zona u kojoj svi plivamo”, a moramo da vodimo računa da postignemo najveći efekat, a to je izlječenje pacijenata — objasnio je dr Jovićević. Problem u svakodnevnom liječenju nekada može predstavljati i odbijanje propisane terapije od strane roditelja.

Demistifikovati zonu nejasnoća

Prof. dr Tomislav Baudoin ukazao je na neophodnost demistifikacije upotrebe određenih vrsta ljekova, kako bi se stvorili uslovi za olakšan pristup liječenju.   — Činjenica je da je disanje na nos jedino fiziološko disanje, pogotovu djece, da djeca do 6 mjeseci starosti ne mogu i ne znaju disati na usta, što zbog anatomije, što zbog refleksa koji nemaju da bi disali na usta — kaže on. Uz pogoršanje kvaliteta života djece, u praksi se nailazi na opstrukciju u vezi s propisivanjem dekongestiva, za koje prof. dr Baudoin ne nalazi realnog utemeljenja. — Proskribiranje dekongestiva nema znanstvene osnove. Što se tiče samo lezije sluznice od dekongestiva, u principu, to su rijetki slučajevi na globalnoj razini — navodi dalje on.

U vezi s komplikacijama upotrebe ove grupe ljekova opšta je ocjena da one nastaju zbog njihove nepravilne primjene,  neadekvatne edukacije roditelja u vezi s načinom aplikovanja, tj. uvijek se primjene odnose na upotrebu kapi, a ne spreja, i to iz razloga što se pretjeruje u kapanju dekongestivnih kapi u nos djeteta u ležećem položaju. To onda dovodi do toga da dijete guta kapi, [to mo#e dovesti do kardioloških simptoma koji zaista mogu biti  opasni. Zdravo dijete, po njemu, godišnje ima pravo na 8-10 akutnih infekcija gornjih disajnih akutnih puteva, a upravo one su indikacije za dekongestivne lijekove.

Učesnici vebinara bili su jedinstveni u preporuci da dekongestivi u vidu spreja obezbjeđuju precizniji način aplikovanja, pa i bezbjedniju varijantu za upotrebu.

Uloga ljekara je nezamjenljiva

Spec. dr Katarina Mitrović opisala je anatomiju i funkcionalnost sistema gornjih disajnih puteva. Kroz prikaz funkcionisanja mukocilijarne barijere  ona je ukazala i na činjenicu da kada bolest počne mijenja se i anatomija tog dijela, pa je to važno shvatiti zbog donošenja odluke o posebnom vidu terapije. U pojedinim slučajevima primjenjivaće se dekongestivna terapija, a u nekim drugim izotoni ili hipertoni rastvori. Uloga ljekara je tim značajnija što nekada sama alergijska bolest, alergijski rinitis, počinje kao obična prehlada i tu ima mjesta za primjenu dekongestiva. Međutim, budući da se pacijenti javljaju u stanjima kada je sluznica natečena, zbog dodatne bakterijske infekcije potrebno je izvršiti sanaciju zatečenog stanja, smanjiti volumen sluznice, i, uz obavezno ispiranje, sprovesti liječenje dekongestivima ili nazalnim steroidima.

Apotekarska trijaža izrazito važna

Doc. dr Arijana Meštrović je, pozivajući se na 15-godišnje iskustvo u radu, navela da nije srela preveliki broj zloupotreba dekongestiva, te da misli da su se oni, kao i kortikosteroidi, bezrazložno našli na “crnoj listi”. Ona je istakla da smatra da je apotekarska trijaža izrazito važna, jer se uz njeno posredstvo daju ne samo sigurni i efikasni ljekovi, nego se zaista vodi računa o kvalitetu života pacijenta.

— Moje iskustvo je da dekongestiv treba dati kada je nos začepljen i natečen. Ono što srećem u praksi i što sam čula od kolega otorinolaringologa jeste da mi farmaceuti često griješimo u prevelikom oprezu — kaže ona.  Doziranje putem spreja omogućava tačno i pravilno doziranje i, uopšte, bezbjedniji način upotrebe. Dozu lijeka treba primijeniti u pravom trenutku, u punoj dozi i omogućiti da sluznica splasne. Upravo u edukaciji pacijenata ključna je uloga pacijenata jer oni mogu pokazati kako se to u praksi sprovodi.  — Naravno da će to ograničiti i vrijeme davanja, tako da se nekakve teške atrofije ne trebamo bojati ako imamo u ruci siguran i efikasan proizvod — kaže doc. dr Arijana Meštrović.

Dinamična vebinarska radionica

Kao rijetko koji do sada, rinološki vebinar je uspio da organizuje i radionički dio, pa je dinamičan program ostvaren i u ovom domenu. Razmijenjena su iskustva i preporuke o upotrebi pojedinih oblika terapeutika, pojedinim slučajevima iz prakse i date razne stručne sugestije.

Prikladniji način

Ukazano je na činjenicu da su dekongestivni sprejevi počeli da predstavljaju lakšu formu aplikacije lijeka. Postoje različite forme apliciranja, pri čemu se vodi računa o propisanom položaju glave.

Korišćenje dekongestiva u vidu spreja ima zaštitnu funkciju. U odnosu na kapi, izbjegnut je kontakt sa spoljašnjom sredinom.  — Sterilnost preparata je, zahvaljujući aplikatorima sa filterima zaštie, zagarantovana, a sam mehanizam je dosta jednostavan za aplikaciju — kaže dr Ognjen Jovićević.

U vezi s primjenom dekongestiva, važno je voditi računa o upotrebi onih koji štite sluznicu, kao i formulacija bez konzervansa. Veliki broj pacijenata, po objašnjenju dr Jovićevića, žali se na pečenje u nosu, pojavu rana i krusti u nosu i sl. Zbog nepravilne upotrebe može doći do  sušenja sluznice, njenog guljenja i krvarenja. Stoga se korišćenje dekongestiva u kombinacijama sa npr. hijaluronskom kiselinom pokazalo kao dosta komforan način. Smanjeno je pečenje i povećava se bioraspoloživost na sluznici nosa, te na taj način lijek duže djeluje i ne sapira se sa sluznice.

Obezbijediti jedino fiziološko disanje

Zbog neusklađenosti regulative o primjeni ljekova, kao i njihovog nekorišćenja, dešava se da kod djece dođe do razvoja komplikacija tipa mastoiditisa, pareze facijalis i sličnih ozbiljnih posljedica.

Izbjegavanje terapije, po ocjeni prof. dr Baudoina, povećava vjerovatnoću za razvoj bolesti kao posljedice komplikacija: od otitisa do najtežih komplikacija, čak i smrtnih ishoda. Komentarišući primjenu, po njemu, nepravedno izbjegavanih dekongestivnih ljekova, on je naveo da su u pitanju bezopasna sredstva, “stoljetni lijek koji koristi u podizanju zdravlja i kvaliteta života djece, nešto što, definitivno, što se tiče djece, nema negativnih posljedica u smislu stvaranja ovisnosti.” On je objasnio da razvoj zavisnosti, što je glavni kamen spoticanja u vezi sa ovim sredstvom, nije moguć kod mlađih od 16 godina. — Dijete se ne može “navući” na dekongestive ni fizički ni psihički. Definitivno, nešto što pomaže za jedino fiziološko disanje, a to je disanje kroz nos, treba odobriti, treba stimulirati, treba educirati na koji način da se koristi, ne treba se plašiti i, zapravo, imamo jedan stari provjereni lijek koji je od nevjerovatne koristi i koji trebamo koristiti bez ikakvog straha — poručio je prof. dr Baudoin.

Liječenje alergijskih stanja

Kada pacijent ima potvrđenu alergijsku bolest obično se koriste izotoni rastvori. Po preporuci specijalistkinje dr Mitrović, jako je važno voditi računa o prevenciji. Kada pacijent već mora da bude izložen alergenu, od posebne je važnosti ispiranje sluznice. To se sprovodi u cilju obezbjeđivanja djelotvorne reakcije lijeka.

Nalazeći se pred izborom terapije u slučaju razvoja akutnog rinitisa doc. dr Meštrović kaže da će se sigurno prije odlučiti u smislu samoliječenja svojih pacijenata za hipertonični rastvor. Ipak, nije rijetkost ni da se primijeni kombinacija  dekongestiva i hipertoničnih rastvora, sve u zavisnosti od pojedinog slučaja.

Na koji način vršiti aspiraciju sekreta iz nosa?

Slažući se u ocjeni da nos mora da bude čist, suv i da se omogući fiziološko disanje, stručnjaci su predočili niz načina za aspiraciju nosnog sekreta. Uvažavajući efekte tehnike  precovanja, ali i oslobađanja sekreta aspiratorom, spec. dr Mitrović naglasila je da sekret mora da se evakuiše jer će kasnije izazvati druge probleme. Preporuka prisutnog pulmologa bilo je i  prirodno izduvavanje nosa.

Kao jedno od efikasnih  sredstava aspiracije prije 30-ak godina služila je i metoda koju su ljekari sami konstruisali.  Po svjedočenju dr Vladimira Prlje, ljekari su konstruisali aparaturu pomoću staklenih tegli.  U pitanju je bila pasivna, bezopasna metoda kojom je veliki broj djece spasen od ugradnje aeracionih cjevčica i kojom je uspješno rješavano 80% problema sa zdravljem djece.

Individualizovani pristup

U vezi s aktuelnim trendovima formulacija izdvaja se prisustvo kombinacija kortikosteroida i antibiotika za smirivanje lokalne infekcije i sluznice nosa. Iako kod nas još nijesu zaživjeli ovakvi gotovi terapeutici, farmaceuti ih mogu izraditi po preporuci ljekara. Naglašavajući da budućnost farmacije leži u individualizovanom pristupu, doc. dr Meštrović je objasnila da se danas insistira na pravilnoj upotrebi medicinskih sredstava. Intenca je, po njoj,  da svi takvi preparati pređu u formulaciju u vidu spreja.

                                                                                                   Anita Đurović