Sindrom izgaranja na poslu

0
416

umorRadno mjesto je jedan od najvažnijih faktora okoline koji  neposredno utiču na mentalno i fizičko zdravlje svakog čovjeka. Stres nije samo rijec ili pojam, to je naša svakodnevnica. Stres je fiziološka i psihološka reakcija čovjeka na spoljne situacije i izazove koje remete njegovu ravnotežu.

– Akutni stres

– Hronični stres

Eustres nas priprema da se uhvatimo u koštac i izborimo sa raznim izazovima koji su naša svakodnevnica. Distres je negativan stres i izuzetno je štetan jer spriječava osobe da normalno funkcionišu ili im to otežava. SZO je proglasila stres na poslu svjetskom epidemijom. Uticaj stresa na mentalno i fizičko zdravlje je višestruk. Ekstremni rad dovodi do gubitka pojma odmora, tako da osoba za vrijeme slobodnog vremena ne zna da se organizuje i šta bi sa sobom. Nastupa otuđenje od društva i porodice, te je jedini izlaz posao, i tako se javlja začarani krug iz kojeg nema izlaza.

Posao treba da bude  izvor ličnog zadovoljstva  i dostignuća, interakcije među ljudima, finansijska satisfakcija i sigurnost, što pozitivno utiče na psihičko zdravlje.

S druge strane, loša organizacija na radnom mjestu, narušeni međuljudski odnosi, pogrešne odluke, vremenska ograničenja, smjenski rad itd., mogu negativno da utiču na mentalno zdravlje i dobrobit pojedinca. Najčešći uzrok stresa na radnom mjestu ipak predstavljaju međuljudski odnosi. Stres zbog loših međuljudskih odnosa opisuje i pojam mobing, koji u osnovi označava psihoteror na radnom mjestu, a osnova svega je sukob iz nekog razloga. U nastavku slijede spletke, podmetanja, ponižavanja i izolacija. U strahu od gubitka radnog mjesta osoba može razviti “burn-aut” sindrom.

“Burn-aut” sindrom je stanje totalne emocionalne iscrpljenosti zbog pretjeranog a uzaludnog posla. Najteži oblik sagorijevanja na poslu je Karoshi sindrom (Japan 1987. godine) i njega karakteriše prejedanje, konzumiranje alkohola i drugih preparata, posebno amfetamina.  Najčešće se završava pogubno jer može da uzrokuje iznenadnu srčanu smrt i/ili moždani udar.

ZNACI IZGARANJA NA POSLU

– kada entuzijazam pređe u dosadu,

– nezainteresovanost,

– teškoće u komunikaciji sa zaposlenima,

– fizička i emocionalna iscrpljenost i tupost,

– osjećaj gubitka vrijednosti,

– razdražljivost,

– pesimizam.

 

FIZIČKI ZNACI:

– Bolovi u tijelu;

– Glavobolja;

– Smetnje disanja;

– Poremećaj spavanja;

– Poremećaj ishrane;

– Poremećaj peristaltike GiT-a;

– Pad imuniteta;

– Hronični umor.

 

PREVENCIJA

Optimalni uslovi rada i zaštita na radu, poštovanje prava radnika.

 

Faktori stresa kod zdravstvenih radnika:

– Velika odgovornost;

– Vremensko ograničenje za donošenje odluka od kojih zavisi život bolesnika;

– Konstantan pritisak ljudi koji traže i očekuju pomoć;

– Bespomoćnost kod liječenja terminalnih bolesnika (onkoloških itd.);

– Smjenski rad;

– Prekovremeni rad:

– Dežurstva;

– Ometanje porodičnog života;

– Višak administrativnih poslova;

– Potreba za KME i usavršavanjem;

–  Kompeticija sa kolegama;

– Želja za napredovanjem i samoostvarenjem.

Ljekarsko zanimanje je visoko na ljestvici najugroženijih za razvoj “Burn-aut” sindroma. Prema jednom istrazivanju u Americi, najviše su ovom sindromu izloženi zdravstveni radnici u urgentnim centrima, intezivnoj njezi i porodičnoj medicini, mada je pravi zaključak da su “Burn-autu” izloženi zdravstveni radnici u cjelini. Posao ljekara za razvoj ovog sindroma zauzima 10-to mjesto.

Najdjelotvotniji način borbe sa sindromom izgaranja na radnom mjestu je promjena radnog mjesta, odnosno posla.

 

Prim. dr Sabahudin Pupović, spec. interne medicine
Zavod za hitnu medicinsku pomoć CG – Jedinica Plav