Susret predstavnika nefrološke struke

0
480

Oboljenje kojim se godišnje u svijetu zarazi 180-200 miliona osoba, hepatitis C, predstavlja ozbiljan problem koji može da nastane i zbog neadekvatno saniranih uređaja za hemodijalizu. Govoreći o problemima koji nastaju kao po­sljedica pojave akutnog oblika ovog oboljenja, dr Budimir Rakonjac naveo je da svega oko 40% pacijenata bude po­tpuno oporavljeno, a kod ostalih se javljaju komplikacije bolesti koje u kasnijem toku života mogu da se jave i u vidu ciroze jetre. Još jedan komplikovani oblik bubrežnog obo­ljenja – dijabetesna nefropatija – objašnjen je u okviru izla­ganja dr Predraga Stankovića. Mehanizam pojave dispeptičnog sidroma, kao komplikacije bolesti kod pacijenata koji pate od hronične bubrežne insuficijencije, detaljno je opisao dr Batrić Babović.

U dijelu Sastanka posvećenog opisu stanja u nefrologiji iz vizure nefroloških sestara/tehničara prikazan je niz sadržajnih predavanja. Govoreći o bazičnim principima hemodijalize viša medicinska sestra Ivana Drašković ilustrovala je ovaj složeni i nadasve veoma zahtjevan sistem pružanja zdravstvene zaštite. Medicinska sestra Svetlana Gilić prikazala je na koji na način funkcionišu bazični pri­ncipi peritoneumske dijalize. Na značaj i ulogu medicinske sestre u nefrološkoj ambulanti ovom prilikom je ukazala medicinska sestra Svetlana Božović, a postupak pripreme pacijenata (donora i recipijenata) za transplantaciju bubrega detaljno je opisala viša medicinska sestra Radmila Bracanović. Prostor za djelovanje studenata medicine Danilo Radunović, predstavnik ovog dijela stručne populacije, vidio je u ulozi širenja svijesti o transplantaciji i donaciji organa. Na ovom sastanku on je obrazložio aspekte takvog društveno korisnog rada. Na Sastanku je, naravno, bilo riječi i o najnovijim terapijskim preporukama za liječenje pacijenata. U tom pogledu, inspirativna su bila izlaganja dr Cene Kajević i dr Višnje Marković.

Edukovati kadrove i građanstvo

Komentarišući ciljeve održavanja trodnevnog Sastanka Udruženja nefrologa i Radne sekcije nefrologa Crne Gore u Beranama, prof. drMarina Ratković, jedna od organizatora ovih događaja navela je: – Važno je istaći da ovaj skup ima prvenstveno za cilj razvoj crnogorske nefrologije i transplantologije kao krune u liječenju nefroloških pacijenata. – Kada je riječ o radnim aktivnos­tima sprovedenim u periodu za nama, ona je kazala da su u protekle tri godine ostvareni značajni rezultati. Akcenat je stavljen na transplantaciju, a problem koji je posebno uočljiv jeste mali broj nefrologa u Crnoj Gori. Potrebno je, po riječima dr Ratković, unaprijediti inter­disciplinarnu saradnju i sprovesti protokole o liječenju. Takođe, važno je raditi na ranom prepoznavanju nefroloških pacijenata na nivou primarne zdravstvene zaštite, kontinuiranoj edukaciji ljekara i medicinskih sestara/ tehničara i građana Crne Gore, ali i uložiti napor za dovršavanje Zakona o transplantaciji. Prioritet pripada povećanju broja nefrologa i razvoju saradnje među ljekarima na svim nivoima zdravstvene zaštite.

Potreba za kadrovskim jačanjem 10 nefroloških centara

Podsjećajući da je u okviru „Nefroloških dana Crne Gore” realizovan izbor novog rukovodstva Udruženja (prof. dr Marina Ratković, predsjednica, i dva sekretara: dr Fahrudin Hadrović i mr sc. dr Miodrag Stanković), prezentacija tema od strane nefrologa iz svih nefroloških centara Crne Gore kao i gostiju iz okruženja, te obilazak prostorija Centra za dijalizu u Beranama, Doma zdravlja u Plavu i izlet i obilazak okoline Plava i Gusinja, dr Fahrudin Hadrović, internista-nefrolog, istakao je da su svih 10 dijaliznih centara Crne Gore bili maksimalno zastupljeni „u liku rukovodilaca dijalize, tj. doktora nefrologa, a bile su prisutne i odgovorne i glavne medicinske sestre iz svih centara”. – Od same ideje organizovanja ovakvog skupa pa do realizacije bile su neo­phodne konsultacije i puna podrška rukovodstva i pod­ružnice ljekara Opšte bolnice i Doma zdravlja Berana, uz pomoć Kliničkog centra – naveo je on dalje. Skup je, po ocjeni dr Hadrovića, dostigao vrhunac u stručnom pogledu – jer je ostvario zavidan nivo prezentacije i izlaganja radova, što govori da ima mjesta i za veće manifestacije.

– Zaista je vrijedan podatak da postoji 10 dijaliznih centara u Crnoj Gori i da postoji mogućnost otvaranja novih. Naredni zadatak nefrologa Crne Gore jeste transplantacioni program za sledeću godinu, čime će Crna Gora pokazati da može stručno i materijalno da osvoji i ovu granu nefrologije i hirurgije. Zadatak nas nefrologa Crne Gore je da se u nared­nom periodu makar na nivou opštih bolnica kadrovski pojača nefrologija, sa još jednim nefrologom, a da se na nivou internih odeljenja definišu nefrološki kreveti, što će svakako unaprijediti rad ove struke – objasnio je Hadrović. Ponosno ističući kvalitet obrazovanja nefrologa, obrazložio je ciljeve Udruženja nefrologa koji se sastoje u tome da ono treba da prepozna generalne pravce razvoja u nefrologiji, dijalizi i transplantaciji, da usvoji standarde u kadrovskom smislu (poveća broj ljekara i medicinskih sestara), da postavi smjer­nice usavršavanja, te da se najmanje tri puta godišnje održavaju ovakvi skupovi. Sekcija nefrologa, kako je ovom prilikom objašnjeno, treba da nametne stručne i tematske cjeline za predstojeće sastanke.