Ti odlučuješ o prevenciji

Svjetskom danu borbe protiv melanoma (23. maj) posvećena kampanja
Crnogorskog udruženja medikalnih onkologa – CUMO

Cilj novoosnovanog Crnogorskog udruženja medikalnih onkologa – CUMO bio je da utiče na obaviještenost i upozori javnost na značaj prevencije i ranog otkrivanja melanoma. Projekat koji je nazvan „Borba protiv melanoma počinje prevencijom – TI ODLUČUJEŠ!” posvećen je isticanju značaja prevencije u procesu ranog otkrivanja malignih promjena. Ukoliko se otkrije na vrijeme, ovaj malignitet je izlječiv u 99% slučajeva.

– Edukacija stanovništva o ranom prepoznavanju promjena, samopregledi, skrining programi i dostupnost inovativne terapije ključne su komponente za smanjenje stope umiranja od ove bolesti – kaže se u Saopštenju ovog udruženja. Postojanje inovativnih terapija, međutim, pravi značajan pomak u liječenju ove veoma agresivne forme tumora kože. Ciljana terapija i imunoterapija utiču na produženo preživljavanje pacijenata, uz očuvan ili poboljšan kvalitet života.

CUMO: Prevencija i skrining su najuspješniji način sprječavanja da do bolesti uopšte dođe, da se ona prepozna u prelaznom stadijumu transformacije u malignu, invazivnu formu ili se otkrije u svom ranom stadijumu kada je u potpunosti izlječiva. U sklopu primarne prevencije, zaštita od jakog, direktnog sunčevog zračenja na plažama, ali i na drugim mjestima, još od najranijeg djetinjstva, kao i svijest o rizicima primjene solarijuma, naročito kod mladih ljudi, od najvećeg su značaja za preveniranje melanoma.

Možemo se pohvaliti dostupnošću savremenih terapija

Dr Nikola Milašević, onkolog i predsjednik Crnogorskog udruženja medikalnih onkologa, naglasio je u okviru svog obraćanja u kampanji da se Crna Gora može pohvaliti dostupnošću savremenih terapija za liječenje pacijenata oboljelih od melanoma. One utiču na produženje preživljavanja pacijenata, uz očuvan ili poboljšan kvalitet života. Dr Milašević je ukazao na ohrabrujući podatak da su stope smrtnosti od melanoma u Evropi smanjene zahvaljujući upravo postojanju ovih terapija.

Svaki drugi pacijent sa metastatskim melanomom, koji prima ovu savremenu terapiju kada je bolest već u progresiji, živi duže od 5 godina, dok je unazad samo nekoliko godina ovaj procenat bio manji od 10%.

U cilju efikasnijeg regulisanja stanja u vezi sa liječenjem i sprječavanjem pojave melanoma, Institut za onkologiju radi na razvoju registra za melanom. Očekuje se da takav projekat bude od velike koristi za praćenje ishoda liječenja pacijenata i procjenu efikasnosti inovativnih terapija, što će, po riječima dr Milaševića, poboljšati individualni pristup pacijentu i liječenje pacijenata od ove agresivne bolesti.

Na dermatološki pregled bar jednom u šest mjeseci

Dr Mirjana Bakić, dermatovenerolog, u uvodnom dijelu svog obraćanja u okviru kampanje objasnila je da melanom predstavlja maligni tumor pigmentnih ćelija – melanocita. Maligni poremećaj podrazumijeva transformaciju normalne ćelije u malignu, koja dalje nastavlja svoju autonomnu diobu, rast i proliferaciju. Melanom se može razviti iz postojećeg mladeža ili na neizmijenjenoj koži.

Dr Bakić: Kada govorimo o osobama muškog pola predilekciono mjesto za razvoj melanoma predstavlja zadnja strana kože trupa, odnosno koža leđa, dok kod osoba ženskog pola predilekciono mjesto jeste potkoljenica. Osjetljive kategorije za razvoj melanoma predstavljaju osobe svijetle kose, svjetlije puti, plavih očiju, odnosno osobe fototipa kože 1 i 2, zatim osobe koje u ličnoj ili porodičnoj anamnezi imaju pozitivitet na malignitete kože, osobe koje imaju više od sto mladeža ili imaju jedan mladež koji pokazuje kliničku atipiju, pacijenti koji su na dugotrajnoj imunosupresivnoj terapiji, kao i pacijenti koji imaju urođeni ili stečeni poremećaj pigmentacije.

Rizični faktori za razvoj ovog oboljenja su solarno zračenje, izlaganje ultraviolentnom zračenju solarnog spektra, izlaganje vještačkim izvorima zračenja, u prvom redu solarijumu. U cilju preveniranja ove opasne pojave dr Bakić savjetuje da bi svaka osoba trebalo da obavi pregled kod dermatologa jednom u šest mjeseci ili u godinu dana, a, ukoliko spada u rizičnu grupu, trebalo bi da bude pregledana od strane dermatologa i češće. “Mladež koji pokazuje odstupanja u obliku, boji ili veličini, kao i formiranje novih karakteristika, kao što je formiranje nodulusa na samoj površini ili krvarenja, zahtijeva hitan pregled” kaže ona.

Ukoliko primijetite bilo šta da odstupa u izgledu vašeg mladeža, potrebno je da se odmah obratite izabranom ljekaru koji će vas uputiti dermatologu.

 

Blagovremeno otići na specijalistički pregled

Pozivajući se na statistiku Globalne statističke mreže za maligne bolesti koja objedinjava podatke za 185 zemalja, GLOBOCAN, prim. dr Nada Cicmil Sarić je navela da je 2020. godina donijela 19,3 miliona novih slučajeva obolijevanja i 10 miliona smrtnih ishoda od malignih bolesti.

CUMO: Melanom čini svega 1% obolijevanja od svih tumora kože, ali je, svakako, najsmrtonosniji oblik kožnog tumora i uzrok je više od 75% smrtnih ishoda. Dužina preživljavanja zavisi od stadijuma bolesti: pacijenti sa metastatskim melanomom uglavnom imaju lošu prognozu, sa istorijskim stopama preživljavanja od 5 godina manje od 10% do 2011. godine. GLOBOCAN i EUCAN procjenjuju stopu incidence melanoma u Crnoj Gori od 4,6 do 7,3. Ovaj podatak se uklapa u procjenu da zemlje Mediterana, gdje pripada i Crna Gora imaju stopu obolijevanja od 8-10 na 100.000 stanovnika.

“Uprkos pandemiji COVID-19, srčane bolesti, kardiovaskularne i maligne bolesti ostaju vodeći dominantni razlozi smrtnosti populacije na planeti Zemlji” upozorava prim. dr Cicmil Sarić. Iako melanomi čine svega 1% svih tumora kože, u pitanju je njihov najsmrtnosniji oblik. Melanom je, po riječima prim. dr Cicmil Sarić uzrok smrti kod 75% oboljelih, osobito onih mlađe životne dobi, do 35. godina života. “Kožni tumori su, na sreću, preventabilni i spadaju u nekih 4, eventualno 5 preventabilnih malignih oboljenja, što nikad ne smijemo zanemariti, zaboraviti i ne iskoristiti” apelovala je ona.

Mjesec maj je u cijelom svijetu posvećen promociji, edukaciji i širenju znanja o tumorima kože, a 23. maj je Svjetski internacionalni dan melanoma.

Prim. dr Cicmil Sarić: Kada je riječ o statistici u Crnoj Gori, stopa pojave melanoma je između 4,6-7,3 odnosno između 5 i 7. U odnosu na ostale zemlje to je dosta nisko, osobito u odnosu na Skandinaviju, gdje je ta stopa najveća. Stopa u Crnoj Gori je veoma slična onoj u ostalim zemljama ovog dijela Evrope.

“Prognoza bolesti u najvećem dijelu zavisi od stadijuma. U četvrtom stadijumu bolest je u metastatskom stanju. Do prije svega 10 godina taj ishod je bio fatalan i petogodišnje preživljavanje smo bilježili kod svega do 10% pacijenata” kaže prim. dr Cicmil Sarić. Uvođenje savremenih ciljanih target terapija, bioloških terapija, imunoloških terapija je svekoliko promijenilo ovu sliku, tako da je taj procenat danas oko 30%. U cilju edukacije populacije ona je apelovala da moramo pokušati da razbijemo dogmu koja je decenijama prisutna u našem narodu, a ona se odnosi na činjenicu da se vjeruje da te i takve promjene „ne treba dirati”. Ono što svakako treba uraditi jeste blagovremeno otići kod specijaliste za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju, uraditi odgovarajući operativni zahvat koji je bio, jeste i sasvim sigurno će u budućnosti biti jedini pravi zlatni standard i rešenje ne samo za liječenje nego i za izlječenje melanoma u njegovom ranom stadijumu, kazala je na kraju prim. dr Cicmil Sarić.

Ni u kom slučaju ne primjenjivati parcijalne ili površne metode liječenja

Upozoravajući na činjenicu da maligni melanom spada u jedan od najopasnijih tumora u ljudskoj populaciji, dr Zoran Terzić ističe da osnovni princip liječenja podrazumijeva hiruršku intervenciju. Sam proces liječenja se zasniva na ekcizionoj biopsiji. Takav nalaz se šalje na patohistološki pregled, na osnovu koga patolog odredi vrstu promjene i same njene karakteristike ili graduse, ako se potvrdi da se radi o malignom melanomu, objasnio je on. Svaka druga vrsta liječenja, kako je naveo dr Terzić, znači uzimanje parcijalnog tkiva. Neke površnije metode uzimanja isječaka ili preparata ni u kom slučaju ne mogu biti sigurne niti zadovoljiti mogućnost patohistološke verifikacije i dobijanja definitivnog nalaza. Nakon ekcizione biopsije, ako se potvrdi da se radi o malignom melanomu, slijedi dodatna operacija, tj. reekcizija, šira hirurška intervencija, koja podrazumijeva uklanjanje promjene do 3cm u zdravo tkivo i limfonod biopsiju. Sa tim nalazom svaki pacijent bude prezentovan onkološkom konzilijumu koji postoji u okviru Kliničkog centra i na osnovu tog nalaza se sprovode dalje smjernice u smislu definitivnog liječenja, kaže dr Terzić.

Anita Đurović