Šta je Sindrom disgeneze testisa?
Drugi pristup u razmatranju povezanosti kriptorhizma i tumora testisa jeste teorija o sindromu disgeneze testisa. Ona nastala zbog činjenice da su četiri poremećaja: kriptorhizam, infertilitet, tumori testisa i hipospadija često povezani, odnosno da se zajedno javljaju i da predstavljaju faktore rizika jedni za druge. Ova teorija govori da su ovi poremećaji posljedica poremećenog embrionalnog razvoja testisa usljed djelovanja različitih genetskih faktora i faktora sredine koji djeluju kao tzv. endokrini disruptori, odnosno supstance koje ometaju normalne hormonalne mehanizme koji su bitni za razvoj testisa i spoljašnjih genitalija u toku intrauterinog razvoja ploda. Pretpostavljeni mehanizam dejstva ovih faktora jeste poremećaj funkcije Sertolijevih ćelija, koje imaju potpornu funkciju u odnosu na germinativne ćelije i proces spermatogeneze i Lejdigovih ćelija, čija je funkcija da sekretuju testosteron. Poremećaj njihove funkcije doveo bi do poremećaja daljeg razvoja i diferencijacije germinativnih ćelija i samim tim do poremećaja fertiliteta i tumora testisa u adultnom periodu. Sa druge strane, nedostatak testosterona bi mogao dovesti do izostanka spuštanja testisa u skrotum, odnosno do kriptorhizma, ali i do poremećenog razvoja spoljašnjih genitalija sa posljedičnom hipospadijom, odnosno stanjem u kome se spoljašnji otvor uretre, umjesto na vrhu glansa penisa, otvara u različitoj poziciji između vrha glansa i perineuma.
Kako se radi samopregled testisa?
Preporuka je da se sa samopregledima testisa počne još u tinejdžerskom uzrastu. Preglede treba raditi najmanje jednom mjesečno. Najbolje vrijeme za pregled testisa je nakon tople kupke ili tuširanja, kada je skrotum najviše opušten i tada se testisi mogu najbolje opipati. Treba pregledati oba testisa, jedan po jedan. Pregled treba obaviti u stojećem položaju i po mogućnosti ispred ogledala.
• Prvo treba pogledati da li ima otoka skrotuma
• Sljedeće što treba uraditi je nježno pipati skrotum i naći testis.
• Pažljivo opipati prvo jedan, a zatim i drugi testis. Testis treba držati između palca sa gornje strane i ostalih prstiju šake sa donje strane i opipati čitavu površinu u potrazi za bilo kakvom čvrstinom ili bezbolnom masom. Normalno je da jedan testis bude malo veći od drugog i da lijevi testis bude postavljen nešto niže od desnog. Takođe je normalno napipati strukturu nalik na vrpcu na zadnjem i gornjem dijelu testisa, to je pasjemenik ili epididimis. I njega treba pažljivo opipati od glave do repa, a na kraju pregled završiti pipanjem sjemevoda, koji se normalno pipa u vidu čvrste, pokretne i glatke vrpce.
• Ukoliko se napipa čvorić, otok ili bezbolna masa neophodno je u što kraćem roku javiti se urologu koji će sprovesti potrebne dijagnostičke procedure. Promjena koja se napipa ne mora da bude tumor, ali ukoliko se o njemu radi, a otkrije se u ranoj fazi onda postoje najbolje šanse za preživljavanje.
Prof. dr Bogdan S. Pajović
Dr Slobodan Boričić
Dr Milenko Tadić
Add comment