Već dvjesta građana potpisalo donorsku karticu

0
266

Crnogorsko društvo za donaciju tkiva i organa „Donor” organizovalo je 14. marta konferenciju povodom Svjetskog dana bubrega, na kojoj je ukazana bitnost tog organa za zdravlje čovjeka, te još jednom apostrofirana istorijska činjenica da je u septembru prošle godine u Kliničkom centru Crne Gore po prvi put kod nas obavljena transplantacija bubrega sa živog donora. Jubilej je bio prilika da se podsjeti na put koji je trebalo preći da bi se do toga došlo, ali i ukaže na buduće planove.

Ministar zdravlja u Vladi Crne Gore prof. dr Miodrag Radunović podsjetio je da je trebalo urediti zakonodavni okvir, pripremiti infrastrukturu, nabaviti opremu, produbiti međuna­rodnu saradnju, edukovati kadar, voditi računa o etičkom aspektu, te promotivnim aktivnostima.

– U pripremi za proces transplantacije bio je neophodan multisektorski pristup, visoki profesionalizam i posvećenost projektu svih učesnika. Zakonodavni okvir obuhvatio je donošenje „Zakona o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog tijela u svrhe liječenja”, 2009. godine, regulisanje postupka o davanju saglasnosti za uzimanje organa od živog davaoca, te još tri pravilnika donešena 2012. Odjeljenje za nefrologiju Kliničkog centra je adaptirano i opremljeno najsavremenijom opremom, izgrađena je Intenzivna jedinica i omogućen postoperativni moni­toring. Crna Gora je pristupila Regionalnom centru za razvoj transplantacije u Hrvatskoj, što je bio važan momenat za razvoj našeg transplantacionog programa. Kolege iz Hrvatske pružile su nam nesebičnu podršku u svemu, a naročito u edukaciji kadra. Mi smo formirali Nacionalnu komisiju za razvoj transplantacionog programa, na čijem je čelu prof. dr Marina Ratković – rekao je ministar, ističući da je značaj programa za pacijente u tome što će transplantacija omogućiti poboljšanje zdravlja, unapređenje kvaliteta života, postizanje kvaliteta i sigurnosti organa za presađivanje, te sprečavanje prerane smrtnosti. Transplantacija je, istakao je ministar, jedini lijek za pacijente s poslednjim stadiju-mom bubrežne bolesti.

Prema ministrovim riječima, na listi čekanja za bubreg u Crnoj Gori nalaze se 34 bolesnika, od kojih je jedan potpuno pripremljen za transplantaciju. Na dijalizi u Crnoj Gori nalazi se 512 bolesnika, a godišnje potrebe za transplantacijom odnose se na 3 do 4 bolesnika.

– U budućnosti ćemo se pripremati da pored transplant­acija sa živih, obavljamo i one sa mrtvog donora, odnosno kadaverične transplantacije. Ova transplantacija je tek u priprem­noj fazi i podrazumijeva još složeniju i dužu multisektorsku pripremu – objasnio je ministar. Da bi sve ovo zaživjelo potrebno je jačanje društva, odnosno svijesti o potrebi doniranja organa. Potreba za transplantacijom je u porastu, a u Evropskoj uniji 65.000 ljudi čeka neki organ. Ipak, čekajući transplantaciju, svakog dana umre 18 bolesnika. – Veoma je važno podići svijest građana o važnosti doniranja, kako bi se povećao broj donora, a time smanjila dužina čekanja na transplantaciju i povećala nada da će mnogi pacijenti biti operisani na vrijeme a njihovi životi spašeni. Krenuli smo da donorske kartice podijelimo 261-om timu izabranih ljekara, a za sada smo podijelili za 7 timova. Odziv je bio izuzetno dobar, oko 200 građana je do sada potpisalo donorsku karticu i to je uvedeno u bazu podataka -kaže dr Radunović. Uprkos svemu, navodi on dalje, ni medicinski napredak, ni visoka tehnologija, ni poboljšanje ekonomskog rasta ili promjena zakonodavstva ne mogu povećati broj transplantacija bez visoke društvene odgovornosti i visokog stepena solidarnosti. – U Crnoj Gori ćemo nastaviti sa transplantacionim programom, jačanjem institucionalnih kapaciteta, osnivanjem Montene-grotransplanta, kao centralnog koordinacionog tijela koje će vodit prof. dr Marina Ratković. Takođe ćemo formirati mreže bolničkih koordinatora, napraviti pravno-administartivne predus-love, poboljšati saradnju sa institucijama zemalja sa razvijenim transplantacionim programom, pristupiti Eurotransplantu, te stvoriti preduslove za kadaveričnu transplantaciju – rekao je mini­star Radunović.

Akutna bubrežna slabost

Prof. dr Marina Ratković, nacionalni koordinator za transplantacioni program, govorila je o akutnoj bubrežnoj bolesti, liječenju oboljelih u Kliničkom centru i uspjehu sa kojim se to čini. – Akutna bubrežna slabost se manifestuje redukcijom bubrežne funkcije, koja se pokazuje porastom biohemijskih parametara i do dva i po puta. Iako mali i periferan organ, bubreg je veoma značajan, jer kroz njega u svakoj minuti ima oko petine ukupnog protoka krvi u organizmu. Bez normalne funkcije bubrega nema homeostaze, normalnosti rada organa, elektrolita, acido-baznog statusa – navodi ona.

Akutna bubrežna slabost može biti izazvana raznim bolestima, povredama, ljekovima, te kontrastnim sredstvima čija velika količina može kod do tada zdravog bubrega izazvati akutnu slabost. Nerijetko u takvim slučajevima dolazi i do termi-nalne, odnosno krajnje bubrežne insuficijencije, kazala je dr Ratković, ističući da je od janura 2012. do istog mjeseca ove godine liječeno 30 pacijenata sa akutnom bubrežnom slabošću, različite etiologije. Potpuni opravak bubrežne funkcije postignut je kod 11 pacijenata.