Voće za podmlađivanje

0
395

[heading]Breskve – Ijetnje voće za osvježenje i dobro zdravlje. Dobre su za probavu, značajan antioksidans, a koriste se i u kozmetici[/heading]

Iz asortimana mnogobrojnog hranljivog i zdravog voća koje ljeti dozrijeva na toplom suncu izdvaja se koštuničavo koje je izvor osvježenja za vrele dane, ali i mnogo više od toga. Pored obilja tečnosti u tom voću ima puno vitamina i minerala, te drugih niskokaloričnih hranljivih sastojaka, pogodnih za ishranu i prilagođavanje organizma visokim temperaturama.

Vjerovatno najčešće na tržištu, a u velikom dijelu Crne Gore i na privatnim posjedima, mogu se naći breskve. Kraljica ukusa i zavodljive arome, omiljena je mladima i starima. Okruglas­tog ploda, žutocrvenkaste boje i baršunaste kožice, uzgaja se već 4.000 godina, a porijeklom je iz Kine. Koristi se svježa, ali i za pravljenje sokova, kompota, džemova, marmelada, a može i da se suši. Od sorti postoje one sa lako i teško odvojivom košticom. Kada su u pitanju vrste bez dlačica na kori, omiljene su nektarine.

PUNA VITAMINA I VELIKI ANTIOKSIDANS

Skoro 90 odsto sastava breskve čini voda, 10,5 odsto je šećer, 0,72 odsto su bjelančevine, 0,54 odsto mineralne soli, a 0,38 odsto jabučna kisjelina. Od vitamina najviše ima C vitamina, oko 10 grama na 100 grama ploda, a u breskvi se nalaze još vrlo značajni vitamini grupe B: B1, B2 i B6. Bogate su i provitaminom A (karoten). Karotenom su posebno bogate sorte sa žutim mesom.

Najzastupljeniji mineral je kalijum, sa 260 mg u 100 gr ploda. Pored njega, tu su i magnezijum, fosfor, kalcijum i natrijum. Od mikroelemenata sadrži željezo, cink, bakar i selen. Ova kombi­nacija vitamina, minerala i mikroelemenata breskvu, ističu stručnjaci, svrstava među „podmlađujuće” vrste voća.

Breskve spadaju u niskoenergetske namirnice (100 g sadrži svega oko 40 kcal), a izuzetno su dobri antioksidansi. Beta- karoten, koji se u organizmu pretvara u vitamin A, zaslužan je za narandžastu boju voća i povrća, pa tako one narandžaste boje sadrže i do deset puta više beta-karotena od svjetlijih. Od spomenutih elemenata snažna antioksidativna svojstva imaju vitamin C, beta-karoten i selen, ali kada govorimo o breskvama ne smijemo nikako zaboraviti spomenuti fenole. Fenoli su jedinjenja prisutna u hrani biljnog porijekla sa snažno izraženom antioksidativnom aktivnošću, kojom štite ćelije u organizmu od raznih oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Na taj način sprečavaju razvoj bolesti kardiovaskularnog, probavnog i imunog sistema.

Zanimljiva je činjenica da se najveća koncentracija nutrijenata (gotovo dvostruka) krije u kori, tako da breskve obavezno treba jesti s korom.

MASKA OD BRESKVE ZA LICE

U kozmetici breskvu najčešće koriste za pravljenje maske za lice. Koristi se zreli plod, odnosno pulpa koja se izgnječi i nanese na lice. Nakon 20 minuta lice se ispere mlakom vodom. Maska od breskve djeluje kao tonik za kožu, osigurava joj vlažnost i osvježava ten. Savjetuje se osobama sa dehidriranom kožom.

Maska je naročito djelotvorna kada se dodaju kadulja i narandža. Treba je držati dvadesetak minuta i isprati mlakom vodom. Koristi osobama sa masnom i nečistom kožom, sklonom mitiserima.

NEKTARINA

Nektarina je sorta breskava glatke kože, čvršćeg mesa i nešto slabije arome. Zajednička im je boja mesa (pulpa) koja je kod nekih sorti bijela, a kod drugih žuta. Nektarine imaju dvostruko više magnezijuma nego breskve, a takođe i natrijum, kalijum, fosfor te provitamin A i vitamine B i C. Energetska im je vrijednost ista kao kod breskvi.

LJEKOVITOST

Ljekovita svojstva imaju: list, cvijet, plod, pupoljci, kora i prerađevine od ploda breskve – sokovi, sirup, marmelada, džem. Breskva pospješujuće djeluje na mokrenje, za šta se koristi list i cvijet. Od njih se spravlja čaj koji se koristi tri puta dnevno.

Plod breskve povoljno djeluje na poboljšanje rada želuca, crijeva i jetre. Za smanjenje želudačnih tegoba koristi se čaj od lista. Čaj od cvijeta djeluje kao purgativ – sredstvo za regulaciju pražnjenja crijeva.