Sačuvajte svoje zdravlje tokom ljetovanja

0
332

[heading]INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE Centar za kontrolu i prevenciju bolesti Podgorica[/heading] SUNČANICA I TOPLOTNI UDAR

Sunčanica nastaje usled dužeg izlaganja nepokrivene glave dejstvu sunčevih zraka. Osnovni simptomi se razvijaju postepeno i nakon 6 do 12 sati od maksimalne izloženosti suncu javlja se ošamućenost, malaksalost, vrtoglavica, mučnina, jaka glavobolja, povraćanje koje ne donosi olakšanje, teško disanje i ubrzan puls. Najozbiljnija od svih tegoba uzrokovanih vrućinom je toplotni udar.

Nastaje nakon dugog i intenzivnog izlaganja suncu odnosno toploti, kada tijelo više ne može regulisati temperaturu i ne može se rashladiti. Osnovni simptomi toplotnog udara su slični kao kod sunčanice, samo jačeg intenziteta, sa povećanjem tjelesne temperature i do 40 stepeni. Karakteristično je i da je koža suva zbog prestanka znojenja, pa je blokirano odavanje viška toplote iz organizma.

U oba slučaja osobu treba osloboditi odjeće i što prije je staviti u hlad ili klimatizovan prostor da leži uzdignute glave. Jedna od važnih mjera je i rashlađivanje glave stavljanjem hlad­nih obloga i prskanjem hladnom vodom ili potapanjem bolesne osobe u hladnu vodu, tj. tuširanjem, a preporučuje se i stavljanje kese sa ledom na prepone, vrat i ispod pazuha. Hladni napici su, takođe, poželjni. Liječenje se obavlja u najbližoj zdravstvenoj ustanovi. Ljekari apeluju na kupače da na plažu ne dolaze bez zaštite od sunca i da izbjegavaju sunčanje u periodu od 11 do 16 časova.

ZAŠTITA OD INSEKATA

Najbolje mjere individualne zaštite od komaraca su:

• Izbjegavati spoljne aktivnosti od sumraka do svitanja,

kao i noćne šetnje pored ruševina, smetlišta, krajeva koji obiluju stajaćom vodom – rukavci rijeka, močvare, jezera. Tokom sumraka ili noći, pri boravku u spoljnoj sredini, nositi odjeću dugih rukava, dugih nogavica i čarape, a nepokrivene djelove kože premazati repelentom (sredstva koja odbijaju insekte), pri čemu se treba pridržavati uputstva za upotrebu.

• Dobro rješenje je i postavljenje mehaničkih barijera, kao što su mreže za prozore, zavjese, itd.

• Osim repelenata moguće je i korišćenje drugih sre­dstava za odbijanje insekata (tzv. tus-trake i razni drugi proizvodi namijenjeni odbijanju ovih insekata).

UBOD KRPELJA

Krpelji su jako rasprostranjeni u prirodi. Ima ih u ra­vničarskim i brdskim šumama, ali i u poljima, u vrtovima, tzv. živim ogradama, okućnicama. Javljaju se u većem broju u proljeće i rano ljeto. Najaktivniji su u maju i junu. Krpelj pada sa grana na čovjeka ili životinju i zakači se. Može biti prenosnik mnogih opasnih bolesti, kao npr. lajmske bolesti.

Sprječavanje infekcije

Važno je da se krpelj što ranije izvadi iz kože, u toku prvih 24 časa poslije uboda. Ako je u koži ostala rilica krpelja, i nju treba odstraniti zbog mogućnosti nastanka sekundarne infekcije. Prije odstranjivanja krpelja ne treba stavljati nikakva hemijska sredstva – etar, alkohol, benzin i dr.

Odstranjivanje krpelja iz kože

Može se obaviti u svakoj zdravstvenoj ustanovi (ambu­lanti, domu zdravlja, odjeljenju za kožne bolesti i dr.). Obaviti hvatanjem rilice pincetom, što bliže koži, bez pritiska na trbuh krpelja, gnječenja ili kidanja.

Mjesto uboda, posle odstranjivanja krpelja, dezinfekovati.

Crvenilo na koži posle uboda krpelja ostaje još dan-dva i najčešće se izgubi. Ako se ne izgubi i crveni rub počne da se širi, obavezno potražite ljekara, jer ako se na vrijeme započne sa liječenjem neće doći do teških posledica lajmske bolesti.

UTAPANJE

Treba izbjegavati nagle ulaske u vodu nakon dužeg vremena provedenog pod suncem, bilo da ste se sunčali ili šetali. Pri ulasku u vodu treba dozvoliti tijelu da se prilagodi na nove, prije svega temperaturne uslove.

Plivanje u uslovima kada se uzburka more ipak treba izbjegavati.

Ako se neko davi, što prije treba preduzeti mjere za spasavanje. Svjesni davljenici obično dozivaju u pomoć i izvode nekoordinisane pokrete rukama i nogama, radi održavanja glave iznad nivoa vode. Tada je potrebno dobaciti im predmet koji bi ih održao na površini vode. To mogu biti pojasevi za spasavanje, lopte, baloni, daske i slično. Međutim, ako davljenik nije pri svijesti, ili pokušaj dodavanja predmeta za spasavanje nije uspio, mora se pristupiti spasavanju. Prije toga obavezno skinuti obuću i odjeću, jer se one u vodi nakvase pa otežavaju plivanje i spasa­vanje. Davljeniku treba prići sa leđa, pošto se uplašena i uzbuđena osoba refleksno hvata za spasioca, pa se može desiti da ovaj ne može plivati i da obojica mogu nastradati. Davljenik se izvlači tako što se hvata za kosu, ispod vrata ili pazuha, a pri tom se vodi računa da mu glava bude iznad površine vode. Po izvlačenju, a ako je moguće već u toku izvlačenja i u plićaku, započeti sa vještačkim disanjem. Prethodno treba iz usta povrijeđenog izvaditi materjial koji je u toku davljenja dospio unutra (mulj, pijesak, trava i slično). Nikada ne pokušavati istakanje vode iz pluća, jer je to nemoguće izvesti. Postupak oživljavanja ponavljati sve do uspostavljanja rada srca i disanja. Potom unesrećenog postaviti na bok i transportovati u bolnicu.