Vodič za pedijatre i roditelje

0
526

Tek svako peto dijete u Crnoj Gori doji šest mjeseci

Autorka priručnika dr Miljanović naglasila je da su njegove teme opšte pedijatrijske, ali i da su zasnovane na dosadašnjim iskustvima, te zahtjevima trudnica. Ona je prikazala statističke podatke o prisutnosti dojenja u Crnoj Gori i njegovim prednostima. – Tek 19 odsto, ili svako peto dijete, doji do pola godine, a svako četvrto do tri mjeseca. Kontinuirano dojenje tokom druge godine nastavlja se samo kod četvrtine djece, a pravovremena dopunska ishrana samo kod trećine. Prvi podoj tokom prvog sata života ima svega 25 odsto, a trebalo bi da ga ima svako novorođenče. Najlošiji su rezultati, prema našem istraživanju, u gradovima, centralnom i južnom dijelu države. Uspješnost uspostavljanja laktacije u prvom satu najmanja je kod obrazovanih i trudnica iz najbogatijih porodica. Pravilnu ishranu u prvoj godini ima svega 25 odsto djece, što znači da su imali najmanje dva dopunska obroka od 6 do 9 mjeseci, odnosno tri obroka od 9 do 11 mjeseci – kazala je dr Miljanović, ističući da slika nije bolja ni kada se radi o stavovima roditelja o tome kada zatražiti ljekarsku pomoć.

– Među našim ispitanicima 46 odsto njih je koji primarno slušaju savjete ljekara o tome kako da brinu o zdravlju svog djeteta. Veoma je veliki procenat onih koji još uvijek prije poslušaju savjete iz komšiluka, od tetki, baki… Među Romima i raseljenim licima taj procenat je još veći. Svega 5 do 10 odsto roditelja odgov­orilo je da dijete treba odvesti kod pedijatra ako ubrzano diše, malo jede ili slabo mokri, što su znaci oštećenja zdravlja. Dojenje za vrijeme proliva, povraćanja i dehidracije ima svega 13 odsto, a malo roditelja koristi sredstva za oralnu rehidraciju. Oko 98 odsto njih ipak dobije zadovoljavajuću nadoknadu tešnosti. U ovom priručniku smo se najviše pozabavili prirodnom ishranom, jer su njene prednosti nesumnjive. Prema američkim istraži­vanjima, djeca koja doje četiri mjeseca imaju značajno više prob­lema nego djeca dojena pola godine, kod kojih su hospitalizacije manje za 70 odsto. Njima je i četiri puta manji rizik za razvoj pneumonije u uzrastu između četiri i šest mjeseci, 63 odsto manje imaju problema sa upalom krajnika, 64 odsto manje pate od gastrointestinalnih infekcija, 42 odsto imaju manji rizik od alergijskih stanja, gojaznosti, dijabetesa, a 20 odsto je manji rizik od razvoja leukemije. Takođe je za 36 odsto manji rizik od iznenadne dojenačke smrti – kazala je dr Miljanović, naglašavajući da je studija rađena u Crnoj Gori pokazala da je duže dojenje najbolji protektivni faktor od upale krajnika.

Direktorka Instituta za bolesti djece i predsjednica Udruženja pedijatara Crne Gore dr Danojla Dakić, ocijenila je da je publikacija napisana jednostavno i prihvatljivo za roditelje, a dovoljno stručno za pedijatre kojima će pomoći u njihovoj osnovnoj djelatnosti. Ona smatra da društvo treba da brigu o najmlađima stavi na prvo mjesto, jer su oni njegova najveća vrijed­nost.