Sve to, kako je naveo, govori da je reforma proces koji će trajati, i da se još ne vidi kraj tim promjenama.
„Kroz reformu želimo da ojačamo i kapacitete zdravstvenih ustanova, kako upravljačke, tako i one koji se tiču akreditacija zdravstvene ustanove, odnosno podizanja kvaliteta rada uvođenjem standarda, praćenjem indikatora, uvođenjem rada po smjernicama i protokolima. Krenuli smo i sa promjenom finansiranja zdravstvenog sektora, što smo u primarnoj zaštiti uradili uvođenjem plaćanja po kapitacijama i po uslugama. U bolnicama ćemo plaćanje uvesti po grupama bolesti, takozvani DSG sistem. Uvešćemo i razviti dugotrajnu njegu bolesnika, palijativnu njegu. Radili smo i reformu informacionog sistema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, po čemu smo prepoznati kao lideri u regionu, a uskoro ćemo krenuti i sa informatizacijom KCCG”, rekao je on.
Govoreći o napretku u domenu kvaliteta zdravstvene zaštite stanovništva u protekloj godini, dr Grbović je izdvojio to što su stvoreni uslovi za transplataciju bubrega, kao i programe na kardiologiji koji se tiču elektro-fiziologije srca.
„Iz dana u dan se uvode nove metode, prate se savremene tehnologije, uvode se novi, savremeni lijekovi. Ono sa čime smo jako ponosni je da su stvoreni optimalni uslovi za liječenje najtežih, onkoloških bolesnika. Tako da ćemo, uz pomoć Vlade koja svake godine, kroz kapitalne investicije, opredijeli značajna sredstva za infrastrukturu, bilo da je u pitanju prostor, bilo nabavka opreme, stvarati uslove doktorima da mogu da prate savremene trendove u medicini. Za sljedeću godinu je, kao kapitalna investicija, predložena izgradnja zgrade Zavoda za transfuziju krvi, što znači da se pridaje značajna pažnja i tom segmentu zdravstvenog sistema”, naveo je on.
Na pitanje koliki je stepen samodovoljnosti nacionalnog zdravstvenog sistema, i kakvi su planovi za njegovo kadrovsko i tehnološko osnaživanje kako bi što manje pacijenata moralo da zadovoljava svoje potrebe u zdravstvenim ustanovama van Crne Gore, dr Grbović je kazao da crnogorski sistem ne mora i ne treba da zadovoljava sve programe.
„Često nije ekonomski isplativo razvijati određene programe, i shodno tome, kao što je praksa i u razvijenim zemljama svijeta, oslanjamo se na kapacitete sistema u okruženju. Osim saradnje sa zdravstvenim ustanovama u Srbiji, Ministarstvo uspostavlja saradnju i sa zdravstvenim sistemima u drugim republikama bivše Jugoslavije. Na taj način stvaraju se uslovi da naši građani potrebe koje ne mogu zadovoljiti u Crnoj Gori, mogu ostvariti u najrazvijenijim institucijama u okruženju, kao i u zemljama Evropske unije (EU). Jer, naši osiguranici se, preko Fonda zdravstvenog osiguranja, mogu uputiti za određene bolesti u pojedine zemlje EU, u kojima se može na najkvalitetniji način pružiti potrebna usluga. S druge strane, naš sistem pokušava da bude referentan u odnosu na druge zemlje u okruženju, pa pokušavamo da razvijemo neke programe koji će biti interesantni za njih. Svjesni smo toga da ne možemo da imamo sve, ali i da naš sistem može da bude referentan za određene programe”, precizirao je on.
Ministrastvo zdravlja, kako tvrdi dr Grbović, posebno vodi računa o kvalitetu zdravstvenih usluga u kontekstu približavanja EU, a samim tim i sistemu standarda kvaliteta koji važe u njoj.
„U Ministarstvu postoji Sektor za kontrolu kvaliteta, i u njemu se rade intenzivne aktivnosti na uvođenju standarda. Formiran je veliki broj radnih grupa koje su u fazi završetka čitavog niza smjernica i protokola, sve u cilju poboljšanja kvaliteta rada zdravstvenih ustanova. Ministarstvo je ove godine odradilo jednu značajnu aktivnost, kakva je akreditacija domova zdravlja, i došli smo do saznanja da domovi zdravlja u svim opštinama ispunjavaju uslove za licenciranje. U skladu sa pristupnim pregovorima sa EU, pratićemo i sistem kontrole kvaliteta, i posebnu pažnju poklanjati tom sektoru”, kazao je on i dodao da je za ovu godinu planirano usvajanje strategije o kontroli kvaliteta u sistemu zdravstva.
Add comment