Zdravstveni sektor jedan od prioriteta države

0
300

[heading]Prim. dr Mensud Grbović, pomoćnik ministra zdravlja[/heading] „Činjenica da je jedino Ministarstvu zdravlja i Fondu zdravstvenog osiguranja za ovu godinu opredijeljen veći budžet od prošlogodišnjeg, govori o tome da država prepoznaje zdravstveni sektor kao jedan od prioriteta. To je pokušaj da se, u ovim teškim vremenima, zdravstveni sistem održi”, smatra dr Grbović.

Ekonomski uslovi su limitirajući faktor svuda, pa i u sistemu zdravstva. Kroz reformu zdravstvenog sistema koja je u toku, već je došlo do smanjenja brojnosti kadra u zdravstvenim ustanovama širom Crne Gore. Istovremeno, obrazovna medicin­ska baza Crne Gore omogućava potreban kvalitet školovanja zdravstvenih radnika, i to u značajnom broju u odnosu na tekuće mogućnosti zapošljavanja. O tim i o drugim aktuelnim temama u crnogorskom zdravstvu, za Medical govori pomoćnik ministra zdravlja, prim. dr Mensud Grbović.

„Svjesni smo ekonomskih uslova i situacije u kojoj se nalazi zdravstvo u Crnoj Gori. Država prepoznaje zdravstveni sektor kao jedan od prioriteta, i ima pozitivan odnos prema zdrav­lju svojih građana. O tome svjedoči i podatak da su za ovu godinu jedino Ministarstvo zdravalja i Fond zdravstvenog osiguranja dobili budžet veći od prošlogodišnjeg. To je pokušaj da se u ovim teškim vremenima zdravstveni sistem održi”, kazao je dr Grbović.

Činjenica je, kako je naveo, da crnogorski zdravstveni sistem ima dovoljno kadra, s tim što on nije najpravilnije raspoređen, jer ga u nekim sredinama ima manje, u nekim više. „Ali, ako gledamo u prosjeku, možemo reći da je broj zdravstvenih radnika adekvatan. Mada, ako ga uporedimo sa standardima razvi­jenih zemalja, u nekim djelatnostima imamo manje zdravstvenih radnika nego što je to slučaj u zdravstvenim sistemima tih zemalja”, kazao je dr Grbović.

Prema njegovim riječima, medicinski fakultet u Podgorici školuje mlade doktore, i to veoma kvalitetne. Neki od njih već rade u zdravstvenom sistemu, a neki su na specijalizaciji.

„Imamo veoma pozitivno iskustvo sa kadrom koji dolazi sa našeg fakulteta. Slična je situacija i sa Visokom medicinskom školom u Beranama, a imajući u vidu i postojanje renomiranih srednjih medicinskih škola, sigurno možemo doći u situaciju da u jednom momentu imamo više zdravstvenih radnika nego što nam je potrebno”, navodi dr Grbović.

On je dodao da u Crnoj Gori traže i, u skladu sa Zakonom, dobijaju dozvolu za rad i zdravstveni radnici koji u njoj privremeno rade, bilo za potrebe Kliničkog centra Crne Gore kao stručni konsultanti, bilo po pozivima privatnih ustanova, ili da imaju svoje privatne ambulante.

„Ministarstvo je odlučilo da se sa problemom kadra suoči na jedini mogući način – da razvije dokument koji se zove Plan ljudskih resursa, kako bi mogli da sagledamo stvarne potrebe i da vodimo kadrovsku politiku koja odgovara ekonomskim mogućnostima države. Jako je važno da smo kroz reformu primarne zdravstvene zaštite napravili skoro optimalan odnos između medicinskih i nemedicinskih radnika u primarnoj zdravst­venoj zaštiti. Taj odnos je sada, otprilike, 84 prema 16 odsto. Kroz reformu i optimizaciju bolničkog sektora, doći ćemo do saznanja o višku zdravstvenih radnika u tom sektoru. I te ćemo aktivnosti raditi vrlo pažljivo i postepeno, kao što smo to radili u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u dužem vremenskom periodu,  a u skladu sa programom ljudskih resursa koji će biti gotov do kraja ove godine”, pojasnio je dr Grbović.

On je podsjetio da je sistem crnogorskog zd­ravstva već desetak godina u aktivnoj reformi, i naglasio da je to dugotrajan proces koji se neće skoro okončati. Vlada je 2004. godine krenula sa reformom primarne zdravstvene zaštite, uvođenjem izabranog doktora, čime je omogućeno uvođenje porodične medicine.

„Još pokušavamo da transformišemo dom zdrav­lja u referentni centar koji bi trebalo da podrži rad izabra­nog doktora. To nam je jako važno, jer reforma temelja zdravstva, kakav je primarna zdravstvena zaštita, treba da riješi do 85 odsto opštih zdravstvenih problema. Tu se mora raditi na promociji i prevenciji zdravlja, moraju se rješavati svi opšti zdravstveni problemi, mora se raditi rehabilitacija. Kroz reformu primarne zdravstvene zaštite stvaraju osnove i za reformu bolničkog sektora, koju smo pravno utemeljili kroz Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Doni­jeli smo i Master plan razvoja zdravstva do 2014. godine, tako da je protekla godina bila godina stvaranja pret­postavki, a od ove idemo u reformu bolničkog sektora, odnosno u osnivanje zdravstvenih centara koji će dovesti do objedinjavanja pružanja zdravstvene zaštite i otkloniti određene nedostatke koje smo uočili kroz reformu primarne zdravstvene zaštite”, pojasnio je dr Grbović.