Promocijom projekta Značaj fizičke aktivnosti, ishrane i rehabilitacije na psiho-fizičko zdravlje sportista i rekreativaca, potencijali za razvoj zdravstvenog turizma (ARIST) na Medicinskom fakultetu u Podgorici ukazano na značaj zdravstvenog i sportskog turizma u konceptu proširenja crnogorske turističke sezone na cijelu godinu.
Završna konferencija projekta ARIST održana je 14-og maja u amfiteatru Medicinskog fakulteta u Podgorici. Skup je imao za cilj da skrene pažnju na značaj promocije fizičke aktivnosti, rehabilitacije, ishrane, sporta i turizma. Ovakvi projekti su, kako je objašnjeno tokom skupa, od javno-zdravstvenog značaja, a aktivnosti su bile usmjerene ka afirmaciji i značaju održivog sportskog i zdrastvenog turizma, te razvoja i implementacije programa pametne specijalizacije u Crnoj Gori. Prisustvovali su brojni profesionalci i predstavnici zdravstvenih vlasti, a, sudeći po sugestijama i pitanjima upućenim iz publike, organizatori su uspjeli u namjeri da animiraju i širu javnost Crne Gore.
Kakve su navike mladih sportista ?
Profesori, doktori i studenti Medicinskog fakulteta predvođeni prof. dr Snežanom Pantović, rukovoditeljkom projekta, angažovali su se u sprovođenju edukativnog, kulturno-inovativnog programa za osnovce i srednjoškolce uzrasta 13-19 godina, na temu Značaj fizičke aktivnosti, ishrane i rehabilitacije na psiho-fizičko zdravlje sportista i rekreativaca, potencijali za razvoj zdravstvenog turizma (ARIST). Projekat je sprovođen od oktobra 2023, u saradnji sa Ministarstvom turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja Sjevera kao i Komisijom za antidoping, a pod pokroviteljstvom Fonda za inovacije. Uključeno je 9 crnogorskih opština i 17 škola.
Projekat je realizovan kroz predavanja i interaktivne radionice na teme iz oblasti ishrane i suplementacije, rehabilitacije sportista i rekreativaca, prisustva dopinga i fer-pleja u sportu, značaja određivanja BMI i psihoaktivnih supstanci u urinu, te i ukazivanja prve pomoći. Započet je u Mojkovcu, Kolašinu, Beranama i Pljevljima.
Predstavljajući rezultate projekta, prof. dr Snežana Pantović i prof. dr Mirjana Đuričković navele su da principi pravilne ishrane, suplementacije, biohemijske analize, laboratorijska dijagnostika i antidoping vrijednosti predstavljaju okosnice projekta. Promovisan je fer-plej pristup u odnosu na doping u sportu, a u pogledu psihofizičkog zdravlja sportista sa kojima su sarađivali ocijenjeno je da postoji visok nivo informisanosti.
Prof. dr Mirjana Đuričković prezentovala je rezultate Radionice posvećene oralnom zdravlju sportista sprovedene u Nikšiću, Cetinju, Danilovgradu, Podgorici i Kotoru. Ona je objasnila da u Crnoj Gori ne postoje preventivni stomatolški programi i strategija oralnog zdravlja, te da je cilj bio da se sportisti edukuju o pravilnoj tehnici zaštite oralnog zdravlja, pravilnim sredstvima, pravilnoj ishrani, upotrebi suplamenata, uz preporuke smanjenja unošenja ugljenih hidrata, nošenja štitnika za zube, prestanka konzumacije duvana i alkohola i, naravno, redovne posjete stomatologu. Skoro 55% učesnika upitnika imalo je neku vrstu sportske povrede, a skoro polovina njih neku od povreda orofacijalnog sistema. Prof. dr Đuričković ukazala je na značaj pravovremene pomoći pri povredi zuba, te navela da štitnike za zube koristi vrlo mali broj ispitanika.
Osvijestiti sport u školskom uzrastu
Prof. dr Snežana Pantović, mentorka programa ARIST, specijalistkinja je transfuzione medicine i rukovodi Centrom za biomedicinska istraživanja pri Medicinskom fakultetu. Ekspertkinja je iz oblasti Održivi i zdravstveni turizam pri Ministarstvu nauke, a ostvarila se i kao vrhunski sportista u streljaštvu. – Od septembra ’23. godine do marta ’24. godine zajedno smo istraživali i promovisali ključne faktore za očuvanje zdravlja sportista i rekrativca, učeći ih kroz razne opštine Crne Gore. Naša misija bila je da osnažimo svijest o važnosti pravilne ishrane, redovne fizičke aktivnosti i rehabilitacije za unapređenje psihofizičkog blagostanja one populacije koja se sportom bavi u školskom uzrastu, kako bismo na vreme od njih stvorili sportiste koji poštuju sve principe savremene sportske medicine – navela je ona, izražavajući posebnu zahvalnost za učešće u projektu studentima Medicinskog fakulteta.
Prof. dr Miodrag Radunović, dekan Medicinskog fakulteta, rekao je da ova konferencija predstavlja priliku za razmjenu iskustava i rezultata u našim oblastima djelovanja, te otvarajući skup izrazio uvjerenje da će razgovori tokom konferencije doprinijeti boljem razumijevanju izazova, i inspirisati da se pronađu inovativna rešenja.
Državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija Marijeta Barjaktarović Lanzardi, nacionalna koordinatorka za pitanje pametne specijalizacije u Crnoj Gori, ocijenila je da kroz iskustvo sa projektima kakav je ARIST možemo reći da smo, kada je pametna specijalizacija u pitanju, na pravom putu. Koncept pametne specijalizacije, istakla je državna sekretarka, usvojen je u Crnoj Gori 2019, i po prvi put se sprovodi van Evropske unije. U ovoj oblasti, kako je naglašeno, Crna Grna predstavlja regionalnog lidera, a novi ciklus strategije pametne specijalizacije započet je 13-og maja.
Mr Svetlana Šljivančanin, direktorica Projekta za razvoj turizma pri Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja Sjevera, objasnila je da su zdravstveni i sportski turizam prepoznati kao vidovi turizma koji mogu doprinijeti ukupnoj diversifikaciji turizma Crne Gore i učiniti je cjelogodišnjom turističkom destinacijom. Ona je podsjetila da je Ministavstvo za turizam u okviru prvog strateškog dokumenta u istoriji Crne Gore u ovoj oblasti, za oblast zravstvenog turizma uvelo zakonski tretman u periodu od 2021. do 2023. Uveliko se radi na afirmaciji strategije pametne specijalizacije za period od 2019. do 2024. godine, a održivi i zdrastveni turizam prepoznati su „kao jedan od četiri prioritetna stuba na kojima se temelji budući ekonomski razvoj naše zemlje”.
Dobra šansa za razvoj sportskog i zdravstvenog turizma
Prva panel-sesija o započinjanju zdravstvenog turizma u Crnoj Gori otvorena je predavanjem prof. Kenana Kurteša o zdravstvenom i sportskom turizmu. Govoreći o iskustvu svog rada u ovoj oblasti u Turskoj, on je istakao da u ovoj zemlji turisti mogu po veoma pristupačnim cijenama dobiti visokokvalitetno liječenje po pristupačnim cijenama. By pass operacija srca, kako je navedeno radi ilustracije, u Izraelu košta oko 28.000 dolara, u SAD-u oko 138.000, u Indiji 7.800 dolara, a u Turskoj oko 11.500 dolara. Procedura presađivanja kose u Turskoj košta 1.500-2.000 evra, dok u svijetu košta i po 10 puta više. Budžetski priliv ostvaren zdravstvenim turizmom u Turskoj je prošle godine bio oko 1.5 milijardu evra. Dosta su popularne dentalna protetika i implantologija, ali i onkologija, ortopedija, presađivanje kose, transplantacija organa, a u posljednje vrijeme sve više se radi na unapređenju robotske hirurgije i robotike uopšte. Kontrola kvaliteta i pravne procedure veoma je stroga i sprovodi se kako na nivou države tako i na međunarodnom nivou.
Što se tiče Crne Gore, prof. Kurteš je izrazio spremnost za pomoć u ovoj oblasti. Kao jedan od osnivača sportskog turizma u Turskoj od 2009, kaže da samo Antalija ostvari oko 200 miliona evra godišnje u ovoj oblasti. Šansu za razvoj zimskog sportskog turizma on vidi u Ulcinju, a što se tiče ljetnjeg turizma preporučuje da se iskoriste dobri postojeći smještajni potencijali.
Govoreći o uspostavljanju zdravstvenog turizma, prof. Kurteš je objasnio da je kod nas započeta sertifikacija za učešće u okviru sistema zdravstvenog turizma, za koji je nadležno Ministarstvo zdravlja, ali su uključeni i međunarodni arbitri. Ovo je, kako je rekao, trend u svijetu, a, poređenja radi, u Turskoj trenutno nešto više od 2.000 zdravstvenih institucija ima pravo na bavljenje ovom djelatnošću. Danas je u ovoj zemlji više od 1.000 turističkih agencija koje se nazivaju posrednicima u zdravstvenom turizmu. – Morate imati jedan odsjek u bolnici ili u klinici koji radi za inostranstvo, vezano sa inostranim pacijentima. Minimum 5 godina radnog iskustva treba imati specijalista doktor koji je u tom ofisu, a istovremeno, 8 godina treba da ima radnog iskustva i medicinsko osoblje koje će biti u tom ofisu. Minimalno treba imati dvoje iz personala koji znaju 3 svjetska jezika, a treba osposobiti i stalni centar za pozive gdje će 24 h raditi personal koji poznaje najmanje 2 strana jezika – kaže on. Higijena, instrumenti i oprema imaju važnu ulogu u dobijanju sertifikata, a kadar mora biti i akademski i dokazano stručan. Čak i najmanja reklamacija predstavlja rizik za ozbiljne sankcije. Budući da MZCG, po ocjeni prof. Kurteša, ima vrlo dobru saradnju sa Ministarstvom zdravlja Turske, ovom prilikom je preporučeno da bi bilo značajno razviti užu saradnju i na ovom nivou.
Cjelogodišnja turistička destinacija
Učešće u panel-sesiji o zdravstvenom turizmu i potencijalu zdravstvenog turizma uzeli su i: mr Svetlana Šljivančanin, dr Dušan Nenezić, dipl. farm. Nina Mušović, direktorica Fabrike prirodnih proizvoda Trudo, Nataša Žugić, direktorica Direktorata za ekonomiku i zdravstveni turizam. Moderatorka sesije bila je direktorica Komisije za antidoping dr Olivera Prodanović. Ona je istakla da u ovom poslu nije dovoljno biti prosječan jer je neophodno biti jedinstven, inovativan i najbolji.
Nataša Žugić, iz Ministarstva zdravlja, podsjetila je da u ovom domenu postoje dva krovna zakona: Zakon o zdravstvenoj zaštiti i o zdravstvenom osiguranju. Tek u nacrtima novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti pravno je regulisan zdravstveni turizam u vidu usluga, a za ove sektore bitni su i pravilnici o anti-ejdž medicinama glave i vrata i o inovativnim i zdravstvenim tehnologijama. Ovom prilikom je ocijenjeno da osim regulisanja pravne procedure treba podići svijest o značaju zdravstvenog turizma. Direktiva o prekograničnoj saradnji i kretanju pacijenata inkorporirana je u Zakon o zdravstvenom osiguranju, ali će se primjenjivati tek kad Crna Gora uđe u EU. Gđa Žugić je iznijela primjedbu u vezi sa prostornim planiranjem resursa zdravstvenog turizma i najavila da će Strategija informacione tehnologije omogućiti razmjenu elektronskog kartona i omogućiti putnicima da ljekari imaju uvid u njihovo stanje.
Svetlana Šljivančanin, iz Ministarstva za turizam, ukazala je da postoji neusaglašenost naše regulative i svjetske po pitanju definisanja zdravstvenog i velnes turizma jer naši zakoni ovu vrstu usluge posmatraju samo u kontekstu prirodnih lječilišta u kojima se one pružaju ili kao ugostiteljske objekte u kojima su korisnici smješteni. Taj registar je, kako je posvjedočila, zabilježio vrlo mali broj subjekata. Pored Zakona o turizmu, postoji čitav set pravno regulišućih akata ovog sektora, ali još uvijek nemamo dovoljan broj subjekata koji se ovim uslugama bave, a u pojednim slučajevima, npr. rafting, ove usluge su zadugo obavljane bez pravnog okvira koji je od 2011. regulisan. U toku je kategorizacija ugostiteljskih objekata.
Gđa Šljivančanin je istakla značaj obezbjeđenja sigurnosti korisnika usluga zdravstvenog turizma, tj. regulisanja pitanja osiguranika. – Mi sada imamo preko 500 hotela i čak hoteli sa 4-5 zvjezdica čine udio od preko 50%. Oni uglavnom imaju velnes i spa sadržaje. 215 je hotela sa 4 zvjezdice, od kojih 44 imaju sadržaje velnes i spa usluga, a od 37 hotela sa 5 zvjezdica 32 imaju ove sadržaje u ponudi – objasnila je ona. Takođe, navela je i da sve veći broj hotela radi na poboljšanju kvaliteta usluge i samim tim je zainteresovano za implementaciju ovog vida usluga u pružanju ukupne ponude hotelskog sadržaja. Ipak, veliki problem u turizmu uopšte predstavlja problem kadrova. Strategija turizma do 2025. vidi zdravstveni turizam kao jedan vid selektivnog turizma, gdje se radi na diversifikaciji turističkog proizvoda iz razloga smanjenja razlika između Sjevera i Juga Crne Gore. – Imamo cilj da naša država postane cjelogodišnja turistička destinacija – zaključila je gđa Šljivančanin.
Dr Dušan Nenezić je napomenuo da je zdravstveni turizam vansezonski turizam, ali i da građani Crne Gore cijene dobru marketinšku ponudu i daju dobar odgovor u odnosu na ponuđeno. On je ukazao na pozitivno iskustvo sa prezentacijom projekta zdravstvenog turizma djeci. – Zdravstveni turizam može da traje stalno. Ovdje je najveći problem što je turizam i u privatnom i državnom sektoru povezan – kaže dr Nenezić. On ocjenjuje i da su praktičnost, zakonodavstvo i nauka povezani, ali misli da za ovu oblast postoji jednostavno rješenje: morala bi da postoji posebna platforma u zdravstvenom sistemu. – Zdravstveni turizam je ozbiljna priča. Donosi ogromne pare, zakon se mora poštovati, u saradnji sa ministarstvima, ali možda je nova platforma ta neka spojnica koja ubrzava priču – kaže on. Pri svemu tome, bitni su i naučni projekti a mlade treba osnažiti da imaju volju da sprovode i učestvuju u projektima zdravstvenog turizma.
Razmjenom stavova sa stručnom publikom došlo se do zaključka da je neophodno uspostaviti pravnu regulativu i preći na praktičnu primjenu. Izraženo je mišljenje da bi do postizanja adekvatnog pravnog okvira bilo korisno već sad preći na uvježbavanje aktivnosti na nivou turističkih agencija, privatnih zdravstvenih ustanova, čime bi se podstakle aktivnosti i na državnom nivou.
Dipl. farm. Nina Mušović, predstavnica sponzorske firme Trudo, istakla je, sa aspekta privatnog biznisa, značaj zajedničke komunikacije svih aktera sistema. Zajednički cilj je da se podigne svijest omladinaca, da se promovišu zdravlje i zdravi stilovi života. Ona je izrazila zadovoljstvo zbog učešća u ovom projektu i prezentujući 100% prirodne sadržaje iz ponude svoje firme opisala njihov zdravstveno bezbjedni sistem proizvodnje. Promovisati kvalitetno a domaće, i usput poboljšati poljoprivrednu proizvodnju Crne Gore, cilj je, kako je naglasila, tima u kom radi.
Iskustva i nove ideje
Prof. dr Milica Vukašinović, obraćajući se u ime Antidoping agencije Republike Srbije putem elektronskog predavanja, opisala je pravnu regulativu usklađenu sa Svjetskim antidoping kodeksom, neophodnu da bi se sportistima obezbijedila mogućnost da nastupaju na međunarodnim takmičenjima. Ona je napomenula da pozitivan doping test ne podrazumijeva samo prisustvo zabranjene supstance, već da postoji još desetak mogućih povreda ovih pravila o kojim sportisti i njihovi treneri moraju biti edukovani. Različiti metabolički agensi, stimulansi, diuretici, kanabinoidi, metabolički modulatori i beta-2 agonisti, najčešće su registrovani prilikom ovih testiranja, a u program edukacije, po dr Vukašinović, poželjno je uključiti i rekreativce, roditelje, farmaceute, članove klubova, školsku i srednjoškolsku populaciju, studente, fizioterapeute, menažere itd. Ističući potrebu za redovnom antidoping kontrolom, ona je opisala ulogu dobro uspostavljene pravne regulative.
Prof. dr Dragan Radovanović, spec. sportske medicine sa Fakulteta za sport u Nišu, čestitao je na realizaciji projekta ARIST. On je objasnio da je inovirani koncept sportskog turizma danas znatno proširen na aspekt očuvanja zdravlja i vitalnosti, te je kao ljekar sportske medicine sugerisao državnim rukovodiocima da je potrebno uložiti napor u inoviranje usluga u oblasti zdravstva i povratak vitalnosti i razvijanje visokospecijalizovane medicinske djelatnosti. Dr Radovanović je predložio formiranje jedinice za izokineptičku dijagnostiku i rehabilitaciju, što je projekat u koji bi se, po njegovoj procjeni, uložilo 300.000-500.000 evra, a čime bi se dobio regionalni centar u Institutu „Dr Simo Milošević”.
Poboljšati status sportske medicine
Tokom Konferencije održan je i panel-skup posvećen sportskoj medicini. Stručna viđenja ovom prilikom su prezentovali dr Aleksandar Vujičić, ekspert iz oblasti sportske medicine, član Antidoping agencije Crne Gore, doc. dr Snežana Barjaktarović Labović, spec. higijene i uži spec. dijetoterapije, iz Instituta za javno zdravlje, i dr Sašenko Ćeranić, iz DZ Podgorica. Moderatorka, dr Olivera Prodanović izrazila je lično zadovoljstvo zbog učešća u ovom projektu već prve godine rada Komisije za antidoping kao nezavisnog pravnog lica u Crnoj Gori.
Odgovarajući na pitanje o tome koliko je zadovoljna obrazovanjem mladih u oblasti pravilne ishrane sportista i interesovanjem da se o sebi brinu na kvalitetan način, doc. dr Snežana Barjaktarović Labović kazala je da ne može biti prezadovoljna, ali i da za takvo stanje ne može da okrivi sportiste. Najveći broj informacija o pravilnoj ishrani sportisti dobijaju od trenera, što nije adekvatno. Nauka je dokazala da način ishrane i te kako utiče na rezultate u sportu, a informacije o principima pravilne ishrane, o vezi hrane i ishrane moraju u većem opsegu biti dostupne opštoj populaciji ako se namjerava raditi na prevenciji ranog starenja i drugih degenerativnih procesa.
Dr Aleksandar Vujičić, spec. hirurgije i traumatologije, je naveo da treba shvatiti da sport nije više ono što je bio u istoriji. Danas je to jedna od najznačajnijih djelatnosti, sa brojnim izazovima, među kojima je i doping, kao iskušenje vrlo blisko narkomaniji. Ulazak u svijet ozbiljnog sporta praćen je brojnim iskušenjima, a problem može nastati u fazi rasta kada kosti naglo rastu, a mišići, krvni sudovi i tetive se istežu. Intenzivan trening dovodi do ozbiljnih povreda, a zbog neusklađenosti sa fazom rasta mladih sportista sve ovo se komplikuje. — Samo onaj trener koji ispoštuje postepenost dječjeg rasta i razvoja i tome prilagodi trening može od najvećeg talenta da napravi vrhunskog sportistu — kaže dr Vujičić. Nedostatak seniora u sportu dr Vujičić tumači upravo ovim neskladom u treniranju. Treniranje spretnosti, koordinacije, tehnike trčanja, tehnike baratanja loptom, simetričan razvoj i istezanje, uz smanjenje broja treninga i takmičenja, vode dobroj strategiji treniranja mladih sportista.
Prim. dr Sašenko Ćeranić, spec. sportske medicine, odgovarao je na pitanje o izazovima savremene sportske medicine kod nas, imajući u vidu nesrazmjeru između broja sportista u Crnoj Gori i broja ljekara specijalista sportske medicine, kojih je jako malo. Crna Gora ima 7 specijalista sportske medicine, što je jako malo, a otprilike 60.000 sportista. Samo fudbalera je, po podacima ovdje iznešenim, 20.000 aktivnih u sportu. Dr Ćeranić je izrazio nezadovoljstvo zbog statusa specijalista sportske medicine u sistemu zdravstva, kao i potrebu za angažmanom psihologa u sportskim timovima u Crnoj Gori. Potrebno je što više edukacije, u kojoj bi svi bili učesnici, kako bi se došlo do adekvatnog odnosa.
Uključenja iz publike ukazala na važnost zakonske standardizacije u ovoj oblasti, prije svega u vezi s tim ko obavlja preglede sportista iz oblasti sportske medicine i koliko često. Takođe, potrebno je obezbijediti uslove za rad sportskih ljekara u smislu obezbjeđenja opreme i prostora. Dr Prodanović je s tim u vezi izrazila spremnost da inicira pitanje boljeg tretmana sportske medicine u okviru projekata raspoloživih u upravnoj zdravstvenoj vlasti.
Anita Đurović
Ispod fotografije
Izvor: www.ucg.ac.me
