Fizička aktivnost jedan je od najvažnijih aspekata zdravih životnih stilova u svakoj životnoj dobi, koja dovodi do unapređenja fizičkog i mentalnog zdravlja. Redovna, svakodnevna, fizička aktivnost povezana je sa brojnim zdravstvenim koristima i smanjuje rizik od nastanka vodećih hroničnih nezaraznih bolesti kao što su bolesti srca, moždani udar, šećerna bolest i pojedinih vrsta carcinoma.
Takođe, poboljšava kardiorespiratornu formu, snagu kostiju i mišića, razvija koordinaciju i kontrolu kretanja, pomaže u postizanju i održavanju optimalne tjelesne težine, poboljšava mentalno zdravlje i doprinosi jačanju imuniteta što unaprjeđuje kvalitet života u cjelini. Benefiti redovne fizičke aktivnosti pozitivno se odražavaju i na društvo, životnu sredinu i ekonomiju, istakli su iz Instituta za javno zdravlje.
Svjetski dan fizičke aktivnosti, ove godine, obilježava se pod sloganom Istupi za fizičku aktivnost i ukazuje na potrebu usvajanja aktivnijeg i zdravijeg načina života praktikujući svakodnevnu fizičku aktivnost.
Biti fizički aktivan je preduslov da budemo zdravi, a ohrabrujuće je što ova vrsta zdravog stila života zavisi isključivo od naše volje, motivacije i samodiscipline. Najznačajnija preporuka je svakodnevno praktikovanje bilo kakve fizičke aktivnosti – šetnja, trčanje, sport, vožnja bicikla, aktivna rekreacija i igra. Fizička aktivnost se odnosi na sve pokrete.
Najnovije globalne procjene pokazuju da 1,4 milijarde odraslih (27,5% svjetske odrasle populacije) ne ispunjava preporučeni nivo fizičke aktivnosti za poboljšanje i zaštitu sopstvenog zdravlja. Podaci iz 2016. godine, na globalnom nivou, pokazuju da su nivoi fizičke neaktivnosti bili skoro dvostruko veći u zemljama sa visokim dohotkom (36,8%) u odnosu na zemlje sa niskim dohotkom (16,2%), kazali su iz Instituta za javno zdravlje.
U većini zemalja žene su manje aktivne od muškaraca. Podaci pokazuju da u zemljama članicama SZO, žene i muškarci postaju manje aktivni u starijoj životnoj dobi, iako je naučno dokazano da redovna fizička aktivnost koristi starijim osobama u pogledu unaprjeđenja psiho-socijalnog zdravlja, jačanja mišićno-koštanog sistema i prevencije nastanka padova i povreda. Uprkos prirodnoj sklonosti mladih za aktivnom igrom i rekreacijom, mladi su daleko manje aktivni nego što bi se moglo očekivati.
Podaci na globalnom nivou otkrivaju da većina (81%) dječaka i djevojčica u dobi od 11-17 godina provede manje od jednog sata baveći se fizičkom aktivnošću umjerenog do snažnog intenziteta, saopštili su iz IJZ.
Postoji hitna potreba za povećanjem i udvostručenjem napora kako bi se postigao globalni cilj smanjenja fizičke neaktivnosti za 15% do 2030. godine.
U Crnoj Gori se, prema posljednjim dostupnim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, evidentira samo 13% odraslih osoba koje praktikuju fizičku aktivnost više od tri puta nedjeljno, od čega 8,6% njih fizičku aktivnost praktikuje svakodnevno. Takođe, dokazano je da se muškarci značajno češće bave fizičkom aktivnošću.
Dokazano je da fizička aktivnost umjerenog i snažnog intenziteta poboljšava zdravlje. Bilo kakva fizička aktivnost je bolja nego nikakva, ali više kretanja donosi i više zdravstvenih koristi. Praktikovanje fizičke aktivnosti i manje sjedenja je svima od koristi a preporuke se odnose i na trudnice, porodilje, osobe sa invaliditetom i osobe koje žive sa nekim hroničnim bolestima.
Zato je potrebno da istupimo za fizičku aktivnost i da budemo aktivniji jer na taj način unapređujemo imunitet i cjelokupno naše zdravlje, naglasili su iz IJZ.
Dodajte komentar