Artritis

STOTINU OBLIKA ISTE BOLESTI – KAKO SAČUVATI ZGLOBOVE ?

Artritis je jedan od najčešćih zdravstvenih problema u svijetu. Pogađa sve uzraste, a posebno rizična grupa jesu žene koje predstavljaju trećinu oboljelih. Riječ „artritis” nastala je od grčke riječi „arthros”, što znači zglob i – itis, što označava upalu. Često se govori o artritisu kao jednoj bolesti, ali to nije tačno. Postoji više od sto njegovih oblika. Neki se javljaju postepeno, kao posljedica istrošenosti zgloba, a neki nastaju iznenada. Bol u zglobu, osjećaj nelagodnosti, sa čestim ukočenjima, rani su i najčešći simptomi artritisa. Bitno je napomenuti da se nerijetko dešava da su nekada zahvaćeni i drugi organi u tijelu. Najveći broj oboljelih od artritisa ima jedan od dva oblika bolesti: osteoartritis ili reumatoidni artritis (RA).

Osteoartritis, koji se ponekad naziva i degenerativni artritis, degenerativna bolest zglobova ili osteoarthrosis (grč.), čini oko polovinu svih vrsta artritisa i može napasti bilo koji zglob u vašem tijelu šireći se do najmanjih zglobova. Hrskavica koja oblaže krajeve kostiju zglobova tokom vremena biva oštećena i njena glatka površina postaje hrapava. Kada dođe do potpunog habanja hrskavice javlja se trenje dviju kostiju njihovim krajevima. Ovo stanje izaziva bolove praćene ukočenjem i otocima. Tijelo reaguje odbrambenim mehanizmima i pokušava da obnovi kost, ali na pogrešnom mjestu i na pogrešan način. To stvara kvrge ili izrasline koje se lako iritiraju i pogoršavaju stanje. Promjene na kostima neizbježne su u ljudskom oganizmu. One počinju već nakon 45. godine. Različitog su stepena i teže su kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju. Prvo zahvataju zglobove kičmenog stuba, ramena, kukova koljena i obično prolaze nezapaženo.

Ako imate osteoartritis, mogu vas pratiti sljedeći simptomi:

•Bol u zglobu u toku i poslije pokreta

•Neprijatni osjećaj u zglobu ili više zglobova tokom promjene meteoroloških prilika

•Oticanje i rigidnost zglobova, posebno poslije iz­vršenja pokreta

•Gubitak fleksibilnosti zgloba

Posljedica zapaljenja jeste zadebljanje sinovijalne membrane. Zglob postepeno gubi svoj oblik i čvrstoću, slabe ligamenti, mišići i kost, a to dovodi do destrukcije zgloba, nestabilnosti i, najčešće, iritacije nerva.

Reumatoidni artritis izaziva nesposobnost češće nego osteoartritis. Napadnuti zglobovi biće otečeni, bolni, osjetljivi i zagrijani.

Ako imate reumatoidni artritis, mogu vas pratiti sljedeći simptomi:

•Bol i otok manjih zglobova na rukama i stopalima •Probadanja i zategnutost mišića i zglobova, pose­bno poslije odmora

•Gubitak snage mišića koji se pripajaju na zglob koji je napadnut

•Zamor

Reumatoidni artritis najčešće napada zglobove šake, stopala i skočne zglobove, ali zahvata i ostale zglobove. Vrlo je važno napomenuti da se kod reumatoidnog artritisa mogu javiti i drugi simptomi, izvan zglobova. Za razliku od osteoartritisa koji napada vaše kosti i mišiće, reumatoidni artritis može da napadne cijeli organizam. Reumatodni artritis istovremeno izaziva smetnje na mnogim zglobovima, dok osteoartritis obično dovodi do pojave simptoma na jednom ili nekoliko zglobova.

Dijagnoza: Ako stalno osjećate nelagodnost i obo­strano oticanje više zglobova, ljekar treba da vas pregleda i obavi laboratorijske analize. Sedimentacija i osnovna analiza krvi bitne su smjernice o daljem liječenju. Kod reumatoidnog artritisa sedimentacija je povećana a kod osteoartritisa obično je normalna. Reuma faktori, koji su jako bitni, pozi­tivni su samo kod reumatoidnog artritisa. Dodatna dijagnos­tika (RTg, Mr CT) ukazaće na oboljenje vodeći do defini­tivne dijagnoze i efikasnijeg liječenja.

Kada se dijagnoza uspostavi, nemoguće je pred­vidjeti težinu bolesti. Ako tokom 4 do 5 godina imate uglavnom stalne simptome, vjerovatno će vaše stanje trajati cijelog života. Sve navedene analize i stalna praćenja stanja pacijenta obavezni su zbog usporavanja simptoma i kontrolisanja bolesti. To povećava kvalitet života oboljelog.

KAKO ZAŠTITITI ZGLOBOVE

U nastajanju i kontrolisanju reumatskih bolesti naj­značajnija je preventiva. Jedan od najuspješnijih načina da sačuvate vaše zglobove jeste vježbanje. Ono će povećati otpornost i elastičnost zglobova i mišića.

Osnovni preventivni ciljevi vježbanja:

• Jačanje mišića koji okružuju vaše zglobove

• Povećanje pokretljivosti zglobova

• Smanjenje zamora

• Smanjenje tjelesne težine

OSNOVNA NAČELA ZAŠTITE ZGLOBOVA

Tražite savjet lekara. Ako niste navikli na vježbanje, trening morate sprovoditi pod nadzorom stručnog lica, terapeuta. Da biste zaštitili zglobove ili oporavili nastala oštećenja, morate početi sa laganim vježbama. Pokreti moraju imati puni opseg i biti bezbolni, što obezbjeđuje ishranu hrskavice koja je bazični problem. Vodite računa o postepenosti vježbanja – naročito ako već imate početne znake oboljenja. Istežite mišiće najmanje jednom u toku dana, najbolje prije i poslije vježbanja. Istezanje mora biti lagano i nježno. Time se čuva elastičnost mišića i smanjuje rizik od povrede. Kontinuitet vježbanja je obavezan.

Piše: dr Dušan Nenezić,

fizijatar – akupunkturolog – kiropraktičar, spec. za dječiju rehabilitaciju