Od prvih isporuka krajem 2020. godine, članice Evropske unije preuzele su 1,5 milijardi doza vakcina protiv Covid-19, što je više od tri po stanovniku. Mnoga od tih vakcina sada leže na odlagalištima smeća. Vlade nerado otkrivaju o kojoj mjeri otpada je riječ, piše Politico. Prema dostupnim podacima, broj bačenih vakcina uglavnom odgovara veličini zemlje, pri čemu Njemačka ima 83 miliona odbačenih doza, a Luksemburg nešto manje od pola miliona.
Sveukupno je u EU bačeno najmanje 215 miliona doza vakcina. Taj trošak se procjenjuje na čak 4 milijarde eura, što odgovara godišnjim izdacima na zdravstvo u Hrvatskoj. No stvarni broj vakcina i iznos troška mogli bi biti puno veći.
Estonija je bacila najviše doza, ako mjerimo po glavi stanovnika. Dok je prosjek EU 0,7, u Estoniji je više od jedne doze po stanovniku završilo na otpadu. Odmah iza nje je Njemačka.
Prema podacima koje je prikupio Politico, Hrvatska je bacila 2 200 000 doza.
Brojke na kojima se temelji ovaj izračun čak nijesu ni dovoljno ažurirane. Na primjer, podaci iz Njemačke su iz juna kada je ta zemlja imala još 120 miliona vakcina u skladištima. Uz to, u međuvremenu su se takođe predstavile nove verzije vakcina prilagođene novim varijantama pa je zato vjerojatnije da će one starije biti bačene.
Višak vakcina stvorio je takve probleme da se u Rumuniji čak priča o ukidanju imuniteta bivšem premijeru i dvojici bivših ministara zdravstva zbog navodne štete veće od milijardu eura. Pfizer pak tuži Poljsku i Mađarsku koje su prestale primati i plaćati vakcine.
Bačene doze su većinom kupljene na vrhuncu pandemije 2021. kada su se EU, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo borili ko će osigurati više vakcina. EU je tada sklopila svoj najveći pojedinačni ugovor o kupovini. Bilo je riječi o 1,1 milijarde doza od Pfizera i BioNTecha. Veliki ugovor sada je boljka za predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen koja je već pokušala pregovarati o ugovoru pod pritiskom članica koje se muče s viškom doza. Europske zemlje obvezane su na kupnovinu vakcina najmanje do 2027.
Danas.hr
