dr Ivana Joksimović, specijalista higijene
Odjeljenja za životnu sredinu i zdravlje
Institut za javno zdravlje Crne Gore
Po kriterijumu SZO zdravstveno ispravna voda za piće, koja je dostupna u dovoljnim količinama, spada u dvanaest osnovnih pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva. Jedan od prioritetnih zadataka cjelokupne ljudske zajednice je čuvanje i racionalno iskorištavanje vodnih resursa. Količina vode je već sada oskudna u mnogim zemljama, a potrebe za njom od strane industrijskih potrošača i domaćinstava stalno rastu.
Voda je osnovno ljudsko pravo!
Danas više od 2 milijarde ljudi živi s nedostatkom vode, sa tendencijom rasta kao rezultat klimatskih promjena i rasta stanovništva.
Sigurna i dovoljna voda olakšava održavanje higijene, što je ključna mjera za prevenciju ne samo dijarejnih bolesti, već i akutnih respiratornih infekcija i brojnih zanemarenih tropskih bolesti. Kako se uticaj klimatskih promjena povećava, a globalna populacija raste, moramo se ujediniti oko zaštite i očuvanja našeg najdragocjenijeg resursa.
Svako može dati svoj doprinos da preokrene degradaciju izvora vode.
U procesu prirodnog kruženja vode mnoge zagađujuće materije koje čovjek proizvodi u okviru svojih raznovrsnih aktivnosti, dospijevaju u površinske i podzemne vode.
Najefikasnije sredstvo za osiguranje kvaliteta vode za piće i zaštitu zdravlja građana, u svim vodovodima bez obzira na veličinu, je poštovanje preventivnog pristupa upravljanja koji obuhvata sve korake od izvorišta, rezervoara, distributivnog sistema do potrošača.
Voda je izvor života!
Uloga vode je višestruka:
– Fiziološki značaj: Voda je osnov za sve hemijske, biološke i mehaničke funkcije u organizmu – pravilan krvotok, rad mozga, metabolizam, termoregulacija, funkcija bubrega i urinarnog trakta, rad digestivnog trakta, rad mišića i nervnog sistema, transport hranljivih materija do ćelija, pravilna funkcija koštano-zglobnog sistema, eliminacija toksina iz organizma). Bez vode čovjek može preživjeti samo par dana (zavisno od hidriranosti, fizičke aktivnosti, načina ishrane, klimatskih uslova i zdravstvenog stanja);
– Epidemiološki značaj: Voda može biti put prenosa brojnih agenasa i uticati na brojne nezarazne i zarazne bolesti;
– Tehničko-ekonomski značaj: Voda je veoma važan prirodni resurs koji ima svoju cijenu.
Uloga vode u organizmu je višestruka. U sastavu ljudskog organizma voda učestvuje sa 50 do 70%, što ukazuje na značaj neophodnog održavanja njene ravnoteže u organizmu. Ukupna količina vode u organizmu zavisi i od godina, pola, stanja uhranjenosti (mase mišićnog i masnog tkiva). Svi procesi ćelijske razgradnje i izgradnje odvijaju se u vodi, mineralne materije se nalaze rastvorene u vodi, a u njoj se nalaze i elektroliti (natrijum i kalijum) koji regulišu osmotski pritisak u ćelijskim i međućelijskim prostorima. Voda olakšava varenje i sprečava opstipaciju. Olakšava rad bubrega i jetre, obezbjeđuje eliminaciju štetnih materija iz organizma. Omogućava rastvaranje i iskoristljivost hranljivih i zaštitnih materija. Obezbjeđuje transport hranljivih i zaštitnih materija i kiseonika do ćelija.
Do pojačanog izlučivanja vode dolazi ukoliko se zbog nedostatka soli smanji koncentracija elektrolita u međućelijskim prostorima. Voda se iz organizma gubi mokrenjem, varenjem, znojenjem, disanjem i suzama. Na taj način se izlučuju i štetne materije koje su produkt metaboličkih procesa u organizmu (prije svega mokraćna kiselina). Povećanu potrebu za vodom uslovljavaju povećana fizička aktivnost, visoka temperatura okoline, relativna vlažnost vazduha (niska vlažnost), nadmorska visina (veća nadmorska visina), unos hrane (vlakna i proteini), diuretici (kafa i alkohol)
Fiziološke potrebe za vodom se mogu izračunati na više načina. Ako računamo preko energetskog unosa, za 1ml/kcal znači da za svaku kcal energetskog unosa treba obezbijediti po 1ml vode.
Osnovni cilj izračunavanja fizioloških potreba za vodom jeste obezbijediti ravnotežu između unosa vode i njenog gubitka.
Hidratacija ima važnu ulogu i u prevenciji gojaznosti.
- Brojne studije su pokazale da adekvatan unos vode može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine. Pijenje vode prije obroka može pomoći u smanjenju osjećaja gladi, što dovodi do manjeg unosa kalorija. Studije su pokazale da konzumiranje vode prije obroka može smanjiti količinu hrane koju pojedemo, jer voda ispunjava želudac i stvara osjećaj sitosti.
- Adekvatan unos vode može ubrzati metabolizam. Neke studije sugerišu da pijenje vode može povećati potrošnju energije u mirovanju, što pomaže u sagorijevanju kalorija.
- Ako se visoko kalorični sokovi i zaslađena pića zamijene vodom, smanjuje se i kalorijski unos, što doprinosi prevenciji gojaznosti.
- Voda je ključna za mnoge fiziološke procese. Optimalna hidratacija pomaže tijelu da efikasno iskoristi hranu koju unosimo.
- Hidratacija je veoma važna i tokom fizičke aktivnosti. Dovoljan unos vode omogućava duže i intenzivnije vježbanje, što može doprinijeti boljem sagorijevanju kalorija i održavanju zdrave tkelesne težine.
Adekvatna hidratacija je od velike važnosti za prevenciju gojaznosti. Unosom dovoljne količine vode smanjuje se osećaj gladi.
Preporučuje se da u ishrani budu zastupljene namirnice koje su bogate vodom: jabuke, krastavci, lubenica, paradajz, zelena salata i sl. (voće, povrće) jer imaju visok sadržaj vode i mogu doprinijeti ukupnom unosu tečnosti.
Hidratacija je jednostavan ali efikasan način da pozitivno utičete na svoje zdravlje.
Adekvatan unos vode može značajno doprinijeti održavanju zdrave tjelesne težine.
