Mr ph. spec. Ivana Gojković
Sertifikovani Health Coach
Postoje dva načina sagledavanja “idealne“ brojke na vagi (namjerno stavljam ovo idealno pod znake navoda) – jedan način je tehničke prirode, drugi je intuitivne.
Šta to u praksi znači?
Tehnički, to je onaj broj na vašoj vagi koji bi vi “trebalo” da imate, shodno matematičkom proračunu, provučenom kroz određene formule. Ovom dijelu ne želim pridavati previše prostora, jer nisam pobornik nikakvih brojki, niti matematičkih proračuna.
Sa intuitivne tačke gledišta, idealna težina je ona težina koju vi najljepše nosite i uz koju se osjećate kao “svoj na svome”. To je onaj moment kada se pogledate u ogledalo i ono što vidite vam se zaista dopada. To je ona kilaža sa kojom je vaše tijelo pokretno, ona kilaža gdje osjećate veliki izvor energije i prijatnosti. Možda je to i brojka koja je nešto veća od one brojke koju bi dobili matematičkim proračunom, ali koga briga? Ako je vama dobro sa tom brojkom, to je jedino važno. Vaš unutrašnji glas je najbolji vodič i najbolji pokazatelj vašeg zadovoljstva. Za sve, ne samo za brojku na vagi.
U posljednje vrijeme se previše fokusa stavlja na tendenciju ka idealnoj brojci i figuri bez mane. Previše fokusa na ishranu i aktivnost ima negativan uticaj na primarne aspekte našeg života. Krajnje je vrijeme da pomjerimo fokus sa brojke na vagi i pozabavimo se balansiranjem primarne i sekundarne ishrane, odnosno osvijestimo šta nas hrani iznutra (emocije, misli, aktivnost, stres…), i šta nas hrani spolja (hrana koja se nalazi na našem tanjiru). A kada se ovdje obezbijedi balans, i brojka na vagi će spontano pokazati onu „idealnu“ vrijednost.
Ako želite da korigujete kilažu neophodno je da znate da pored balansirane ishrane i fizičke aktivnosti treba da obratite pažnju na sljedeće:
Nivo stresa kojem smo svakodnevno izloženi
Stresne situacije su postale gotovo svakodnevno prisutne u našem životu. Svaki put kada se izložimo stresu naše tijelo oslobađa hormone stresa: adrenalin, noradrenalin i kortizol.
Epinefrin ili adrenalin je hormon kojeg luči nadbubrežna žlijezda nakon signala mozga da je u opasnoj, stresnoj ili uzbudljivoj situaciji na koju treba pripremiti tijelo. Adrenalin je, zajedno s noradrenalinom, odgovoran za trenutne reakcije u vrijeme stresa, a odgovoran je za fright-fight-flight učinak (strah-borba-bijeg). Povećava dotok krvi u srce, srčani minutni volumen, ali i generalno energiju. Mehanizam adrenalina u tijelu razvio se u skladu sa evolucijom kako bi ljude zaštitio od opasnosti koje im ugrožavaju život. Zahvaljujući noradrenalinu dolazi do aktivacije mozga, povećanja koncentracije i pažnje, suženja krvnih žila i proširenja zjenica. Noradrenilin je bitan i u mirnim stanjima, jer reguliše san i raspoloženje.
Kortizol je steroidni hormon, koji nastaje u kori nadbubrežne žlijezde, a nastaje kao rezultat stresa. On pomaže u održanju ravnoteže između količine tečnosti u tijelu i krvnog pritiska, a u optimalnim količinama kortizol je neophodan da bi preživjeli. Ipak, kao posljedica hroničnog stresa kortizol ima mnogo negativnih uticaja, kao što je negativan uticaj na imunitet, povećanje nivoa šećera u krvi, smanjenje libida, ali i nastanka malignih bolesti.
Porast kortizola pokreće oslobađanje aminokiselina iz mišića, glukoze iz jetre, i masnih kiselina iz masnog tkiva u krvotok. Na taj način tijelo može da pristupi ogromnim količinama energije veoma brzo, što je bitno, na primjer, kada se nalazite u neposrednoj opasnosti. Pošto moderan način života obično ne pruža priliku da reagujete na ovu navalu energije intenzivnom fizičkom aktivnošću, povišeni nivoi hormona nastavljaju da stimulišu oslobađanje još veće količine stres hormona.
Hronična dugoročna izloženost hormonima stresa remeti metabolizam i dovodi do uvećanog šećera u krvi, visokog holesterola i visokog krvnog pritiska kao i do uvećanja masnog tkiva zbog uvećanog apetita. Stres stimuliše žudnju za slatkom hranom, za kalorijski bogatom hranom, za slanom hranom i užinama bogatim ugljenim hidratima.
Kombinacija visokih nivoa kortizola i malih koncentracija hormona rasta dovodi do skladištenja masnoća u tijelu, gubitka mišićne mase i usporenog metabolizma.
Načini na koji možete kontrolisati kortizol:
Tehnike opuštanja: meditacija, joga, tehinike disanja- da biste pokrenuli alfa moždane talase i alfa stanje svijesti (usmjerena budnost) i teta stanje svijesti (relaksacija). Izbjegavajte jake budilnike koji vas naglo izbacuju iz delta talasa (duboki san) u beta stanje svijesti (stanje agitacije i anksioznosti).
Izbjegavajte unos velike količine kofeina. Ako pijete kafu kasnije u toku dana, kofein će izazvati produkciju kortizola. Povišeni nivoi kortizola će se umiješati u prirodne biološke ritmove tijela. To je najbrži način da smanjite proizvodnju kortizola i uvećate proizvodnju DHEA, glavnog anaboličkog hormona mladosti. 200 mg kofeina (jedna veća šolja kafe) uvećava nivo kortizola u krvi za 30% za jedan sat.
Kontrolišite ishranu i unos vode u organizam. Izbjegavajte šećer u ishrani i rafinisane ugljene hidrate da se vaši nivoi insulina ne bi podizali naglo. Unosite izbalansirane obroke sa proteinima i kompleksnim ugljenim hidratima kao i zdravim masnoćama, kao što je maslinovo ulje, avocado, koštunjavo voće. Ishrana bogata kompleksnim ugljenim hidratima je bolja da bi se držao kortizol pod kontrolom od ishane siromašne ugljenim hidratima. Budite dobro hidrirani – dehidratacija dovodi vaše tijelo u stanje stresa i podiže nivoe kortizola. Koristite čistu vodu i popijte jednu čašu vode odmah nakon buđenja.
San
Veoma je važno da imate definisan ritam spavanja. Neko okvirno vrijeme kada odlazite na spavanje, kada se budite, koliko vremena provedete u spavanju, kakav vam je kvalitet sna…. sve ovo značajno utiče na vaš zdravstveni status. Svaki poremećaj ovog ritma vas dovodi u disbalans sa prirodnim ritmovima, što znači da je vaš imuni sistem manje otporan, podložniji ste alergijama, zapaljenjima, stvaraju se i pogodni uslovi za dobijanje na težini, usporavate vaš metabolizam… Nedostatak sna zapravo prouzorkuje da vaše tijelo proizvodi više grelina -hormona gladi. Nerijetko se dešava da osoba sa poremećajem sna ustaje tokom noći i poseže za obrokom. Uvijek savjetujem klijentima koji imaju ovu vrstu izazova da primijene neku od tehinika opuštanja pred spavanje. Recimo, lagana šetnja u prirodi (na otvorenom) dva sata pred spavanje, šoljica čaja od kamilice pred spavanje, topla anti-stres kupka, meditacija.
Ono što čini moj neizostavni ritual pred spavanje jeste meditacija dubokog opuštanja i tehnika zahvalnosti. Svako veče u krevetu osvijestim pet stvari na kojima sam zahvalna toga dana. Zahvalnost je pozitivna emocija koja motiviše. Kada zaspite sa ovim osjećajem, budite sigurni da ćete se probudite srećni i svijesni svake stvari koja vas čini blagoslovenim.Neophodan broj sati sna za odraslu prosječnu osobu, jeste 7-9 sati.
Emocije i misli
Zbog uticaja misli i emocija na naše zdravstveno stanje, jako je važno da prepoznamo svoje misli i emocije, da ih postanemo svjesni kao i da znamo kako utiču na naše tijelo, ponašanje i odnose sa drugim ljudima. Prvo se javlja misao, a zatim emocija kao odgovor na misao.
Svaka emocija ima svoju vibraciju. Pozitivne emocije izazivaju pravilan protok energije kroz energetske kanale u tijelu. Negativne emocije poput tuge, bola, nervoze, brige, ljubomore ili bijesa… dovode do tjeskobe i poremećaja protoka životne energije kroz tijelo. Snaga opada, gubi se elan, pojavljuju se nesanice, poremećaj apetita, glavobolje, umor. I to je bolest na energetskom nivou – ne osjećamo se dobro, ali ne možemo fizički dokazati bolest. Međutim, taj energetski naboj će vrlo brzo prerasti u neku fizičku manifestaciju bolesti I zato je neophodno emocije osvijestiti, prihvatiti, kontrolisati i svjesno birati, a nikako ignorisati.
Osnovne emocije su: ljutnja, sreća, briga, zamišljenost, tuga, strah i šok. Svaka emocija ima svoj organ. Tuga utiče na pluća, od straha propadaju bubrezi, uzbuđenje djeluje na srce, briga i zamišljenost na slezinu, ljutnja na jetru i žučnu kesu.
Strah, anksioznost, sramota, gađenje imaju jak uticaj na stomak, posebno na crijeva. To posebno važi za stres. Veza između emocinalnog stanja i crijeva navela je pojedine naučnike da istražuju primjenu probiotika kao alternativu antidepresivima.
Ono što je važno da znamo jeste da nijedna emocija nije naš neprijatelj. Svaka emocija ima zadatak da nas nečem nauči, da nam skrene pažnju na nešto i da nas učini boljim i spremnijim.
Stari Kinezi su vjerovali da zdravlje podrazumijeva balans čovjekovog fizičkog, emotivnog, energetskog i mentalnog tijela. A čak i SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) definiše zdravlje kao stanje potpunog fizičkog, duševnog I socijalnog blagostanja.
To znači da bismo bili zdravi i da bi imali onaj broj kilograma koji želimo, nije dovoljno da se samo zdravo hranimo i podvrgnemo intenzivnim treninzima, već moramo voditi računa i kako se osjećamo, kako dišemo, spavamo, kako mislimo, kakve odnose imamo sa drugima!
Dodajte komentar