Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović, istakla je da potrošnja alkohola u našoj državi prelazi prosjek koji važi u Evropskoj uniji.
– Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, potrošnja u Crnoj Gori kreće se između 12 i 13 litara čistog alkohola za osobe starije od 15 godina. Ako uzmemo u obzir da 30 odsto populacije ne koristi alkohol, dolazimo do zabrinjavajućeg zaključka da je prosječna potrošnja još veća. U maju 2010. godine 193 članice Svjetske zdravstvene organizacije usvojile su Globalnu strategiju za smanjenje štetnog dejstva alkohola, a u regionu Evrope usvojen je Akcioni plan još 1992. Prošle godine Evropski regionalni komitet Svjetske zdravstvene organizacije usvojio je plan za smanjenje štetne upotrebe alkohola za period 2012-2020. Taj plan predstavljao je smjernicu i osnovu za izradu Nacionalne strategije u Crnoj Gori – kazala je Brajović, dodajući da Svjetska zdravstvena organizacija pozdravlja napore Vlade Crne Gore za izradu Strategije kao važnog momenta započetih pregovora za članstvo u Evropskoj uniji. – Zadnjih godina u Evropi je trend konvergencije mjera o upotrebi alkohola. Motivi su smanjenje vožnje u alkoholisanom stanju, restriktivnije deinisanje dozvoljenog nivoa alkohola u krvi i dosljedna primjena propisa. U mnogim zemljama je alkohol na radnom mjestu za branjen, što je pretpostavka bezbjednosti i sigurnosti. Mjere o regulisanju oglašavanja alkoholnih proizvoda dale su različite rezultate, a zemlje zapadne Evrope idu ka restriktivnijoj politici. Polazeći od iskustva evropskih zemalja, preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da nacionalne vlasti treba da usmjere posebnu pažnju na dosljednu implementaciju propisa kao kritičnog faktora za eikasnost mjera politike, da budu spremne na veliki otpor industrije alkohola, te da intenzivno sprovode aktivnosti u oblasti promocije zdravlja i prevencije, kao i razvijanja svijesti građana i čitavog društva da prepoznaju težinu problema i štete koju alkoholizam nanosi pojedincu, porodici i društvu u cjelini. Sve je više dokaza djelotvornosti mehanizama poreske, cjenovne i tržišne politike u smanjenju štetnog dejstva alkohola po zdravlje i očekivanja da se izmijeni trend obolijevanja i smrtnosti od alkohola – kazala je Brajović.
Na okruglom stolu učešće su uzeli i tehnički konsultant Svjetske zdravstvene organizacije dr Lars Moler, predstavnici Instituta za javno zdravlje dr Ljiljana Golubović i Tatjana Đurišić, dr Marina Roganović iz Specijalne bolnice za psihijatriju „Dobrota” u Kotoru. Na skupu je prezentirano iskustvo iz Moldavije, odnosno njihov metod izrade nacionalne studije i istraživanja upotrebe alkohola u populaciji.
Prva kafana – na Cetinju 1832. godine
Prva kafana u Crnoj Gori otvorena je na Cetinju 1832. godine, a kafedžije su bili Dalmatinci. Crnogorci se tada, podsjetio je ministar Radunović, nijesu opijali, već su alkohol služili na slavama i svadbama, a koristili su ga i za vidanje rana. Postojao je i stav da se ne smije napiti u tuđoj kući i na tuđem slavlju. Prvo društvo za borbu protiv alkoholizma osnovano je 1900. i zvalo se „Društvo dobre nade”.
Dodajte komentar