Majčino mlijeko, hrana, lijek i ljubav

42-majcino mlijekoPravilna ishrana odojčeta uslovljena je pravilnom ishra­nom trudnica. Ona obezbjeđuje normalan rast i razvoj ploda, čuva zdravlje majke i omogućuje uspostavljanje i razvoj laktacije. U toku prva tri mjeseca trudnoće nije potrebno povećavati kalori-jski unos, dok se u drugoj polovini trudnoće potrebe povećavaju za 285 kcal dnevno.

Majčino mlijeko nezamjenjljiva je hrana najmlađima, djeci do jedne godine. Ono je za bebu hrana, lijek i ljubav. Ne-zamjenjljivo je zbog energetskog, nutritivnog i imunološkog sastava. Prvi podoj je za dijete i prva imunizacija, pomaže sazrije­vanje gastrointestinalnih funkcija, prevenira senzibilizaciju na strane bjelančevine, pruža mu zaštitu od infekcija organa za disanje, infekcija uha, astme, alergija… Dojenje blagotvorno utiče i na emocionalni i intelektualni razvoj djeteta. Majčino mlijeko je najjeftinije. Dojenjem dijete ima osjećaj zaštićenosti i ljubavi. Dojenje smanjuje mortalitet dojenčadi.

Dojenje štiti zdravlje majke

– hormon oksitocin, koji se oslobađa prilikom dojenja, izaziva kontrakcije materice i zaustavlja krvarenje poslije porođaja; – dojenje štiti majku od pojave karcinoma dojke i jajnika, kao i od osteoporoze u kasnijem životnom dobu; – dojenje je prirodna zaštita od trudnoće – supresija ovulacije i uspostavljanja menstrualnog ciklusa hormonom prolaktinom; – ako doje bebu majke brže izgube višak kilograma poslije porođaja; Predavanje o dojenju za akušere i babice održano je 5. septembra u hotelu Podgorica u organizaciji farmaceutske kompanije “Medis Pharma” – ređe imaju anemiju i postporođajnu depresiju; – dojenje majci omogućava višak slobodnog vremena.

Koliko dugo dojiti bebu?

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da se dijete doji do godinu, ali je poželjno nastaviti i dalje. Sa dojenjem treba početi pola sata nakon porođaja, prvim podojem koji je izuzetno bitan. SZO takođe preporučuje da se beba isključivo doji do šest mjeseci, nakon čega se uključuje i nemliječna ishrana, ali se dojenje ne prekida. SZO svoje stavove vezane za nemliječnu ishranu odojčeta nije mijenjala od 2001.

Američka akademija za pedijatriju, Evropsko udruženje za dječiju gastroenterologiju, hepatologiju i nutriciju i Sekcija za pedijatriju Evropske akademije za alergologiju i kliničku imunu-logiju iz 2008 godine, preporučuje da se odojčetu između navršenih 4-6 mjeseci (17-26 nedelja) dodaje i nemliječna hrana. Nemliječnu ishranu djeci rođenih prije termina treba započeti sa navršenih 5-8 mjeseci.

Prihvatljivi medicinski razlozi za suplementaciju, pored dojenja su:

– Djeca koja leže na intenzivnoj njezi. – Porođajna težina manja od 1500 grama. – Djeca rođena prije 32. gestacijske nedelje. – Mala za gestacijsku dob, sa potencijalnom teškom hipo­glikemijom, koja se ne rješava dojenjem

Osnovni principi strategije SZO i UNICEF-a za očuvanje dojenja su:

– da sve majke znaju prednosti dojenja. – da sva odojčad doje prvih šest mjeseci. – da sve zdrastvene institucije koje se bave zdrastvenom zaštitom majke i djeteta prihvate i primjenjuju “Deset koraka do uspješnog dojenja”. – da se onemogući prodaja, distribucija i donacija zamjena za majčino mlijeko.

Bolnica – porodilište prijatelj majki i beba.

Na međunarodnoj konfe­renciji o podršci dojenju održanoj u Ankari 1991. godine SZO i UNICEF su dopunili svoj program povratka dojenju kampanjom za organizovanje porodilišta koje zovemo „Bolnice prijatelj djece – Baby friendly hospital initiative”, koje moraju poštovati deset koraka do uspješnog dojenja. Bolnice koje usvoje ovaj program moraju ispunjavati sljedeće uslove:42-majcinom

a) imati pravila ispisana za uspješno dojenje. b) upoznati osoblje bolnice kao i trudnice porodilje o prednostima dojenja. c) dojenje treba početi unutar pola sata od rođenja d) pružanje pomoći u dojenju i održavanje laktacije. e) novorođenčetu treba uskratiti bilo kakvu hranu ili piće osim majčinog mlijeka, samo ako to nije medicinski indikovano. f) omogućiti 24h boravak u istoj prostoriji majke i djeteta. g) učiti majke da dijete doje na njegov zahtjev. h) ne davati dude, varalice.

U Crnoj Gori od 13 porodilišta, sedam je dobilo status Bolnica – porodilište prijatelj majki i beba.

Promocija dojenja i pravilne ishrane djeteta je važan zadatak zdrastvenih radnika. Prema podacima iz UNICEF-ovog izvještaja za 2011. godinu, 136,7 miliona beba je rođena širom svijeta, a samo 32,6% od njih se isključivo doje u prvih šest mjeseci. U Crnoj Gori svako peto dijete uzrasta do šest mjeseci i svako četvrto uzrasta do tri mjeseca, hrani se isključivo majčinim mlijekom, što je značajno ispod preporučenog nivoa. Pravovre­menu dopunsku ishranu u uzrastu šest do devet mjeseci, uz majčino mlijeko dobijalo je tek svako treće dijete, pokazuje istraživanje koje je ranije sproveo UNICEF u saradnji sa Ministar­stvom zdravlja, rada i socijalnog staranja. Ipak, poredeći nalaze istraživanja stanja zdravlja majki i djece u Crnoj Gori, iz 1996. godine uočava se da je stopa isključivog dojenja u prvih šest mjeseci i stopa produženog dojenja u prvoj i drugoj godini života po­rasla dva do tri puta do 2005. godine. Istraživanje UNICEF-a, rađeno u junu 2009. godine, poka­zuje da više od 60% roditelja ne zna da se u majčinom mlijeku nalaze sve hranljive materije potrebne za dalji razvoj djeteta.

Promjene majčinog mlijeka tokom laktacije

Tokom laktacije majčino mlijeko prolazi faze od kolos-truma preko prelaznog mlijeka do zrelog mlijeka.