Antibiotici danas i sjutra

[heading]U Institutu za javno zdravlje održana Konferencija povodom Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije na antibiotike[/heading]

U duhu tradicijom utvrđenog opredjeljenja za borbu protiv rezistencije na antibiotike, u Institutu za javno zdravlje Crne Gore upriličen je još jedan u nizu značajnih skupova te vrste. Konferencija održana 23. novembra imala je za cilj pružanje podrške sprovođenju Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije na antibiotike. Skup je organizovan na najvišem nivou, a podra­zumijevao je prezentaciju različitih aspekata ovog ozbiljnog javnozdravstvenog problema, izvršenu stručnim izlaganjima velikog broja profesionalaca.

Multisektorska borba za racionalnu primjenu antibiotika

Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović bio je prvi govornik na Konferenciji „Nacionalna strategija za kontrolu rezistencije na antibiotike – antibiotici danas i sjutra”, održanoj u organizaciji Ministarstva zdravlja, u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Ističući značaj borbe protiv otpor­nosti bakterija na antibiotike kao globalnog problema, ministar Radunović je podsjetio da je to bio razlog da u oktobru prošle godine bude inicirano formiranje Nacionalne interdisciplinarne komisije za kontrolu rezistencije na antibiotike. Navedenu Komisiju čine ljekari različitih specijalnosti, veterinari, farmaceuti, farmakolozi i pravnici, a u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, ova komisija je izradila Nacionalnu strategiju za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za period 2012-2016, koja je u oktobru ove godine usvojena na redovnoj sjednici Vlade Crne Gore. – Predstoji nam realizacija plana koji je ovom strategi­jom zacrtan. Prvi korak je uspostavljanje sistema nadzora nad rezistencijom, kako na polju humane, tako i na polju veterinarske medicine, kako bismo došli do informacija o nivou rezistentnosti bakterija u Crnoj Gori kojima u ovom momentu ne raspolažemo. U tu svrhu Ministarstvo zdravlja ima namjeru da formira refer­entnu laboratoriju za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike u Institutu za javno zdravlje. Podaci koji se budu sticali u ovoj laboratoriji biće od izuzetne važnosti za planiranje daljih aktivnosti na planu kontrole i suzbijanja rezistencije bakterija na antibiotike – objasnio je dr Radunović.

U okviru Ministarstva formirana je i Nacionalna komisija za bolničke infekcije, pa, kako je navedeno, ove dvije komisije predstavljaju ključne poluge u savladavanju ovog problema. Vrijednu pomoć u ovoj borbi obezbjeđuje i realizovani koordinirani rad najuticajnijih dr­žavnih službi: Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo prosvjete i sporta i Ministarstvo nauke. – Mini­starstvo zdravlja će svim svojim kapacitetima, prvenstveno preko uspostavljene Nacionalne komisije i u saradnji sa ostalim ministarstvima, aktivno sarađivati sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugim partnerima u cilju realizacije Nacionalne strategije – rekao je na kraju dr Radunović.

Ukazujući na težinu globalnog pro­blema rezistencije bakterija na antibiotike, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Mina Brajović upozorila je na veoma sumornu perspektivu. – Svjedoci smo da se broj infekcija izazvanih rezistent­nim uzročnicima povećava, dok sintetisanje novih antibiotika i drugih antimikrobnih ljekova ne prati taj tempo, što daje dobre izglede da se vratimo u uslove življenja kada je obična infekcija pluća bila fatalna ili kada su ljekari bili nemoćni pred meningiti­som – poručila je Brajović.

Mogućnost vraćanja čovječanstva u preantibiotsku eru, već sada aktuelni porast mortaliteta uslovljenog ovim problemom, porasta troškova liječenja, problemi su koji prijete da ugroze ne samo humanu medicinu, već i veterinu, poljoprivredu i oblast proizvodnje hrane. Predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije ovom prilikom je prikazala i istorijat antibiotske ere – pri čemu se ističu godina njihovog otkrivanja, 1929, i godina kada su već počeli da se naziru problemi u vezi sa njihovom prekomjernom upotrebom, 1970.

Uprkos nimalo ohrabrujućoj slici, Svjetska zdravstvena organizacija, kako je istakla Brajović, nastaviće da bude ključni nosilac borbe protiv ove opasne tendencije u važnom cilju očuvanja antibiotika za buduće generacije.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzan Milošević, prilikom obraćanja učesnicima Konferencije imao je za temu kontrolu širenja rezistencije na antibiotike na području veterinarske medicine. – Moderna crnogorska stočarska proizvod­nja oslanja se na upotrebu antimikrobnih sredstava za prevenciju i kontrolu bolesti životinja, te je i rezistencija na antibiotike očekivan i prirodan mehanizam koji se javlja prilikom primjene antibiotika. Kontrola i prevencija upotrebe antibiotika u pripremi hrane za životinje kao i kod liječenja životinja čiji proizvodi ulaze u lanac ishrane je složen proces, a odgovornost prvenstveno leži na veterinarima ali i na farmerima koji uzgajaju životinje – naveo je, između ostalog, ministar Milošević. On je dalje naveo da je oprezna upotreba antibiotika u veterinarskoj medicini jedno od osnovnih načela dobre veterinarske prakse, te da je upravo kroz Zakon o veterinarstvu propisano da su držaoci životinja, veterinar­sko osoblje, kao i svi subjekti koji proizvode hranu životinjskog porijekla, dužni da sprovode propisane preventivne mjere prilikom upotrebe veterinarskih ljekova i drugih supstanci koje se mogu prenijeti na hranu životinjskog porijekla i da u periodu karence sprovode odgovarajuće mjere radi sprečavanja pojave nedoz­voljenih rezidua u hrani životinjskog porijekla. Obaveza racional­nog postupanja u primjeni antibiotika jedan je od uslova ukupnog, pa i razvoja poljoprivrednog i ruralnog resora.