O procedurama kontrole veterinarskih ljekova na Konferenciji je govorila dr Tatjana Babović, savjetnica u Veterinarskoj upravi. Ona je posebno istakla značaj praćenja otpornosti bakterija na antibiotike u oblasti veterinarske medicine jer rezistencija nije nepoznanica ni u ovoj oblasti. Dr Babović je ovom prilikom detaljno opisala veterinarske procedure kontrole ljekova.
Dr Kenan Hrapović, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje naveo je, ilustrujući problem prekomjerne upotrebe antibiotika u Crnoj Gori, da od 64 kategorije ljekova, prema drugom terapijskom nivou ATC klasifikacije, najčešće su propisivani i na recept izdati antibakterijski ljekovi za sistemsku primjenu, antibiotici, za koje je tokom 2011. godine propisano 485.000 recepata i utrošeno 1,7 miliona evra. To čini više od 10% ukupne potrošnje ljekova izdatih na recept. Na ljekove i medicinska sredstva tokom 2011. god. utrošeno je 45,2 miliona evra ili 27,8 % ukupnog budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje. Značajna stavka u ovom iznosu su i izdaci za antibiotsku terapiju.
– Smatram da je donošenjem Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za period od 2012. do 2016. godine u Crnoj Gori pokrenut točak borbe protiv rezistencije na antibiotike, jer su na kvalitetan i sveobuhvatan način definisana ključna pitanja za akciju i prepoznate institucije koje su odgovorne za njeno uspješno sprovođenje – rekao je on. Dr Hrapović je kao visoko značajno istakao i osnivanje Nacionalne interdisciplinarne komisije za kontrolu rezistencije na antibiotike (NIKRA) koja će u praćenju potrošnje antibiotika biti nosilac aktivnosti, dok je Fond zadužen za praćenje navedene potrošnje u okviru svojih redovnih aktivnosti. Dosljedna primjena nacionalne smjernice za racionalnu primjenu antibiotika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koja je jedna od deset nacionalnih smjernica dobre kliničke prakse u Crnoj Gori, po ocjeni dr Hrapovića, važan je uslov kontrolisanog propisivanja antibiotika. 80-90% svih recepata koji se izdaju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odnosi se na antibiotike a propisuje za respiratorne infekcije, od kojih je najveći procenat neindikovanih – virusne etiologije -upozorio je na kraju on.
Dr Sanja Simović, načelnica za kontrolu iz FZO, prilikom prezentacije o antibioticima, osvijetlila je veliki broj tema u vezi sa ovom vrstom ljekova, njihov istorijat, norme njihove proizvodnje, te istakla problem bakterijske rezistencije i prikazala statistički značajne podatke za Crnu Goru. Podsjećajući da je Svjetski dan zdravlja 2011. godine čak i bio posvećen ovom značajnom problemu, ona je navela da svjetska realnost u vezi sa antibioticima prijeti da kontrola infektivnih bolesti bude dovedena u pitanje, da se svjetska medicina vrati u eru prije pronalaska antibiotika, da svjetska ekonomija i zdravstvena sigurnost budu ozbiljno ugroženi. 2009. godine, kako je navela dr Simović, Fond zdravstva fmansirao je nabavku ljekova u vrijednosti od 16 miliona evra, 2010. Ta cifra je iznosila 18 miliona, a 2011. – 17 miliona evra. 2009. godine izdato je 470 hiljada ljekarskih recepata za antibiotike, od čega 590 hiljada pakovanja ljekova, a u te svrhe izdvojeno je 1,766 miliona evra. Najveći procenat u nabavci antibiotika zauzimaju cefalosporinski ljekovi.
Fond zdravstva, kako je rekla dr Simović, zaslužan je za to što su antibiotici dostupni svakom osiguraniku, a da bi se obez-bijedio ideal – racionalna potrošnja – potrebno je voditi računa o primjeni preporuka dobre kliničke prakse.
Docent dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, pozdravio je ovom prilikom odluku o formiranju referentne laboratorije za praćenje rezistencije, što je, po njemu, predus-lov za uspostavljenje kontrole nad upotrebom antibiotika. Saopštavajući da se u Institutu za javno zdravlje, u okviru ovako suptilnih pretraga, obavi oko 70% mikrobioloških analiza, te da je u ovoj ustanovi učinjeno sve da se napravi bolja organizacija procesa rada, on je objasnio zašto Institut ima poziv da se kroz rad jedne ovakve laboratorije dokaže i na planu laboratorijskog praćenja rezistencije na nivou države, te da nastavi da bude partner u zoni edukacije, usavršavanja dijagnostike, uvođenja svjetskih standarda i ostvarivanja međunarodne saradnje. Strateški cilj promovisanja racionalne upotrebe antibiotika i jačanje nadzora, sa izradom nacionalnih vodiča za racionalnu upotrebu antibiotika i jačanjem nadzora nad potrošnjom antibiotika, po utisku na predavanja prikazana na ovom skupu, postaju važna usmjerenja borbe za funkcionalne antibiotike. Pogotovu važan segment te borbe jeste multisektorska saradnja u društvu.
Dr Danilo Lo Fo Vong, viši savjetnik za antimikrobnu rezistentnost, iz Svjetske zdravstvene organizacije, govorio je o izazovu razvijanja rezistentnosti na antibiotike u evropskom regionu. Ističući značaj primjene antibiotika čak i s obzirom na produženje trajanja života, on je upozorio da rezistentnost na antibiotike uzima živote, košta, utiče na prihode i podriva zdravstvene programe. – Nove grupe antibiotika nijesu otkrivene već 25 godina, a liječenje rezistentnih infekcija može biti do 100 puta skuplje. Po procjenama, svake godine, kod više od 80 000 ljudi razvije se tuberkuloza rezistentna na antibiotike, a slučajevi gonoreje rezistentne na cefalosporin nedavno su prijavljeni u razvijenim evropskim državama. Širenje bakterije rezistentne na karbapenem antibiotike (npr. ešerihija koli) predstavlja prijetnju Evropi – objasnio je on. Dodatnu opasnost predstavlja i samo-prepisivanje antibiotika, jer se više od polovine svih ljekova -uključujući antibiotike – propisuje, izdaje ili prodaje neadekvatno.
Add comment