Blagodeti vode u organizmu

0
261

Opšte je poznato blagotvorno dejstvo vode na ljudski organizam i zdravlje. Voda kao najvažniji makronutrijent brine se o gotovo svim vitalnim funkcijama u organizmu. Govorimo o tečnosti bez boje, mirisa i ukusa, koja mrzne na 0°C a prelazi iz tečnog u gasovito agregatno stanje na 100°C.

Čak 70% našeg tijela sastoji se od ove dragocjene tečnosti. Procenat vode zavisi od dobi organizma – što je organizam mlađi, sadržaj vode je veći. Voda, takođe, čini i 71% ukupne površine zemlje.

vodaVoda učestvuje u izgradnji ćelija organizma i ulazi u sastav krvi. U organizmu se nalazi oko 50% vode u ćeliji, 15% vode van ćelije i 5% plazme. Pravilan i dovoljan unos vode u organizam jedan je od osnovnih preduslova za pravilno funkcionisanje organizma i svih tjelesnih funkcija.

Vodu, kažu stručnjaci, treba piti i prije nego osjetimo žeđ, jer čak i lakša dehidracija usporava organizam za čak 3%. Žeđ je za zdrave osobe signal da organizmu fali tečnosti, a od toga koliko je unosimo zavise mnogi fiziološki mehanizmi koji vodu raspoređuju u tijelu. Voda pokreće sve metaboličke procese u organizmu, obezbjeđuje rad bubrega, eliminiše toksine, poboljšava proces varenja, apsorbuje korisne materije iz hrane, održava tjelesnu temperaturu i termoregulaciju organizma, pomaže u održavanju pH ravnoteže.

Istraživanja su pokazala da se sa svakim nedostatkom vode u našem organizmu smanjuje količina sive mase u mozgu, što svakako utiče na naše kognitivne funkcije (intelektualne sposobnosti, pad koncentracije i sl.).

Dokazano je i da vodu ne može da zamijeni nijedna druga vrsta tečnosti. Osobe koje piju voćne napitke, naročito gazirana pića i zaslađene sokove, mogu biti hronično dehidrirane, čak i ako unose po nekoliko litara te tečnosti dnevno. Ljudi koji ne unose dovoljnu količinu vode uglavnom su gojazni, jer mehanizam zadužen za žeđ vremenom slabi, pa se ta potreba manifestuje kao glad.

Samo jedna čaša vode gasi večernju glad u skoro 100% slučajeva.

Osobama koje žele da redukuju svoju tjelesnu masu savjetuje se da bar nekih 30 minuta prije obroka popiju čašu vode, kako bi se smanjio osjećaj gladi. Za vrijeme jela, uzimanje vode treba svesti na što manju mjeru, zbog razblaživanja sokova za varenje i usporavanja varenja. Potrebe za vodom treba podmirivati između obroka. Najprijatnija temperatura vode za piće je između 8 i 15°C, jer ona djeluje osvježavajuće i smanjuje osjećaj žeđi, dok voda čija je temperatura viša od 15 °C nema ta svojstva. Voda hladnija od 5°C može poremetiti varenje, izazvati prolive, upalu grla i slično.

Nedostatak vode uzrokuje umor, vrtoglavicu, glavobolju, letargiju, a redovno uzimanje adekvatne količine vode smanjuje migrenu u čak 80% slučajeva. Ukoliko nam se nivo vode u organizmu smanji za samo 2%, može se dogoditi da smo rasijani, ne možemo da pamtimo, imamo teškoće sa osnovnim matematičkim operacijama i probleme prilikom čitanja sa papira ili kompjuterskog ekrana.

Pijenje pet čaša vode dnevno smanjuje šansu da obolite od raka debelog crijeva za čak 45%, raka dojke za čak 79%, te od kancera mokraćne bešike za 50%.

O važnosti vode puno govori činjenica da bez nje možemo preživjeti 2 do maksimalno 4 dana, dok bismo bez hrane mogli preživjeti čak i do nekoliko sedmica. Prosječna dnevna potrošnja vode u našoj regiji je 140-150 litara po glavi stanovnika, od čega samo 2% u prosjeku koristimo za kuvanje i piće.

Bilans vode u organizmu mora da bude uravnotežen, odnosno, mora se vršiti ravnomjerno unošenje i izlučivanje vode. Zbog velikog značaja vode i njenog učešća u sastavu organizma, čovjek ne može dugo izdržati bez nje. U slučaju da gubitak vode prelazi 15% tjelesne težine, dolazi do smrti. U slučajevima lišavanja organizma vode, dolazi do snažnog osjećaja žeđi, suvoće usta, smanjenog lučenja mokraće, gubitka tjelesne težine i povećanja temperature praćenog halucinacijama.

Dnevne potrebe organizma za vodom zavise od više faktora, uključujući opšte zdravstveno stanje, nivo tjelesne aktivnosti i područja u kome živimo. Voda se svakodnevno gubi kroz procese znojenja, disanja, putem urina i pokretanja crijeva.

Dnevne potrebe odraslog čovjeka za vodom iznose 2-2.6 litara (pri umjerenoj klimi, umjerenoj ishrani i lakšem poslu). Potrebne količine vode čovjek ne crpi samo iz tečnosti, već i preko hrane (voće, povrće). Smatra se da organizam iz tečnosti obezbjeđuje 1.2-1.5 litara vode, iz hrane 0.8-1 litra, a oksidacijom energetskih materijala oko 0.3 litra. Za isto vrijeme, organizam preko bubrega izluči 1.4 litar, preko kože 0.5-0.6 litara, preko pluća 0.5 litara i ekskrecijom preko crijeva 0.1 litar. Bez hrane organizam može da opstane i 50 dana, pod uslovom da pije samo vodu, dok bez vode umire za nekoliko dana.