Blagodeti vode u organizmu

0
987

Potrebe za vodom mogu biti povećane u određenim stanjima:

– Kod osoba koje su izložene većim fizičkim naporima

– Kod osoba koje su pod temperaturom

– Kod trudnica i dojilja

– U stanjima pojačanog znojenja.

Sa unosom vode treba biti jako obazriv, dakle, unositi samo onoliko koliko je dovoljno da se u organizmu uspostavi balans između unosa i izlučivanja. Svakim enormnim unosom vode u organizam mogu nastati vrlo ozbiljne komplikacije koje mogu rezultirati i fatalnim rezultatima. Posljedice pretjeranog konzumiranja vode ili hiponatremije dešavaju se kada bubrezi nisu u stanju da prime prekomjernu količinu vode. Ona zato dospi­jeva u ostale organe, koji zbog naglog priliva vode počinju da otiču. Najteže je mozgu, jer je on, slikovito rečeno, zatvoren u koštani kavez, pa njegovo oticanje izaziva epileptični napad, komu, i prestanak disanja. To na kraju može dovesti i do smrti. Zdrav organizam je u stanju da kroz bubrege propusti 800 do 1.000 ml tečnosti na čas. Međutim, primijećeno je da se simptomi ove bolesti često javljaju kod sportista, redovnih posjetilaca diskoteka i žena na dijeti.

KOLIKO VODE JE DOVOLJNO UNIJETI ?

1. Prosječan gubitak vode iz organizma putem urina iznosi oko 1,51 dnevno. Još jedan litar se izgubi putem znojenja, disanjem i gastrointestinalnim pokretima. Hranom se prosječno nadomjesti oko 20% izgubljene tečnosti, tako da ako uobičajeno umjerenom dijetom unesete oko 2 litra vode, ta količina bi trebalo da bude dovoljna.

2. Osam čaša vode na dan. Osam čaša uobičajeno sadrži 1,9 litara vode, pri čemu se mora voditi računa da u to ide i količina tečnosti iz sokova i drugih napitaka koji ne spadaju u „čistu vodu”. Ovaj pristup nije zasnovan na nekom naučnom dokazu, ali ga mnogi ljudi koriste kao približan orijentir.

3. Neki medicinski instituti preporučuju 3 litra totalnog unosa tečnosti za muškarce i 2,2 litra za žene.

Iako je unos vode zaista relativan i zavisan od opšteg stanja organizma, ako ste rijetko kada žedni i produkujete oko 1,5 litara urina normalno žućkaste boje dnevno, količina vode je vjerovatno dovoljna.

POTREBA DJETETA ZA VODOM

Potreba djeteta za vodom zavisi od unosa kalorija, temperature okoline, vlažnosti vazduha, brzine vazdušnog strujanja, tjelesne temperature, aktivnosti, i brzine njegovog rasta.

S obzirom na to da voda sačinjava najveći dio tjelesne mase čovjeka i ako znamo da se njen procenat u organizmu sman­juje sa godinama starosti, onda podaci o procentualnom učešću vode u organizmu djece ne treba da nas iznenade. Njena zastu­pljenost u odnosu na ukupnu tjelesnu masu znatno je veća kod novorođenčeta i mladog odojčeta nego kod starije djece i odraslih. Voda čini 94 % ukupne tjelesne mase fetusa u trećem mjesecu razvoja, 80 % u 32. sedmici (nedonošče), i 78 % kod novorođen­četa.

Odojče „izmijeni” oko 25 % svojih zaliha tečnosti, dok odrastao čovek izmijeni samo pet posto. Ovo je glavni uzrok veće sklonosti odojčeta dehidrataciji.

Glavni organ koji reguliše promet vode u tijelu jeste bubreg. S obzirom na to da još nije zreo u prvim danima života, organizam novorođenčeta ne valja opterećivati velikom količinom tečnosti. Stoga se priroda i pobrinula da prvo majčino mlijeko bude oskudno, poput „vodice”. Ono se naziva kolostrum i prepuno je važnih hranljivih i zaštitnih materija, dok vode sadrži taman koliko bebi treba. Tek rođena beba uzimaće kolostrum u manjim obrocima, ali češće nego „zrelo mlijeko” u kasnijem periodu. Majčino mlijeko u prvih šest mjeseci zadovoljava sve nutritivne potrebe i potrebe za tečnošću jer sadrži čak 88 % vode i obezbjeđuje mališanu dovoljno energije. To znači da u prvim mjesecima nema potrebe da bebi dajete dodatne količine vode, osim ako vam pedijatar ne kaže drugačije. Kada beba napuni šest mjeseci preporučuje se dodatno davanje vode (mimo majčinog mlijeka), s tim da se količina ograniči na nekoliko milili­tara dnevno, u nekoliko navrata tokom dana.

Kada je dojenje nemoguće, važno je da se adaptirana formula sprema sa hemijski i bakteriološki ispravnom vodom!

Vrlo je važno da se ne oslanjate samo na žeđ kao jedini parametar koliko vam je vode potrebno. Do vremena kada se osjetite jako žedni već ste unekoliko dehidrirali tkiva i, naročito kod starijih osoba, osjećaj žeđi dolazi sporije, jer tijelo je manje sposobno da šalje signale žeđi ka mozgu. Dobra je ideja da se voda pije kao stvar rutine u sljedećim situacijama:

– Čaša vode pri svakom obroku i između obroka

– Prije, za vrijeme i poslije sportskih aktivnosti

– Ponekad je dobro zamijeniti alkoholno piće čašom obične vode !

Pijte vodu redovno, jer je ona definitivno prirodni eliksir i najzdravije piće na svijetu. Nemojte je nikako zaboraviti u ovim vrelim danima koji nam predstoje.

 

 

Piše: mrph. Ivana Gojković