“Imajući u vidu kapacitete bolnice, kvalitet zdravstvenih usluga koji se pruža pacijentima, opremljenost bolnice, i njene jekare i medicinsko i nemedicinsko osoblje, možemo biti ponosni na ono što je ona postala za ovih 140 godina, kao i na ono što ona danas znači u crnogorskom zdravstvenom sistemu – istakao je dr Gazivoda.
Gradonačelnik Aleksandar Bogdanović rekao je da je Opšta bolnica “Danilo Prvi” institucja koja na Cetinju, u Crnoj Gori i njenom zdravstvu, zavređuje posebno uvažavanje, kako zbog prošlih, tako i zbog vremena koja dolaze.
– Biti prvi, biti začetnik, nosilac prve luče, zahtjevna je, a najčešće i uloga koja sa sobom nosi kompleksna iskušenja i izazove. A, biti prvi u oblasti humanosti, u sferi zdravstva, u misji podrške i pomoći, posebno je odgovorna, ali, prije svega, značajna uloga, koja se posebno vrednuje, pamti i uvažava – kazao je Bogdanović.
Za dobar glas cetinjske bolnice, dodao je on, nje zaslužan samo njen vijek trajanja jer, kako je naveo, “ni taj vremenski okvir ne bi mogao biti tako dug, niti bi naša bolnica mogla preživjeti i nadživjeti sve izazove iz prošlosti, da nje bilo odgovornog, stručnog, savjesnog i etičnog rada, po kojem je bolnica “Danilo Prvi” oduvijek i bila prepoznata”.
– Briga, pažnja i humanost; profesionalizam i vrijedan rad razlozi su zbog kojih je cetinjska bolnica duž čitave svoje prošlosti bila u krugu vodećih institucija zdravstva u Crnoj Gori, ali i u regiji – kazao je Bogdanović.
Prjestonica je, podsjetio je on, započela rekonstrukciju stare zgrade bolnice, koja bi, kako je najavio, već naredne godine trebalo da bude u funkciji.
Odmah po oslobođenju, krajem 1944. godine, bolnica “Danilo Prvi” nastavila je redovan rad na internom, hirurškom i zaraznom odjeljenju. Hirurško odjeljenje i upravljanje bolnicom, kako je kazao prof. dr Radunović, preuzeo je dr Đorđe Radulović. Pored postojećih otvorila su se i nova odjeljenja – ORL, Ginekološko-akušersko, Očno odjeljenje Rentgen kabinet.
– I ovom prilikom treba se sjetiti dr Nikole Zlatarova, dr Branka Zogovića, dr Rajka Đurišića, dr Dimitrija Vujovića, dr Dušana Dekleva, dr Dare Mijušković, dr Srećka Tomljenovića, dr Radoša Vilotijevića, dr Uroša Ilića, dr Bogdana Banjanina, dr Nebojše Rajčevića, dr Miroslava Popovića i drugih. Zahvaljujući dobro osmišljenoj kadrovskoj politici i organizacionim sposobnostima dr Nikole Zlatarova, koji je postavljen za upravnika 1953, cetinjska bolnica je u to doba prednjačila i po broju odjeljenja i ljekara specijalista, a uskoro su kapaciteti prošireni otvaranjem dječijeg odjeljenja i Republičkog centra za nedonoščad. Od 1961. bolnica, sa zdravstvenim ustanovama Cetinje i Budva, funkcionisala je u sklopu Medicinskog centra, a početkom 1964, prvi put od osnivanja, preselila je u novu zgradu. Cetinjska bolnica postala je okosnica funkcionisanja Medicinskog centra. Bolnička odjeljenja su već tada uspješno vodili dr Rajko Đurišić – ginekološko-akušersko, dr Franjo Ambrošić – hirurško, dr Aleksandar Gledović – Interno, dr Dimitrije Vujović – ORL i dr Miloš Roknić – dječije odjeljenje. Oni su predstavljali prvu generaciju mladih specijalista edukovanih pretežno u Danilovoj bolnici. Sa njima je krajem pedesetih godina počeo proces školovanja specijalističkog kadra. U tom periodu značajno se unapređivala zdravstvena zaštita žena.
Uz dr Rajka Đurišića, na ginekološko-akušerskom odjeljenju radio je doajen crnogorske ginekologije prim. dr Vasilije-Vaso Kusovac, koji je bio prvi šef Dispanzera za žene u okviru bolnice. Ni poslije stogodišnjeg jubileja, koji je bio 1973, iskušenja za bolnicu nijesu prestajala. Katastrofalni zemljotres 1979. ostavio je posljedice, pa se posao obavljao u neuslovnoj zgradi do 1985. godine, kada su odjeljenja preselila u moderno rekonstruisani objekat, sa dograđenim spratom za ušno odjeljenje – rekao je prof. dr Radunović.
Prvi put u istoriji, bolnica je, dodao je on, dobila operacioni blok sa dvije operacione sale, intenzivnom njegom i drugim pratećim prostorijama.
– Ukidanje zdravstvenih centara 1991. donijelo je novi izazov za cetinjsku bolnicu. Ipak, u planskom razvoju zdravstvene službe u Crnoj Gori bolnica “Danilo Prvi” je našla svoje mjesto. Otvaranjem KCCG i Medicinskog fakulteta stvorile su se nove razvojne perspektive ove zdravstvene ustanove. Tako je osnovana Klinika za očne bolesti “Kraljica Jelena” i Gastroenterološki kabinet i Institut za ORL i lasersku hirurgiju.
Danas, nakon 140 godina predanog rada plejade nesebičnih, stručnih i posvećenih profesionalaca, koji su zaslužni za ugled i renome koji ova zdravstvena ustanova ima i van naših granica, bolnica “Danilo Prvi” zauzima značajno mjesto u zdravstvenom sistemu Crne Gore. Nesumnjivo je da će cetinjski pregaoci i čuvari zdravlja stanovnika prijestonice, nastaviti da koračaju svojim utabanim putem i u budućnosti, njegujući tradiciju i veliko ime bolnice “Danilo Prvi” – poručio je prof. dr Radunović.
Add comment