Podgorički hotel „Verde” bio je 20. aprila mjesto susreta izabranih ljekara. Tom prilikom je realizovana Endokrinološka radionica. Skup je organizovan u nizu aktivnosti časopisa „Medical”, povodom obilježavanja decenije postojanja.
U ime kolektiva „Medical” srdačnu dobrodošlicu prisutnima poželjela je direktorica Slavica Pantelić. Zahvaljujući se Nacionalnoj komisiji za dijabetes, Centru za nauku KCCG̵a i Domu zdravlja − Podgorica za podršku pruženu u realizaciji skupa, kao i za razumijevanje potrebe da decenija postojanja časopisa „Medical” bude obilježena kroz promocije najznačajnijih tema iz oblasti medicine, ona je izrazila uvjerenje da će odabrane teme doprinijeti novim saznanjima iz ove oblasti, razmjeni iskustava, kao i boljem povezivanju ljekara specijalista endokrinologije i izabranih ljekara, te da će ovo druženje vremenom postati tradicionalno. Pantelić je najavila Šestu Medikalovu konferenciju koja će ove godine biti održana 13-15. juna u Hotelu „Falkenštajner” u Bečićima.
U ime Centra za nauku KCCG̵a, učesnike Endokrinološke radionice pozdravio je direktor te ustanove prof. dr Filip Vukmirović. Izražavajući uvjerenje da dobar odziv izabranih ljekara govori u prilog adekvatno odabranom cilju skupa, on je ukazao na potrebu za rasterećenjem tercijarnog nivoa zaštite zdravlja kada je u pitanju tretman endokrinoloških pacijenata, te potrebu za koordiniranom saradnjom primarnog i specijalističkog sektora. Obraćajući se izabranim doktorima, naveo je: − Ja bih volio da sa ove radionice izađemo sa nekim konkretnim stavovima, kako bi se i vi što je moguće više se uključili u samo liječenje i praćenje endokrinoloških pacijenata u smislu primarne zdravstvene zaštite, kako bi ostvarili bolju konekciju sa našim kolegama sa endokrinologije i kako bi definisali par ovih stvari koje su nam jako bitne. – Na kraju, izrazio je zahvalnost organizatorima skupa i pozvao na interaktivno učešće u skupu.
Prvi predavač na skupu direktor Interne klinike KCCG-a dr sci. med. Sreten Kavarić podsjetio je na akciju od prije 5 godina u okviru koje su dijeljena sredstva za kontrolu glukoze, a koja je imala pozitivan efekat na praksu u domovima zdravlja da se ova sredstva dodjeljuju pacijentima na insulinskoj terapiji starijim od 26 godina. On je izrazio uvjerenje da će i ovaj događaj imati sličan uticaj.
Nakon održanih stručnih predavanja, simpozijuma farmaceutskih kompanija i dvije radionice, učesnicima skupa uručeni su sertifikati.
Dijabetes je bolest sa vrtoglavim porastom broja oboljelih širom svijeta. Prema podacima IDF̵a iz 2017, ukupan broj pacijenata starosti 20-79 godina porastao je sa 151 miliona (2000. god.) na 425 miliona (2017).
Održana stručna predavanja i simpozijumi
Rana dijagnostika i ciljevi u liječenju dijabetes tipa II, neadekvatna kontrola dijabetesa i posljedice, komorbiditeti, dijabetesna polineuropatija, rana dijagnostika hipotireoze te hipoglikemija, značaj strukturisane samokontrole u upravljanju dijabetesom, te preddijabetes bile su teme stručnih predavanja održanih u okviru Radionice. Predavači su bili dr sci. med. Sreten Kavarić (Klinički centar Crne Gore), dr Aleksandar Đogo (Klinički centar Crne Gore), dr Elzana Čikić (Klinički centar Crne Gore), dr Olivera Bošković (Klinički centar Crne Gore), dr Milena Rovčanin Cojić (Dom zdravlja − Podgorica). U okviru radionica govorili su i dr Đorđije Krnjević (Klinički centar Crne Gore), ass. dr sci. med. Emir Muzurović (Klinički centar Crne Gore) i dr Vesna Milićević (Dom zdravlja − Podgorica), a farmaceutske simpozijume vodili su prof. dr Snežana Vujošević, ass. dr sci. med. Emir Muzurović i dr Đorđije Krnjević.
Kontrolisati bolest
Veliki problem u ranoj dijagnostici dijabetesa, kako je objasnio dr sci. med. Sreten Kavarić, predstavlja loša, ranije više zastupljena praksa da do trenutka primjene antidijabetesne terapije prođe čak i po 10 godina od trenutka pojave bolesti. Važan segment u liječenju ove populacije predstavlja samokontrola glikoregulacije. Ciljne vrijednosti parametara glikoregulacije u tipu 2 dijabetesa, kako se moglo zaključiti iz izlaganja dr Kavarića, bile bi: kontrola glikemije sa ciljnim vrijednostima HbA1C u intervalu 6,5% do 7,5 i 8,0% (u zavisnosti od težine bolesti). U tipu 1 dijabetes može se tolerisati postprandijalna glikemija manja od 10 mmol/l, ukoliko se ne može postići postprandijalna glikemija prema navedenim kriterijumima bez hipoglikemijskih epizoda. Mjerenje glikemija u pravo vrijeme, u pravim situacijama i dovoljno često, i to isključivo po dogovoru izabranog ljekara i pacijenta, predstavlja recept za uspjeh u regulaciji stanja pacijenta.
Pravilo polovine, po riječima dr Aleksandra Đoga, nalaže da je tek kod polovine broja oboljelih od dijabetesa postavljena dijagnoza, polovina od toga se liječi, polovina njih postiže ciljne vrijednosti, a tek polovina tog broja očekivani ishod! Neadekvatna kontrola dijabetesa, kako je pokazao Đogo, uzrok je zbog kog ova hronična bolest sa potencijalno smrtonosnim posljedicama ima za posljedicu brojne komplikacije. Tu spadaju mikrovaskularne komplikacije dijabetesa, albuminurija kao marker nefropatije, dijabetična retinopatija, koja se može javiti u veoma ranim stadijumima dijabetesa tipa 2, dijabetično stopalo, dijabetesna polineuropatija, ali i ozbiljne makrovaskularne komplikacije. Zbog kombinacije ovih faktora, rizik od hospitalizacije uvećan je za 1/3. Više od 12% pacijenata sa nedavno postavljenom dijagnozom dijabetesa tipa II mogu imati dijabetičnu retinopatiju, a dijabetesno stopalo može se javiti kod 25% dijabetičara. Vrh ledenog brijega u dijabetologiji, objasnio je Đogo, predstavlja liječenje hiperglikemije. Dijabetes je mnogo više od toga.
