Kašalj je odbrambeni refleksni mehanizam kojim se eksplozivnim izdisanjem odstranjuje sekret i strana tijela iz dušnika i bronha. Po drugoj definiciji, kašalj je eksplozivni izdisajni pokret kojim se refleksno ili namjerno čiste disajni putevi.
Kašalj ima nekoliko funkcija. Najčešće je indikator postojeće bolesti, ali i važan odbrambeni mehanizam za “čišćenje” disajnih puteva, te tako predstavlja veoma važan koristan refleks. Međutim, ukoliko postane neefektivan, ekscesivan ili perzistentan, može u velikoj mjeri nepovoljno uticati na kvalitet života pacijenta. Zato će terapijska odluka zavisiti od toga koju funkciju kašalj ima u trenutku ispitivanja. Kada je kašalj samo indikator određene bolesti, terapijski cilj će prvenstveno biti usmjeren na liječenje uzroka, ali će se liječenje usmjeriti i na pokušaj da se kontroliše, spriječi ili eliminiše kašalj ljekovima.
Uzroci kašlja zavise od uzrasta bolesnika.
Kod djece su:
– infekcije gornjih i donjih disajnih puteva,
– HAL /hipertrofija limfnog ždrijelnog prstena/,
– sindrom slivanja sekreta niz zadnji zid ždrijela,
– kašalj poslije infekcija,
– alergijska kijavica,
– rinosinusitis / kod alergijskog rinitisa, adenoida ili deformacije nosne pregrade/,
– astma, – bronhitis, – nosna polipoza /mogući uzrok polipoze su alergija i cistična fibroza/,
– gastroezofagealna refluksna bolest /izaziva edem i hiperemiju postkrikoidnog područja/,
– kongenitalne anomalije /laringomalacija ili kongenitalni stridor, koji nastaje zbog mekoće hrskavice i neuromuskularne nezrelosti grkljana, što izaziva hipotoniju supraglotičnih struktura, subglotična stenoza – kongenitalna ili stečena…/,
– srčana oboljenja,
– aspiracija stranih tijela,
– psihogeni kašalj,
– zagađenost okoline…
Kod odraslih osoba uzroci kašlja su:
– prehlada (nazeb, common cold),
– sindrom slivanja sekreta niz zadnji zid ždrijela,
– kašalj poslije infekcija,
– astma,
– hronični bronhitis,
– bronhiektazije,
– karcinom bronha,
– pušenje cigareta,
– psihogeni kašalj,
– kašalj indukovan primjenom ACE inhibitora,
– gastroezofagealna refluksna bolest – GERD…
NEKI UZROCI KAŠLJA
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Većina uzroka akutnog kašlja kod djece su benigna stanja. Izuzetak je kašalj praćen povišenom temperaturom kod odojčeta ispod 6 mjeseci.
Kod svakog jakog i upornog kašlja kod djeteta trebalo bi isključiti strano tijelo u disajnim putevima.
Terapija kašlja
Liječenje predstavlja liječenje uzroka.
Postoji jednostavno medicinsko pravilo: ne liječi se kašalj već uzrok kašlja! Zato je vrlo važno postaviti dijagnozu bolesti koju kašalj prati. Izlječenjem osnovnog oboljenja i kašalj će proći. Zato roditelji ne treba na svoju ruku da liječe kašalj prije konsultacije sa pedijatrom!
Kada govorimo o kašlju važno je znati da to nije bolest već simptom bolesti disajnog sistema! Kako je riječ o simptomu, ne treba ga suzbijati već olakšavati! Kašalj je odbrambeni mehanizam kojim organizam želi osloboditi disajne puteve od stranih čestica /prašina, dim cigarete,
gasovi, nagle promjene u temperature/ i drugih produkata upale.
Kašalj je redovan simptom akutnih upala disajnih puteva koje su najčešće u dojenačkoj dobi zbog slijevanja sekreta iz nosa. Nije neobično da kašalj u toj dobi uzrokuje povraćanje sekreta i hrane. Najčešće tek u predškolskoj dobi dijete nauči iskašljani sekret ispljunuti, dok ga do tada guta ili povrati (“sluzavo povraćanje”).
U svakoj akutnoj infekciji postoji faza suvog nadražajnog kašlja, kada uzročnik ošteti epitel
disajnih puteva, gdje se nalaze i receptori za kašalj. Kašalj koji se tada javlja je odbrambeni i ne treba da se sprečava jer on omogućava da se razmnoženi uzročnik i sekret koji se stvara izbace iz organizma. Poslije faze suvog, nadražajnog kašlja, nastupa faza produktivnog kašlja kada disajni putevi pokušavaju da razblaže koncentaciju uzročnika time što luče sekret, odbrambene ćelije hvataju te uzročnike i uništavaju ih. Ovaj kašalj treba stimulisati. Najbolji način je da se uzima dovoljno tečnosti, u zavisnosti od uzrasta.
U određenim situacijama kašalj postaje štetan i može da dovede do iscrpljivanja organizma, te ga obavezno treba liječiti. Premda rijetko, on može prouzrokovati ozbiljne komplikacije, kao što su: ruptura emfizemskih bula, prelom rebara, nesanica, pucanje operativnog šava, smanjenje minutnog volumena srca, nesvjestice (tzv. sinkopalni kašalj).
Paleta ljekova protiv kašlja je impresivna i oni zauzimaju najviše mjesta na policama apoteka. To su najrazličitiji sirupi, tablete, kapi, masti za utrljavanje u kožu, sredstva za inhaliranje, itd. Da bi se ordinirao pravi lijek, trebamo znati osnove o vrstama kašlja, što je preduslov pravilnom pristupu liječenju.
Specifična terapija kašlja podrazumijeva eradikaciju njegovog uzroka (npr. infekcije), dok nespecifična terapija obuhvata primjenu antitusika, tj. simptomatsku terapiju. Po pravilu –Kod neproduktivnog (“suvog”) kašlja primjenjuju se antitusici, a ne treba ih uzimati bez konsultacije sa ljekarom!!! Važno je znati da se ne radi o medikamentima koji će izliječiti uzrok kašlja, već samo smanjuju posljedice – “dosadni” nadražaj koji tjera pacijenta da kašlje. Od njih ne treba očekivati čudo; da potpuno neutrališu kašalj, jer to je nemoguće dok se ne otkloni (izliječi) uzrok bolesti. Kod ove vrste kašlja korisne su inhalacije fiziološkim rastvorom, jer se time smanjuje iritacija sluznice.
Kod produktivnog (“vlažnog”) kašlja se uglavnom primjenjuju ekspektoransi i sekretolitici.
Kod ove vrste kašlja neophodno je: ispiranje nosa fiziološkim rastvorom, redovno uklanjanje sekreta iz nosa i dovoljni unos tečnosti.
Uslovi okoline
Prilikom spavanja važno je podignuti uzglavlje kako bi se olakšalo iskašljavanje. Temperatura prostorije u kojoj se boravi trebala bi biti između 18-24C. Veoma je važno redovno provjetravanje prostorije u kojoj se boravi, naročito u zimskom periodu i sezoni grijanja. Paziti takođe na optimalnu vlažnost prostorije, bilo ovlaživačima vazduha, vodom ili peškirom na radijatorima. Treba izbjegavati pušenje u prostorijama.
Fizikalna terapija: za pokretanje sekreta sprovoditi fizikalnu terapiju te položajnu drenažu.
Terapija kašlja najčešćih boleti:
Akutni kašalj
Virusne infekcije gornjih disajnih puteva predstavljaju najčešće uzročnike akutnog kašlja. Kašalj se javlja usljed stimulacije refleksa kašlja u gornjim disajnim putevima usljed slivanja sekreta niz zadnji zid ždrijela, nakašljavanja ili zbog oba pomenuta mehanizma. Nazeb izazivaju virusi, a predstavlja akutni zapaljenski proces sluzokože nosa. Oboljenje se još naziva “common cold”, coryza i “rhinitis acuta epidemica”. Pacijenti se javljaju sa akutnim simptomima i znacima koji se primarno odnose na pasažu kroz nosne hodnike (npr. curenje sekreta iz nosa, kijanje, opstrukcija nosnih hodnika i otežano disanje na nos, slivanje sekreta niz zadnji zid ždrijela). Takođe mogu biti sa ili bez povišene tjelesne temperature (obično od 37,2 do 37,5°C), suzenjem očiju, iritacijom grla, glavoboljom i opštom slabošću i malaksalošću. Pri tome je fizikalni nalaz na plućima normalan. Dijagnoza nazeba je relaktivno laka, ali diferencijalno dijagnostički moramo razlikovati alergijsku i vazomotornu kijavicu.
Dodajte komentar