Dijetoterapija celijakije

0
604

Piše: dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene, uži specijalista dijetoterapije

gluten freeCelijakija je jedna od najčešćih hroničnih gastrointestinalnih bolesti. To je autoimuno oboljenje koje primarno zahvata gastrointestinalni trakt kod genetski predodređenih osoba nakon unošenja glutena hranom. Dolazi do hroničnog zapaljenja sluzokože tankog crijeva čiji je rezultat atrofija crijevnih resica i raznolike kliničke manifestacije koje mogu da se ispolje u ranoj životnoj dobi ili kasnije.

U klasičnoj kliničkoj slici celijačne bolesti dominiraju gastrointestinalni simptomi kao što su dijareja, digestivne smetnje, bolovi i distenzija trbuha. Kao posljedice malapsorpcije, kod djece dolazi do zaostajanja u tjelesnom rastu i razvoju, i nastaje deficit minerala i vitamina. Mnogo je češća atipična forma bolesti bez gastrointestinalnih simptoma ili sa njihovim rijetkim ispoljavanjima, ili dominiraju ekstraintestinalne manifestacije.

Gluten je kompleksna supstanca proteinskog dijela žitarica. Djelovi glutena, glijadini ili pšenični prolamini, odgovorni su za oštećenja sluzokože tankog crijeva kod osoba koje za to imaju genetsku predispoziciju. Međutim, nijesu sve žitarice koje sadrže gluten podjednako toksične. Najintenzivnija oštećenja sluzokože izazivaju glijadini pšenice, nešto manje su toksični sekalini u raži, hordeini u ječmu, a najmanje su toksični avenini ovsa.

DIJETOTERAPIJA CELIJAKIJE

Liječenje celijačne bolesti može da se započne samo poslije kompletne dijagnostičke procedure koja uključuje serološke analize i biopsiju sluzokože tankog crijeva. Prvi korak u terapiji je eliminacija uzročnika problema, dakle, eliminacija glutena. Bezglutenska dijeta se sprovodi tokom cijelog života i jedina je e kasna terapija. Kod izvjesnog broja oboljelih javlja se prolazni poremećaj tolerancije mliječnog šećera, pa ga za to vrijeme treba izostaviti iz jelovnika.

Osnov dijetoterapije celijačne bolesti je striktna dijeta bez glutena. Dijeta podrazumijeva izostavljanje iz jelovnika proizvoda od pšenice, raži, ječma i ovsa. Dozvoljen je unos kukuruza, heljde, prosa, pirinča i krompira jer ove namirnice prirodno ne sadrže gluten. Moguće je izvjesnim tehnološkim postupcima odstraniti gluten iz onih namirnica koje ga prirodno sadrže. Potpuno uklanjanje glutena iz ishrane oboljelih od celijakije rezultiraće simptomatskom, serološkom i histološkom remisijom kod većine pacijenata. Simptomatsko poboljšanje nastupa unutar nekoliko nedjelja, dok se poboljšanje testova apsorpcione funkcije i histološkog nalaza tankog crijeva može javiti i nakon nekoliko mjeseci.

Prema veoma strogom standardu (Codex Alimen-tariusa iz 1981, revidiranom u Berlinu 2000. godine), namirnice sa oznakom “bez gluten” ili “gluten-free” su one koje:

–  Prirodno ne sadrže gluten, odnosno prolamine pšenice, raži, ječma i ovsa.

–  Količina glutena u njima ne smije prelaziti više od 20mg/kg (što je manje od 0,002%).

– Sadrže gluten, ali je on tehnološkim postupkom odstranjen, tako da količina glutena u njima ne prelazi više od 200mg/kg (manje od 0.02%).

– Kombinacija namirnica iz obje ove grupe u kojima količina glutena ne smije prelaziti više od 200mg/kg (manje od 0,02%).

Posebnu opasnost za pacijente oboljele od celijačne bolesti predstavljaju namirnice sa skrivenim sadržajem glutena u koje spadaju aditivi, konzervansi, arome i različiti stabilizatori koji se dodaju pri proizvodnji hrane, čak se koriste i u nekim ljekovima i sredstvima za higijenu usta. U tehnološkim postupcima i metodama proizvodnje hrane veoma često se, zbog brojnih osobina kao što su popravljanje ukusa i vezivne sposobnosti, koriste žitarice sa glutenom.

Dijetoterapija celijakije je danas olakšana dostupnošću velikog broja prehrambenih proizvoda bez glutena (hljeb, tjestenina, keks, tijesto za pice, brašno za slatkiše itd), koji na ambalaži imaju znak koji garantuje odsustvo glutena.

Postoji i grupa namirnica koja se može nazvati rizičnom, a takva hrana se može konzumirati tek kad se sa sigurnošću utvrdi da ne sadrži gluten. Takvi proizvodi su instant supe, kobasice, viršle, umak od soje, slatkiši i bombone, neke vrste sladoleda, slad, čips, instant napici (kafa, kakao) i slične namirnice koje mogu da sadrže sakriveni gluten. Zabranjene su sve namirnice koje sadrže pšenicu, ječam, raž i zob ili njihove derivate. Sprovođenjem stroge bezglutenske dijete simptomi bolesti će se ublažiti ili čak i nestati, te će vremenom doći do oporavljanja sluznice tankog crijeva. Stanje organizma se može toliko oporaviti da bude kao kod svake zdrave osobe.

Da bi se održavalo dobro opšte stanje organizma, preporuka je da se svakodnevno uzima hrana iz svih grupa (žitarice bez glutena, mlijeko i mliječni proizvodi, povrće, voće, meso), treba piti najmanje osam čaša vode, a so koristi umjereno. Svakodnevno treba biti zički aktivan. Slatkiše i grickalice treba izbjegavati. Važan je i način pripreme hrane i zato treba maksimalno ograničiti dodatak masnoća. Takođe, treba se posvetiti svakom zalogaju, dakle, jesti polako i za stolom.

KAKO PRIPREMITI OBROK BEZ GLUTENA?

– Birati isključivo namirnice koje sigurno ne sadrže gluten.

– Hranu ne dodirivati rukama od brašna ili neopranim kuhinjskim posuđem (činija, kutlača, cjediljka, lonac  itd) koji su bili u dodiru sa zabranjenim proizvodima.

–  Ne stavljati hranu direktno na kontaminirane površine, kao što su, na primjer, pult, pleh, rešo ili roštilj. Sve treba dobro oprati prije početka rada.

–   Ne treba koristiti ulje za prženje u kojem su prethodno bili prženi proizvodi od brašna.

–   Ne koristiti vodu za kuvanje tjestenina, koja je prethodno bila korišćena za kuvanje tjestenina sa glutenom.

–  Upotrijebiti papir otporan na masnoće (voštani papir) ili aluminijsku foliju na tanjirima i sredstvima koja bi mogla biti kontaminirana.

Obično se kaže da jednom dijagnostikovana celijakija nije više bolest, nego samo stanje. Zapravo, nakon početka tretmana, psihofizičko zdravlje se znatno poboljšava, ali je neophodno naučiti, primijeniti i održavati novi način ishrane i života. Ipak, neophodno je kontinuirano edukovati i oboljele i članove njihovih porodica kako o samoj bolesti, tako i o načinu liječenja. Danas je na tržištu prisutan veliki broj bezglutenskih proizvoda što značajno doprinosi podizanju kvaliteta života osoba koje žive sa celijakijom.