Kao što je rečeno u prethodno objavljenim tekstovima, treći princip ISQua (International Society for Quality in Health Care) sveobuhvatan je i odražava devet dimenzija kvaliteta usluge, među kojima je, na šestom mjestu, efikasnost.
Efikasnost je sposobnost da se ostvari najveće moguće poboljšanje u zdravstvu, uz najniže troškove. Efikasnost se postiže na tri načina:
1. Skraćivanjem vremena realizacije ili snižavanjem troškova bez posljedica po kvalitet usluge,
2. Boljom zaštitom / uslugama istim sredstvima,
3. Postizanjem rezultata s najmanjim mogućim naporom i u najkraćem vremenu.
Analizom zahtjeva standarda i principa, efikasnost usluge može se dekomponovati na sljedeće elemente:
• Usluge su pravovremene i isplative u postizanju željenih rezultata
• Usklađenost uslugasplanovima i raspoloživim novcem
• Pregled korištenja, (resursa).
Svaki od ovih elemenata sadrži određeni broj indikatora.
Efikasnost se može predstaviti sljedećom jednačinom:
P=pl’ Eel + p2> Ee2 +p3« Ee3……………………………….
Gdje su:
pl,p2,p3,p4, p5 — ponderi značajnosti Eel, Ee2, Ee3 — elementi pristupačnosti (osobine kvaliteta)
Pretpostavimo da je sprovedena analiza stanja u tri zdravstvene organizacije, kako bi se približno odredila efikasnost usluge i identifikovala disproporcija između postojećeg i nekog željenog stanja koje bi dovelo do poboljšanja kvaliteta zdravstvene usluge preko dimenzije efikasnosti. Važno je naglasiti da testirane zdravstvene organizacije nijesu počele sa implementacijom standarda kvaliteta.
Na osnovu iskustva u dosadašnjem radu određuje se vrijednost pondera, dok se na osnovu pretpostavljene analize postojećeg stanja efikasnosti usluga ocjenjuju osobine elemenata u rasponu od 1-10. Unoseći ove vrijednosti u jednačinu dobija se brojčana vrijednost za efikasnost zdravstvene usluge.
Neophodno je sprovesti sljedeće aktivnosti u elementima eikasnosti usluga:
• Evidentirati i analizirati stopu planiranih i neplaniranih otkazivanja operacija i
• Analizirati kašnjenje početka i završetka operacija.
Usklađenost usluga splanovima i raspoloživim novcem podrazumijeva da treba:
• Usluge realizovati u skladu s individualnim i organizacionim planovima i budžetima,
• Pokazati privrženost kvalitetu kroz stručno i finansijsko planiranje,
• Definisati finansijske sporazume s drugim ustanovama,
• Sprovesti evaluaciju fmansijskog menadžmenta,
• Uključiti pacijente u planiranje zaštite,
• Godišnji budžet mora biti usklađen s poslovnim planom
• Plan rada organizacione jedinice mora biti usklađen s poslovnim planom zdravstvene ustanove i
• Neophodno je planiranje individualne njege i tretmana.
Pregled korištenja (resursa) mora da obuhvati:
• Pregled korišćenja (resursa) kao rezultat procjene upotrebe medicinskih usluga i postupaka,
• Stopu izdavanja uputa lokalno i u drugim ustanovama,
• Praćenje obrazaca upućivanja i propisivanja lijekova,
• Ocjenu korišćenja dijagnostike i lijekova,
• Iskorišćenost operacionih sala,
• Broj otkazanih operacija i razloge za otkazivanje,
• Apotekarsko snabdijevanje i korišćenje zaliha,
• Korišćenje i stope iskorišćenosti lijekova,
• Pripremanje hrane i njena cijena koštanja.
Opšte je poznato da na kvalitet zdravstvene usluge ne utiče samo kvalitet rada pojedinog ljekara ili zdravstvene ustanove, već i kvalitet organizacije zdravstvenog sistema. Utvrđeni elementi dimenzije usluge, koje treba da budu predmet pažnje, mogu poslužiti menadžmentu u donošenju odluka koje imaju za cilj poboljšanje kvaliteta. Osnovno je da treba implementirati standarde kvaliteta. Na taj način, zadovoljenjem tih zahtjeva, kvalitet će se poboljšati do nivoa koji će obezbijediti kvalitetnu uslugu i zadovoljstvo korisnika usluge.
Napomena: Osnova za ovaj tekst je rad: Šofranac, R.; Šofranac, M. i dr., objavljen na 6. naučno-stručnom skupu sa međunarodnim učešćem „KVALITET2009″, Neum, B&H, 4-7. jun 2009.
Piše: prof. dr sc Rajko Šofranac
