Eminetni stručnjaci predstavili najnovija dijagnostička i terapijska dostignuća

– Uloga CALIMS-a je da se brine o sprovođenju zakonske regulative o kliničkim ispitivanjima. U ispitivanjima je ključno pridržavati se međunarodnih principa dobre kliničke prakse, a to znači da se u prvom redu mora voditi računa o bezbjednosti pacijenta. Nijedno ispitivanje ne smije da se sprovede bez odobrenja Etičkog komiteta, koji provjerava sve aspekte izvođenja studije ispitivanja i bezbjednosti ispitanika. Uloga Agencije je da daje odobrenja, provjerava uslove izvođenja ispitivanja u svakom trenutku od odobrenja protokola, odobrenja istraživača, protokol studije, do monitoringa i kontrole te studije, te na kraju provjere i prihvatanja podataka dobijenih u toku ispitivanja -objasnio je ulogu CALIMS-a prof. dr Miomir Mikov, profesor Farmaceutskog fakulteta u Podgorici i ekspert CALIMS-a.

On-line biblioteka KCCG-a

Mrse. dr Ognjen Jovićević predstavio je bazu podataka Kliničkog centra koja, u stvari, predstavlja jednu on-line bibli­oteku.

– Medicinske baze podataka su on-line biblioteke koje omogućavaju ljekarima i ostalim zainteresovanim, koji se bave naučnim radom, da dođu do relevantne literature, odnosno medicinskih časopisa koji su neophodni za kvalitetno praćenje dešavanja u svijetu medicine. Uz to, pruža im se mogućnost objav­ljivanja svojih radova. Oko 8.500 časopisa je dostupno u našim bazama u svakom trenutku – kazao je Jovićević.

Trombolitička terapija

Na Klinici za neurologiju KC-a od prije godinu primjenj­uje se trombolitička terapija za liječenje akutnog ishemijskog moždanog udara. Do sada je, prema riječima dr Mirjane Čukić, terapiju prošlo sedam pacijenata, od čega su 5 bili muškarci i dvije žene. Najmlađi pacijent imao je 28, a najstariji 74 godine.

– To su pacijenti koji su imali umjereni neurološki deficit, intracerebralnu hemoragiju smo imali kod jednog pacijenta, a nijesmo imali smrtni slučaj. Ova terapija je prekretnica u liječenju te teške bolesti, a naša namjera je da je implementiramo u čitavoj Crnoj Gori. Da bi se to postiglo, neophodna je edukacija sta­novništva jer se simptomi bolesti moraju prepoznati rano kako bi se terapija mogla primijeniti, pošto ne smije proći više od četiri i po sata od početka simptoma. Takođe, treba edukovati izabrane doktore i timove hitne pomoći, kao i neurologe u opštim bolnicama – kazala je dr Čukić, ističući da se na Neurološkoj klinici bave i multipleks sklerozom.

– Prije pet godina formirali smo laboratoriju za neuro-imunologiju, gdje je kompletirana dijagnostika multipleks skleroze. Naš pristup u liječenju te bolesti je po svim savremenim protokolima. Mi sprovodimo kliničko ispitivanje lijeka registro-vanog za liječenje multipleks skleroze i njega će dobiti 13 pacije­nata. Takođe ćemo učestvovati u projektu sa oralnom imunomo-dulatornom terapijom multipleks skleroze – kazala je dr Čukić, naglašavajući da se ovdje vrše i klinička ispitivanja lijeka za epilepsiju.

Kliničkom centru nedostaje ljekara

Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Milan Mijović, kazao je da je najozbiljniji problem u radu te ustanove nedostatak kadra.

– Netačnim se pokazalo uvriježeno mišljenje da u Crnoj Gori ima viška ljekara. Radi se o jednoj zabludi. Na hiljadu stanovnika u Crnoj Gori dođe 1,93 doktora, što je u odnosu na srednje razvijene zemlje za 40 odsto manje jer je kod njih taj broj 3,2 ili 3,6. U razvijenim zemljama taj broj je čak 4,6 ljekara na hiljadu stanovnika – kazao je dr Mijović.

Doktor Mijović je kazao da je Klinički centar na Sajmu predstavio viziju razvoja i strateški projekat koji se tiče kadra, nedostajućih kapaciteta i informativne tehnologije. – Klinički centar planira gradnju novih kapaciteta, od kojih su najznačajniji klinike za psihijatriju, ginekologiju i akušerstvo, neurologiju i neurohirurgiju, kao i Klinika za infektivne i dermatovenerološke bolesti. U planu je i novi urgentni blok, te nove operacione sale kao nadogranja interne klinike. Ove godine smo završili rekon­strukciju urologije i nefrologije, a do kraja godine otvorićemo novu polikliniku i adaptirano porodilište. Od naših prezentacija na Sajmu najviše pažnje privukao je novi softver Kliničkog centra, koji služi za centralno zakazivanje pregleda. Njime će biti omogućeno da pacijent zna precizno vrijeme pregleda, a tako ćemo smanjiti gužve i povećati komfor pacijenata, koji neće morati uzalud da čekaju niti uzalud da dolaze iz drugih mjesta. Jedan od značajnih projekata u budućnosti je i sistem zakazivanja preko samouslužnih terminala i interneta – kazao je Mijović, dodajući da će biti urađen i film na kome će biti prikazano kako se kretati kroz budući Klinički centar.

Na Cetinju operišu 300 hernija godišnje

Dr Predrag Milošević, hirurg u Cetinjskoj bolnici „Danilo I” kazao je da se od oko 1.600 operacija hernija u Crnoj Gori godišnje, njih 300 uradi u toj ustanovi. – Mislim da se je u maloj sredini i malim bolnicama bolje usavršiti za rad, odnosno tretman jednog problema. Mi smo se opredijelili za hernije i tu smo se usavršili i stekli jednu međunarodnu reputaciju. U našoj bolnici se skoro svakodnevno rade operacije kila prednjeg trbušnog zida i uspjeli smo da se nametnemo svojim radom i disci­plinom. Da ne radimo operacije hernije, u čitavoj bolnici bi se godišnje možda odradilo 70-tak operacija. Ovako kod nas dolaze iz čitave Crne Gore. Od prije pet godina radimo laparoskopske operacije žučne kese. Sada kod nas postoje mladi i talentovani hirurzi koji bi mogli kvalitetno da rade jedan dio hirurgije štitaste žlijezde, a moguće je raditi i operacije karcinoma dojki – ističe dr Milošević.

Kontrola kvaliteta hrane

Institut za javno zdravlje bavi se, pored ostalog, i kontro­lom kvaliteta hrane. Kako je na prezentaciji te ustanove kazala dr Zorica Đorđević, cilj sistema za kontrolu kvaliteta hrane je da na najmanju mjeru svede kontaminaciju hrane mikrobio­loškim, fizičko-hemijskim, radiološkim i drugim opasnim materi­jama koje predstavljaju rizik za zdravlje. – Osnovni ciljevi su i bolji nadzor nad bolestima koje se prenose hranom, te bolji moni­toring mikrobiološke i hemijske kontaminacije u lancu ishrane. Potrebno je uspostavljanje brzog obavještavanja između sektora javnog zdravlja, bolji sistem u inspekciji hrane i implementaciji HACCP sistema u proizvodnji hrane – kazala je dr Đorđević.

Farmacija i medicina odvojeni još 1240. godine

Mrpharm. Aleksandra Radović, predstavnik Farma­ceutske komore Crne Gore, istakla je da se uloga farmacije kroz istoriju značajno promijenila. – Od medicine se farmacija odvojila još 1240. godine, Salemskim ediktom. Od tada je doživjela niz promjena i od prvobitnog poimanja kao vještine da se pripremi neki lijek sada je postala značajan sudionik u procesu formiranja i razvoja ljekova, te praćenju dejstva i bezbjednosti terapije. Nara­vno, tu je i uloga farmacije u marketinškoj promociji ljekova -kaže Radović.

Zavod za hitnu medicinsku pomoć

Predstavnik Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Dr Indira Čivović, govoreći o svojoj ustanovi navela je da je ona ustanovljena u aprilu 2010. – Rad Zavoda se organizuje kroz organizacione jedinice, djelove i podstanice za hitnu medicinsku pomoć. Zavod je osnovao 18 jedinica za hitnu medicinsku po­moć i 3 podstanice – kazala je dr Čivović.