Deveta Medikalova konferencija: još nešto o vitaminu D
Trudeći se da u aktuelnom obilju informacija o benefitima terapije vitaminom D ponudi osoben osvrt dr Valentina Kalinić je prezentaciju na Devetoj Medikalovoj konferenciji započela konstatacijom da vitamin D zapravo nije suplement već lijek. To je hormon sunca koji je, kako se u praksi pokazalo, mnogo pomogao i u pandemiji kovida.
Odbacujući tvrdnju o mogućnosti predoziranja vitaminom D, dr Kalinić je istakla opominjuću činjenicu da u svijetu ima preko milijardu osoba koje su u stanju hipovitaminoze D. Pored toga, veliki je i broj bolesti, počev od autoimunih do infekcija, koje su u povezane sa nedostatkom vitamina D. Između ostalog, ovaj deficit se uočava kod oboljelih od insulinske rezistencije ili hipertenzije, gdje se objašnjava da je uska veza između nedostatka vitmina D i progresije tih bolesti. Po preporuci dr Kalinić, u zavisnosti od individualne situacije, treba imati na umu da parametrima kliničke pretrage treba dodati i vitamin D.
Predispozicija?
Na pitanje o tome da li postoje osobe koje su u riziku za nizak nivo vitamina D, dr Kalinić je odgovorila da iskustvo pokazuje su to osobe koje se rijetko izlažu suncu, nose zaštitnu odjeću i koriste sredstva za zaštitu od sunca, osobe koje uzimaju ljekove koji se upliću u metabolizam vitamina D, osobe tamnije puti, hospitalizovani pacijenti, gojazne osobe, osobe sa autoimunskim bolestima, endokrinološkim, neurološkim bolestima, pacijenti sa malapsorpcijama (bolesti i hiruški zahvati u digestivnom traktu), kao i oboljeli od osteoporoze.
Iako se na prvi ppogled ne bi očekivalo, obično tamnopute osobe nemaju optimalan nivo vitamina D. Osobe sa insulinskom rezistencijom, gojazne osobe, koje se goje od struka nagore, su tipični pacijenti koji nemaju vitamina D-ističe dr Kalinić. Ovoj grupi predisponiranih pridružuju se pacijentkinje sa policističnim jajnicima, kao i oboljeli od bolesti štitatste žlijezde.
Vitamin D se ranije pominjao u nauci kao specifičnost u vezi s rahitisom. Danas, međutim, ne postoji skoro nijedno neurološko oboljenje koje ne prati nizak nivo vitamina D. Uska je i konekcija između multiple skleroze i vitamina D.
Kako se dozira?
Nedvosmislen odgovor na dilemu o tome da li vitamin D treba dozirati jedanput nedjeljno ili svakodnevno daju studije, koje su pokazale da je vitamin D najefikasnije unositi svakodnevno. Pritom, kako potvrđuje dr Kalinić, svakodnevno doziranje vitamina D rezultuje stabilnim nivoom serumskog D3 s vrlo malim fluktuacijama, dok nedjeljno doziranje uzrokuje nagli porast vitamina D3, koji zatim brzo pada i ostavlja krv bez vitamina D3. Imajući u vidu važne fiziološke uloge vitamina D potrebno je dnevno osigurati dovoljno vitamina D kako bi se osigurale stabilne koncentracije u cirkulaciji, te osigurali optimalni benefiti vitamina D!
Da li smo dovoljno izloženi suncu?
Glavni izvor vitamina D je sunce. Savremeni način življenja: sedentarni, nažalost, ne dozvoljava dovoljnu supstituciju vitamina D kroz svakodnevnu izloženost suncu, a poznato je da vrijeme kad se najbolje stvara vitamin D je u sunce u zenitu.
Upozoravajući da na području gdje mi živimo ipak ne postoji dovoljna opskrbljenost vitaminom D, dr Kalinić je objasnila da je zabluda da hormon sunca ne treba uzimati tokom ljeta. Takav benefit imaju samo stanovnici u domenu Ekvatora.
Pravilo sjenke: ako je sjenka duža od visine tijela, ne sintetiše se dovoljna količina vitamina D. Preporuka je izlaganje suncu u trajanju od 10-15 minuta, između 11 h i 15 h, bez zaštitne kreme, čime se omogućava sinteza vitamina D putem kože pod dejstvom UV-B zraka.
Ishrana
Iako određene namirnice mogu biti korisne osobama sa hipovitaminozom vitamina D, ishrana ne može da obezbjediti njegove dnevne potrebe. Kada bi to bilo moguće, trebalo bi, po dr Kalinić, pojesti po 40 žumancadi ili 300 g lososa dnevno, što je nemoguće. On se dodaje nekim namirnicama, najčešće mlijeku.
Efekti
Vitamin D pripada grupi liposolublinih vitamina i pokazuje raznovrsne efekte u očuvanju ljudskog zdravlja. Utiče na održavanje zdravlja muskuloskeletnog sistema, ravnoteže kalcijuma i fosfora, a služi i za izgradnju kostiju. Međutim, on utiče i na neurološki sistem, a nekad je i koordinacija pokreta vezana i za nivo vitamina D. Ima antizapaljenjski imunosupresivni efekat i to se pokazalo korisnim u konekciji između T-limfocita, kao i između citokina i citokinske oluje.
Tokom kovid pandemije dodavane su velike količine vitamina D na samom startu bolesti, što je pokazalo da ima antizapaljenjski efekat, smanjuje mortalitet i komplikacije bolesti, a ima uticaja i na apoptozu, ima antiproliferativni i antikancerski efekat.
Više od milijardu ljudi u svijetu ima ovaj nedostatak i danas govorimo o pandemiji vitamina D. Pored gojaznih osoba, tamnoputosti, starosti preko 65 godina, kao rizik za nedostatak vitamina D javljaju se i neke bolesti koje se odnose na apsorpciju vitamina D.
Kliničke procedure
U nizu preporuka o načinu dijagnostikovanja i doziranja vitamina D dr Kalinić je objasnila da je najbolji pokazatelj statusa D vitamina u organizmu koncentracija 25(OH)D3 u krvi. Referentne vrijednosti za nivo vitamina D nijesu u potpunosti usaglašene, pa se kao srednja vrijednost uzima da je optimalan nivo vitamina D između 75 i 250 nmola/l.
Kad je pacijent deficijentan, potrebno je najčešće 1 do 4 kapi dnevno vitamina D (1 kap iznosi 400 IJ). Potrebno je naći formulaciju lijeka koji pacijentu odgovara i forsirati da redovno uzima lijek da bi osigurao standardno dobar nivo vitamina D-kaže dr Kalinić.
Vitamin D ima ulogu da modulira aktivnost i urođenog i stečenog imuniteta. Sve virusne infekcije, uključujući i kovid-19 pokazale su da je uzimanje vitamina D značajna zaštita. Time se utiče na oslobađanje citokina i podsticanje dejstva makrofaga, kao i dejstva T-limfocita.
Dnevna preporučena doza, do 2000 IJ, prihvatljiva je, po dr Kalinić, i u rasponu do do 4000 IJ dnevno. Ovo, naravno, zavisi od individualnih potreba pacijenta.
Vitamin D je preporučen svima uzimajuči u obzir sve benefite koje pruža, uz odsustvo neželjenih rekacija.
Kod nas je dostupan lijek vitamina D3 (holekalciferola) u obliku oralnih kapi koji u jednoj kapi sadrži 400 IJ i na pozitivnoj listi ljekova je. Po dr Kalinić, trebalo bi insistirati da se on uzima svakodnevno, i u slučaju prevencije. Kod izraženog stepena deficijencija vitamina D preporuka je 15 kapi (6000 IJ) dnevno tokom 8 nedjelja. Nakon toga mora postojati doza održavanja sa 3-5 kapi (1500-2000 IJ) dnevno i ona se primjenjuje u svim mjesecima tokom godine. Preporuka je za odraslu populaciju, te se u slučaju prevencije i terapije kod pedijatrijske populacije doziranje mora prilagoditi u skladu sa stavovima struke.
Anita Đurović
Add comment