Inhalaciona terapija akutnog napada astme kod djece

0
494

46-astmaAstma je najčešće hronično plućno oboljenje u dječijem uzrastu. Danas od nje u svijetu boluje oko 10% djece, sa tendencijom porasta kako morbiditeta tako i mortaliteta.
Svjetska zdrastvena organizacija (SZO) i Američki institut za srce, pluća i krv, 1995. godine objavili su Globalnu inicijativu za astmu (GINA). Objavljene su evropske i američke preporuke za liječenje astme, s ciljem sistematizacije znanja i preuzimanja zajedničkog napora za sprečavanje daljeg porasta ovog oboljenja. Globalna inicijativa za liječenje astme (GINA) dala je preporuke o zbrinjavanju astmatskog napada kod kuće, ambulatno, te algoritam koji važi u hospitalnim uslovima 1, 2, 3.
Pod pokroviteljstvom UNICEF-a u Beogradu i Ministarstva zdravlja Republike Srbije, tadašnje Jugoslovensko udruženje dječjih alergologa i pulmologa (JUDAP) donijelo je 2000. godine, u Beogradu Jugoslovenske smjernice za dijagnostikovanje i liječenje astme u dječjem uzrastu.! Prema tim smjernicama: „Astma je hronična zapaljenska bolest disajnih puteva. U osjetljivih osoba, ovo zapaljenje dovodi do ponavljanih epizoda sviranja u grudima, gušenja i kašlja, kako tokom dana, tako i noći ili poslije fizičkog zamaranja. Ovi simptomi su posljedica povećanog odgovora disajnih puteva na različite stimuluse. Kao rezultat dolazi do difuzne opstrukcije disajnih puteva, koja je promjenjiva i gubi se spontano, bilo poslije primjene ljekova za širenje bronhija i/ili steroida” 1. Iz navedene definicije izdvajaju se tri ključna pojma: hronična inflamacija disajnih puteva (hronično inflamirani disajni putevi su hiperaktivni), hiperak-tivnost i reverzibilna bronhoopstrukcija.
Osnovni cilj medikamentne terapije jeste da se otkloni spazam glatke muskulature bronha, smanji edem sluznice bronha i omogući lakša eliminacija sekreta iz disajnih puteva.
Međunarodni konsenzus u liječenju akutnih napada astme insistira na inhalacionoj primjeni kratkodjelujućih beta-dva-agonista (salbutamola, fenoterola, terbutalina, prokaterola i drugih), koji selektivno djeluju na beta-dva-receptore u zidu bronha, tj. na one odgovorne za dilataciju. Selektivni bronhodilata-tori, sem bronhodilatacije, ubrzavaju mukocilijarni klirens, smanjuju propustljivost krvnih sudova i time omogućuju brzu eliminaciju sekreta iz disajnih puteva.
Velike su prednosti primjene bronhodilatatora inhalacionim putem u odnosu na oralni i parentalni. Inhalaciona primjena ljekova zasniva se na činjenici da inhalirani lijek (lat. inhalatio, – onis – udisanje) ranije dođe u neposredan kontakt s velikom površinom traheobronhijalnog stabla i alveola. Oralnim putem dat lijek mora preko želuca, crijeva ili putem krvi da stigne do traheobronhijalnog stabla i alveola. Za inhalaciju su potrebne znatno manje doze lijeka. Dejstvo lijeka je znatno brže, a zbog niske koncentracije lijeka u plazmi, i neželjena dejstva su rijetka 6, 7, 8, 9,10.
U svakodnevnoj pedijatrijskoj praksi u liječenju akutnih napada astme danas se najviše koristi salbutamol, koji se može primjenjivati oralnim putem (tablete, sirup), inhalacijskim (aerosol) i parenteralnim putem (subkutano, intravenski). Pored beta2-agonista, u terapiji akutnog napada astme primjenjivani su i antiholinergici, koji bronhodilatatorni efekat ostvaruju inhib-icijom parasimpatikusa. Kod svake jače bronhoopstrukcije davan je kiseonik, 2-4 litra na minut.

Materijal i metode:

U periodu 2000-2011. godine, pod nadzorom pedijatra i medicinske sestre Dispanzera sprovodili smo inhalacionu terapiju u Dječjem dispanzeru u Kotoru i u kućnim uslovima.
Ukupno je inhalirano 2.386 bolesnika (muškog pola bilo je 1.327, a ženskog 1.059), uzrasta od 0-18 godina, sa znacima blagog, umjerenog i teškog napada astme. Liječenje akutnog napada astme sprovedeno je prema Algoritmu Jugoslovenskih smjernica za dijagnostikovanje i liječenje dječjeg uzrasta, zavisno od težine kliničke slike. (Vidjeti prilog!)1. Ukoliko i nakon ponovljenog udisanja lijeka nema poboljšanja, tada bi bolesnika uputili na bolničko liječenje.
Od 2.386 datih inhalacija, uspjeh je bio vidljiv odmah nakon 5-10 minuta inhalacije, a potpun prestanak bronhoop-

Akutni napadi astme moraju se liječiti brzo i efikasno, kako bi se spriječio nastanak teškog, po život opasnog napada. U liječenju akutnog napada astme danas nam na raspolaganju stoje mnogobrojni |jekovi (kratkodjelujući bronho-dilatatori, antiholinergici, kortikosteroidi), oksig-enoterapija i rehidracja. Naša istraživanja, kao i istraživanja drugih autora, ukazuju na efikasnost inhalacionog puta (put izbora), u odnosu na peroralni i parentalni.

Algoritam za liječenje akutnog napada astme 1 strukcije do kraja jedne doze inhalacije. Samo kod 72-oje djece morali smo ponoviti inhalaciju 2 puta u toku dana (3%).

Rezultati istraživanja, diskusija i zaključak

U zavisnosti od kliničke slike, ljekove smo najčešće aplicirali inhalacionim putem (simpatikomimetike, antiholin-ergike, kortikosteroide), uz oksigenoterapiju i rehidraciju. Terapijski efekat je postignut kod 97% bolesnika, a neznatan dio njih bio je upućen na hospitalizaciju. Naši rezultati se podudaraju sa rezultatima drugih autora: Minić, Gros, Sokolović, Nestorović, Kadijević.
Inhalacioni put u liječenju akutnog napada astme kod djece pokazao se efikasnim, brzim i sa manjom dozom lijeka, tako da su i koncentracije lijeka u plazmi znatno manje, kao i mogućnosti neželjenih sistemskih toksičnih dejstva lijeka.
Primjena ljekova inhalacionim putem u liječenju akutnog napada astme kod djece put je izbora u odnosu na peroralni i parenteralni.

 

Pišu: dr Stojanka Čelebić i dr Zdravko Kadijević