Ja volim druga sa autizmom

0
281

[heading size=”7”]O Međunarodnom danu osoba sa autizmom za „Medical“ govori Željko Darmanović, direktor Resursnog centra za djecu i osobe sa intelektualnim smetnjama i autizmom „1. jun“[/heading]       Danas se sa sigurnošću može reći da autizam nije mentalna bolest već razvojni poremećaj koji se obično javlja tokom prve tri godine života. Naš sagovornik ističe da su rana dijagnostika, adekvatan tretman i inkluzija u obrazovni sistem od presudnog  značaja za djecu sa autizmom. U tu svrhu, prvi put se ove godine u Crnoj Gori obilježava 2. April, Međunarodni dan osoba sa autizmom.

        Koliko u svijetu postoji ljudi sa autizmom i šta ga uzrokuje?

Smatra se da 0,6 % svjetske populacije ima autizam, odnosno, da pet miliona Evropljana pati od različitih vrsta autističnih poremećaja. Prije nekih dvadesetak godina taj odnos je bio 1: 10 000. Na Kongresu posvećenom autizam koji je održan u Meksiku, došlo se do podatka da taj broj sada iznosi 1:88. Šta je tačan uzrok povećanja broja osoba sa navedenim poremećajem sa sigurnošću se ne može reći. Jedan od razloga može biti povećanje dijagnostičkog kriterijuma kada je autizam u pitanju. Naime, osobe za koje se sada smatra da iskazuju simptome autizma, nekada nijesu bile svrstavane u tu kategoriju. Bolja informisanost roditelja, takođe može da bude razlog ovakvih rezultata. Roditelji sve više znaju o autizmu i u mogućnosti su da sami prepoznaju pojedine simptome kod djece, zbog čega se sve češće obraćaju ljekarima za pomoć. Ono što je trenutno aktuelno, a nije naučno potvrđeno, je veza između vakcina i autizma. Naveo bih primjer koji se sedamdesetih godina prošlog vijeka dogodio u Velikoj Britaniji. Roditelji su odbijali da vakcinišu djecu. Kao rezultat takvih odluka dobio se isti broj djece sa autizmom, a veći broj djece sa šarlahom, rubeolom i drugim dječjim bolestima koje vakcine suzbijaju.

        Da li Vam je poznat broj osoba sa autizmom u Crnoj Gori?

Nažalost, tačan broj osoba sa autizmom u Crnoj Gori se ne zna. Ohrabrujuća je vijest da će Institut za javno zdravlje, u saradnji sa UNICEF-om početi sa identifikacijom ne samo djece sa autizmom, već i djece sa smetnjama u razvoju. Autizam zahtijeva sveobuhvatan pristup, i ukoliko je broj takvih osoba nepoznat, neće im se na adekvatan način ni pružiti pomoć. Moram da dodam da često roditelji nijesu spremni da se suoče sa istinom i prihvate je. Mala sredina u kojoj živimo onemogućava da svi prikriveni slučajevi izađu na vidjelo, tako da imamo slučaj da veliki broj djece pohađa redovne škole, a evidentno pokazuju nespremnost za njih.

        Koliko djece koja imaju autizam boravi u Resursnom centru „1. jun“ ?

U našoj ustanovi postoje dva odjeljenja za djecu sa autizmom, odnosno nekih desetak učenika.  Međutim, svakim danom se povećava broj djece koja iz redovnih škola i vrtića dolaze kod nas na individualne tretmane. Mi pružamo kvalitetne usluge defektologa, logopeda, i što je jako bitno, oligofrenologa koji je stručnjak za osobe koje imaju smetnje u intelektualnom razvoju. Vrlo često nas kontaktiraju i roditelji koji nijesu iz Podgorice, dolaze sa djecom na tretmane i potpuno besplatno borave i hrane se u našem internatu. Nakon nekih sedam do deset dana roditelji dobiju pismene preporuke od naših stučnjaka kojih moraju da se pridržavaju do ponovnog dolaska kod nas. Na taj način postiže se najbolji efekat kod djece koja žive van Podgorice.

        Da li imate dovoljno kapaciteta, sredstava i stručnog kadra da pomognete svima kojima je pomoć neophodna?

Ono na šta već godinama skrećem pažnju je činjenica da smo mi jedina zemlja u okruženju koja nema Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, koji se nekada zvao Defektološki fakultet. Na Odboru za zdravstvo koji je održan povodom Međunarodnog dana osoba sa autizmom, istakao sam ovaj problem i ukazao na potrebu otvaranja katedre ili fakulteta. Došli smo u situaciju da imamo suficit svih ostalih kadrova društvenog smjera, a deficit defektologa, posebno defektologa-oligofrenologa koji su nam najpotrebniji. Ovaj problem odraziće se i na kvalitet redovnog obrazovanja, jer se adekvatan obrazovni sistem ne može graditi bez stručnjaka svih profila. Možemo imati dobru infrastrukturu, ali ukoliko nemamo kadar koji će je koristiti, nećemo biti u mogućnosti da pružimo adekvatnu pomoć. Naš centar ima solidnu infrastrukturu zahvaljujući donacijama ambasade Ujedinjenih Arapskih Emirata i Ministarstva prosvjete.