Kakao i njegova svojstva

0
8430

Kakao je jako bogat i antioksidansima. Smatra se čak da je značajniji izvor antioksidanasa od borovnice, grožđa, acai bobica… koji štite organizam kod kancera i starenja. Sirovi kakao posjeduje visoku koncentraciju vitamina C. Dvadeset osam grama kakaa daje 21 odsto dnevne preporučene doze vitamina C.

Kakao sadrži i esencijalne omega-6 masne kiseline. Kuvana i obrađena čokolada sadrži užežene omega-6 masne kiseline (trans-masnoća) koje mogu izazvati upalnu reakciju.

U kakau se nalazi i triptofan, serotonin i melatoin, esencijalne aminokiseline koje stvaraju „odbrambeni štit od stresa“. S  obzirom na to da kakao sadrži 300 različitih sastojaka, što ga čini najhranjivijom namirnicom, veoma je teško neizostaviti neku. Svaki od ovih elemenata čini kakao nezaobilaznom namirnicom današnjice.

Kakao se, pored prehrambene svrhe, u posljednje vrijeme često koristi i u kozmetičkoj industriji. Popularan je sastojak preparata za njegu tijela i krema za lice. Djeluje kao izvrstan emolijens jer omekšava suvu kožu, a pogotovo je preporučljiv u prevenciji nastanka strija, povećavajući elastičnost kože.

Izolovane iz biljke theobroma cacao L, sjemenke pravog kakaovca sadrže oko 40-50 odsto masnog ulja, smjesu glicerida oleinske, palmitinske i stearinske (50-70 %), oleinske i stearinske (22 %), te oleinske i palmitinske (5 %) kiseline. Idealan je za izradu balzama i pločica za masažu.

Koristi se u kremama i uljima za sunčanje, ne zato što  štiti od UV zraka, već zato jer stvara lagani film koji i sprečava isušivanje, ali i koji je blago vodootporan.

Kakao maslac, jedan od značajnijih proizvoda kakaa, predstavlja pastoznu masu, polučvrstog stanja. Topi se na temperaturi tijela, brzo se upija, djeluje kao emolijent, hrani kožu, omekšava, štiti od isušivanja i djeluje smirujuće.

Najpoznatija namirnica koja se dobija od kakao praha je čokolada. Čokolada, u stvari, predstavlja smjesu kakao praha i šećera. Najčešće na tržište dolazi u obliku pločica. Ime potiče iz vremena kada se čokolada više pila kao napitak iz riječi xocóatl ili chocolatl (xoco što znači gorko i atl voda), od čega se dalje proširila po drugim indoevropskim jezicima, pa je ušla u engleski kao chocolate, njemački schokolade, francuski chocolat…

Najznačajniju nutritivnu vrijednost ima kombinacija čokolade i kakaa sa mlijekom, jer kombinacija bjelančevina iz čokolade i kakaa i aminoksielina – lizina i izoleucina iz mlijeka, daju kompletne i biološki vrijedne bjelančevine. Čokolada je vrlo korisna u ishrani, a s obzirom na to da su na tržištu prisutni razni čokoladni proizvodi, kod izbora istih treba izbjegavati one proizvode koji su bogati vještačkim aditivima, emulgatorima i bojama. Najviše se treba usredsrediti na biljne masnoće. U pitanju su jeftine masnoće koje se u industriji dodaju da bi poje inile krajni proizvod. Ove biljne masnoće, zahvaljujući svom hemijskom sastavu, jako goje, a ujedno kvare i originalan ukus čokolade.

Postoji više vrsta čokolada, u zavisnosti od tehnologije izrade i sastava razlikujemo

– Crnu čokoladu: mora imati minimum 35 odsto kakao djelova, ali što veći procenat kakao djelova sadrži, to je kvalitetnija. Danas se smatra da standard za visokokvalitetnu crnu čokoladu predstavljaju 53 procenta kakao djelova. Luksuzna crna čokolada obično sadrži 72 odsto kakao djelova. U skladu sa tim, crna čokolada sadrži mali procenat šećera. Ova čokolada ne sadrži mlijeko u prahu.

– Mliječnu čokoladu: mora da sadrži minimum 20 odsto kakao djelova. Ovaj procenat, uglavnom, sadrže čokolade masovne industrijske proizvodnje. Visokokvalitetne mliječne čokolade sadrže oko 32 odsto kakao djelova. Za ovu vrstu čokolade se dodaje mlijeko u prahu u toku procesa proizvodnje.

– Bijelu čokoladu: ova vrsta čokolade podrazumijeva kakao buter sa dodatkom šećera i mlijeka u prahu. U toku proizvodnje ne dodaje se kakao prah koji je prethodno dobijen obradom kakao zrna. Mnogi tvrde da ova vrsta i nije prava čokolada, ali mišljenja su podijeljena. Ne treba zanemariti činjenicu da ova čokolada ima visoki procenat kakao butera i kvalitetnog mlijeka u prahu.

Pobornici sirove prehrane sami prave svoju čokoladu miješanjem (otapanjem na niskoj temperaturi) kakao praha, maslaca i eventualno nekog zdravog zaslađivača, poput agavinog sirupa.

Naučna istraživanja pokazuju da crna čokolada podiže nivo dobrog holesterola i smanjuje nivo lošeg holesterola u krvi, ukoliko se dnevno unosi oko 16 grama ove vrste čokolade. Zatim, crna čokolada utiče na podizanje nivoa hormona sreće što znači da popravlja raspoloženje i ublažava depresiju. Konzumiranjem samo jedne kockice crne čokolade dnevno možemo ojačati mentalne sposobnosti kao što su budnost, koncentracija i pamćenje.

S obzirom na visok nivo teobromina, koji je hemijski vrlo sličan kofeinu, svaka pretjerana konzumacija ove poslastice, može prouzrokovati, pored gojaznosti, i nesanicu i razdražljivost, uostalom kao i kafa kada se konzumira prekomjerno.