Još jedan veoma koristan prirodni resurs predstavlja propolis. — On je nešto potpuno nevjerovatno, kao što je priroda nevjerovatna — ističe dr Nestorović. U njemu je nađeno 56 prirodnih antibiotika, u kombinaciji na koju nije rezistentna ni jedna jedina bakterija na svijetu. S jedne strane imamo, 67 miliona godina tradicije pravljenja košnice, a s druge, stotinjak godina farmaceutske industrije. — Propolis ima šta vam duša želi. Djeluje antiseptički, antifugalno, inhibira rast tumora itd. — objašnjeno je ovom prilikom. Važan uslov je, naravno, da se pčele ispasaju tamo gdje nema aerozagađenja.
Ono na šta posebno treba da obrate pažnju ljudi sa ovih prostora jeste nedostatak cinka i joda. — Mi smo područje koje je jako siromašno oligoelementima. Vitamini su molekuli koje je hemija napravila da liče na vitamine. Ako nemaju pomažuće elemente, oni nemaju skoro nikakvu aktivnost. Prema tome, potrebno je hraniti se voćem ili kvalitetnim suplementima. Deficit oligoelemenata kod nas, kako je objašnjeno, može se prepoznati i u smanjenoj plodnosti. — Bez cinka nema trudnoće. Jajna ćelija u trenutku oplođenja oslobodi oko 9.000 vezikula cinka — objašnjava dr Nestorović. Ono što je, takođe, veoma bitno, jeste vođenje računa o komplementarnoj primjeni elemenata tipa selen-jod, cink-bakar. To su parovi na koje treba obratiti pažnju jer izostanak njihovog uparivanja značajno smanjuje efikasnost reagovanja pojedinačno uzetih elemenata.
Čudo crijevne flore
Polazeći od konstatacije da su bakterije nevjerovatno inteligentna bića, dr Nestorović je naveo da su stručnjaci naučili mnogo toga baveći se upravo ovom populacijom. One su u stanju da razmjenjuju plazmide, ali se pritom vješto nagađaju. Slijepo crijevo, uprkos ranijim mišljenjima, predstavlja inkubator probiotskih bakterija. One se tu razmnožavaju ako im date hranu: vlakna. Ovom prilikom je istaknuto da se čak 20 puta poveća sklonost osobe ka malignitetu, autoimunim bolestima, zapaljenskim bolestima ukoliko nema slijepog crijeva i krajnika.
Ističući da organizam predstavlja fascinantan mehanizam, dr Nestorović je naveo da je, npr., dijete već rođenjem vakcinisano za najveći broj respiratornih patogena posredstvom majke. — Ako nemamo probiotske bakterije, a nemamo ih jer smo mnogo čisti, nastaje disbioza. Djeci do godine dana, bez neke baš velike nužde, antibiotike nikad ne treba davati. Davanjem njih trajno se osakati crijevna flora — kaže on.
Probiotici su trenutna zamjena za ono što mi imamo u organizmu. Ilustrujući situaciju na farmaceutskom tržištu, ovaj autor navodi da u Srbiji trenutno postoji 106 vrsta probiotika. — Od njih je 96 sigurno za produžene zatvorske kazne, jer izazivaju mliječno kisjelinsko vrenje, nadutost i nemaju efekta u varenju — naveo je dalje. Stoga je jako važno voditi računa o načinu i tipu njihove primjene. Nastanak čak 1.000 različitih bolesti danas se pripisuje pogrešnoj ishrani: depresija, dijabetes i sl.
Probiotike djeci?
Još jedna preporuka vezana je za davanje probiotika tek rođenoj djeci. Naglašavajući da je na ovo pitanje teško odgovoriti, dr Nestorović je objasnio da je majčina probiotska flora ipak najbolje što postoji za bebu. Stoga dojenom djetetu nema razloga davati probiotike. U majčinom mlijeku jedino nema gvožđa i vitamina D. Nedojenoj djeci ih možemo davati iz razloga što će te bakterije možda da se zadrže u flori i da dobro dođu kasnije. Razlog da se daju jeste što se probiotske bakterije ne zadržavaju duže od 2-3 dana.
Poruka: svi u akciju!
Ističući važnost fizičke aktivnosti, dr Nestorović je naglasio značaj zdrave ishrane. — Uzmite jabuku svakog jutra, perite zube sodom bikarbonom a ne kancerogenim pastama, sa fluorom, koji je kancerogen. Trudite se da jedete zdravu hranu i trudite se, najvažnija stvar na svijetu, da se krećete — kaže on. Odlično zdravlje, bez demencije, imaju oni koji se kreću po 10 km dnevno.
[1] Ostale vrste znaju da budu jako otrovne.
Anita Đurović
Add comment