Komplikacije Diabetes mellitus-a

0
211

Dr Aleksandra Furtula, internista endokrinolog

Klinički centar Crne Gore

 

U POSLJEDNJE VRIJEME MI JE OSLABIO VID.  DA LI TO MOŽE BITI OD ŠEĆERA?

Šećerna bolest (Dijabetes mellitus) je vodeći uzročnik sljepila u svijetu. Dugogodišnji dijabetičar, posebno loše regulisanog šećera, ima promjene na najsitnijim krvnim sudovima mrežnjače oka. To su promjene koje su u početnoj fazi reverizbilne, tj. mogu se zaustaviti i liječiti ali ako se na vrijeme otkriju. Ako se komplikacija otkrije kasno, kada su promjene ireverzibilne, terapija nema efekta i završava se sljepilom. Visok krvni pritisak i povišene masnoće – holesterol i trigliceridi takođe utiču i podstiču razvoj komplikacija na očnom dnu kod dijabetičara.  Svaki dijabeticar sa tipom 2 dijabetesa u momentu postavljanja dijagnoze već ima određeni stepen promjena na očnom dnu. Dijabetičari sa tip1 dijabetesom razvijaju promjene poslije 5 godina od postavjanja dijagnoze. Da bi se spriječio razvoj dijabetesne retinopatije i sljepila potrebna je dobra kontrola šećera, postizanje ciljanih vrijednosti glikemije, našte do 7 mmol/l i poslije obroka do 9 mmol/L, kao i kontrola visokog krvnog pritiska i masnoća u krvi. Zato bi svaki dijabetičar  trebao jednom godišnje da uradi pregled kod oftalmologa.

OSJEĆAM SE LOŠE, MALAKSALO, POVRATIO SAM NEKOLIKO PUTA. DANAS IMAM POVIŠENU  TEMPERATURU.

Ukoliko ste dijabetičar i osjećate se loše, imate povišenu tjelesnu temperaturu, bolove u trbuhu ili povraćete, potrebno je da češće mjerite šećer, pred obroke i pred spavanje, da testirate urin na ketone, da unosite više tečnosti i da ne preskačete doze insulina, iako slabo jedete. Ukoliko su glikemije visoke  i ketoni u urinu pozitivni, morate zatražiti medicinsku pomoć.

Svako akutno stanje ili bolest, pa čak i prehlada, može dovesti do poremećaja metabolizma dijabetičara i uvesti ga u ketoacidozu. Ketoacidoza je najčešća i najteža akutna komplikacija dijabetesa koja se češće javlja u tip 1 dijabetesu, ali je vrlo česta i u tip 2 dijabetičara  koji ima malo svog insulina. Ketoacidoza je po život opasna komplikacija koja ukoliko se ne dijagnostikuje na vrijeme i ne liječi, završava se poremećajem svijesti – komom i smrtnim ishodom.

ŠTA DA URADIM KADA MI JE ŠEĆER NIZAK?

Nizak šećer u krvi ispod 3,3 mmol/l zove se hipoglikemija i česta je pojava kod dijabetičara na insulinskoj terapiji ali i kod dijabetičara na tabletama (oralnim antihiperglikemicima) iz grupe stimulatora insulinske sekrecije. Ukoliko se osjećate slabo, malaksalo, preznojavate se, drhtite, osjećate jaku glad, izmjerite glikemiju odmah, i ukoliko je 3,3 mmol/L ili niža pojedite 15 gr koncentrovanih slatkiša (med, čokolada, kocke šećera). Ponovite glikemiju nakon deset minuta i ukoliko se nije povećala ponovite isto.

Ako se toliko loše osjećate i ruke vam drhte i ne možete da izmjerite glikemiju, obavijestite ljude iz okoline o vašem stanju i upozorite da vas dovedu do prve ustanove da vam se ukaže medicinska pomoć.  Zbog rizika od hipoglikemije, koja se može završiti komom i grčevima, svaki dijabetičar treba uvijek da ima sa sobom tablete glukoze, ili bilo kakav slatkiš, ili jednu dozu glukagona, da sebi da u slučaju da se desi hipoglikemija a daleko je od medicinske ustanove. Svoju porodicu, prijatelje i kolege treba da edukujete šta je hipoglikemija, kako da je prepoznaju i kako da reaguju.

NOĆU IMAM TRNJENJE STOPALA I GRČEVE U LISTOVIMA, ZATO LOŠE SPAVAM.

To može biti komplikacija u sklopu dijabetesa. Dijabetes oštećuje najsitnije  krvne sudove  nerava (vasa nervorum) i dovodi do oštećenja nerva u smislu senzibiliteta (senzorna neuropatija) i poremećaja motorne funkcije (motorna neuropatija). Ove promjene su najizraženije na  nogama (potkoljenicama i stopalima)  i one su zadužene za taj osjećaj mravinjanja, trnjenja u stopalima, ali i grčeva u listovima, koje budu najizraženije noću kada pacijent miruje. Da bi spriječili nastanak oštećenja nerva (neuropatije) potrebno je da imate dobro kontrolisan šećer (dobru glikoregulaciju), da adekvatno  liječite i druge bolesti u smislu povećanih masnoća u krvi (holesterol i trigliceridi) i povišenog krvnog pritiska, i da sprovodite svakodnevnu fizičku aktivnost.

LJEKAR ME JE UPUTIO KOD KARDIOLOGA, A JA NEMAM PROBLEMA SA SRCEM.

Šećerna bolest je snažan faktor koji ubrzava razvoj  ateroskleroze  tj. zadebljanje i deformacija zida, praćeno suženjem lumena krvnog suda. Najčešće zahvaćeni su krvni sudovi  srca, mozga i nogu, što dovodi do nastanka infarkta srca, moždanog udara i tromboze arterija nogu.  Ove bolesti nastaju veoma rano kod dijabetičara i praćene su teškim komplikacijama. Najčešća komplikacija ateroskleroze kod dijabetičara je infarkt srca i srčana slabost, zbog čega se preporučuju redovne i rane kontrole kod kardiologa.

Osnovi put  da spriječite nastanak ovih fatalnih i teških bolesti je dobra kontrola šećera (dobra glikoregulacija), liječenje povišenog krvnog pritiska i masnoća u krvi. Takođe je bitna redovna fizička aktivnost i zdrava ishrana.

REČENO MI JE DA SU MI OSLABILI BUBREZI, ALI MENE NIKAD NE BOLE BUBREZI.

Šećerna bolest, ili dijabetes je tihi ubica koji dovodi do oštećenja skoro svih organa u organizmu pa tako i bubrega, ali ne daje nikakve tegobe ili simptome koje pacijent može da prepozna. Onda kada se pojave prvi znaci u vidu otoka na nogama, tada je već kasna faza bolesti koja nema mnogo opcija za liječenje.  Šećerna bolest oštećuje najsitnije krvne sudove bubrega, koji postaju istrošeni i propustljivi za neke materije koje treba da ostanu u organizmu, a to su proteini. Prvi znak oštećenja bubrega jeste prisustvo određene količine proteina u mokraći (tkz. mikroalbuminurija). U svakoj našoj zdravstvenoj ustanovi postoji mogućnost da se uradi pregled mokraće na prisustvo albumina, koji će nam pomoći da rano otkijemo bubrežnu slabost. Ukoliko se bolest ne prepozna na vrijeme, a pri tome šećer nije kontrolisan adekvatno, a ako uz to imate i visok krvni pritisak (hipertenziju), nastaje teško bubrežno oštećenje i potpuna bubrežna slabost. Tada je jedini izbor koji spašava život pacijenta vještački bubreg, ili mašina koja će prečišćavati krv, a to je hemodijaliza ili transplantacija bubrega.

Zato su potrebne redovne kontrole dijabetičara kod nefrologa, dobra kontrola šećera u krvi i liječenje hipertenzije.