Ljudi imaju pravo da znaju svoj HIV status

[heading size=”7″]Evropska nedjelja testiranja na HIV obilježena i u Crnoj Gori[/heading] „Neprihvatljivu realnost predstavlja to što od 2,3 miliona osoba koje žive sa HlV-om u Evropi od 30 do 50 odsto njih nije svjesno da ima HIV infekciju”

Prva nedjelja evropskog HIV testiranja obilježena je od 22. do 29. novembra s ciljem da se poveća svijest o prednostima ranog savjetovanja i testiranja na HIV i podstakne veći broj testiranja na HIV.

Institut za javno zdravlje i savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV, koja se nalaze u okviru domova zdravlja, zajedno sa ostatkom Evrope, učestvovao je u Evropskoj nedjelji testiranja na HIV. Parola Evropske nedjelje testiranja na HIV je “Razgovaraj o HIV-u, testiraj se na HIV”.

Nedjelja testiranja na HIV u Crnoj Gori obilježena je aktivnostima dobrovoljnog i povjerljivog, prije i poslije testa, savje­tovanja u Institutu za javno zdravlje u Podgorici i DZ Herceg Novi, Bar, Kotor, Pljevlja, Bijelo Polje, Berane i Nikšić. Testiranje se sprovodilo brzim testovima, a klijenti su, pored mogućnosti da saznaju HIV status, dobili i savjete o promjeni rizičnog ponašanja. Svakom klijentu bili su ponuđeni kondomi i lubrikanti. Osobama koje dijagostikuju HIV infekciju bilo je obezbijeđeno upućivanje na dalju kontrolu i liječenje. Testiranje se sprovodilo u okviru radnog vremena savjetovališta za HIV.

Nedjelja testiranja bila je namijenjena populacijama pod povećanim rizikom od HIV-a, ali nije bila samo ograničena na njih. Ove populacione grupe sačinjavaju gej i muškarci koji imaju seks sa muškarcima (MSM), migranti – lica koja dolaze iz zemalja sa visokom prevalencom HIV infekcije, mobilne popu­lacije, seksualne radnice i njihovi klijenti, zatvorenici i injekcioni korisnici droga.

Prvi put je Evropa ujedinjena u testiranju na HIV i oko 400 organizacija i institucija širom Evrope se prijavilo da budu domaćini aktivnostima koje će povećati svijest o prednostima testiranja na HIV Evropska nedjelja testiranja na HIV je podržana od 19 internacionalnih organizacija i institucija uključujući EU i UNAIDS.

Tokom proteklih 30 godina došlo je do nevjerovatnog napretka u liječenju bolesti, od smrtne kazne do bolesti kojom se može upravljati i koja se može kontrolisati. Sada većina osoba koje imaju HIV mogu normalno da žive pod uslovom da/ako na vrijeme dijagnostikuju bolest.

Ljudi imaju pravo da znaju svoj HIV status. To je osnovno načelo koje omogućava i osnažuje osobe da imaju pristup HIV testiranju bez straha od stigme, diskriminacije i/ili kriminalizacije.

Kada ljudi kasno otkriju dijagnozu vjerovatno je da će patiti značajno više od zdravstvenih komplikacija i veća je vjerovatnoća da će prenijeti HIV drugim osobama, jer nemaju pristup ili ne koriste antiretrovirusne ljekove (ART). Nasuprot tome, većina onih koji rano dijagnostikuju (ubrzo poslije infekcije) i kojima se propiše ART na vrijeme, mogu da vode zdrav život. Vjerovatnoća prenošenja HIV infekcije na druge je, takođe, sman­jena.

Neprihvatljivu realnost predstavlja da od 2,3 miliona osoba koje žive sa HIV-om u Evropi od 30 do 50 odsto njih nije svjesno da ima HIV infekciju, te da je 50 procenata onih koji imaju HIV infekciju otkrilo svoju infekciju u kasnoj fazi. Ovo znači da se veliki broj ljudi ne testira dok se ne pojave prvi simp­tomi bolesti, da postoje barijere za traženje testa na HIV od klijenata/pacijenata, barijere za ponudu testa na HIV, barijere u implementaciji smjernica, vodiča i procedura za HIV testiranje i pored toga što su koristi od rane HIV dijagnostike dobro dokumentovane. Dakle, pored ohrabrivanja pojedinca da zatraži test na HIV, nedjelja testiranja ima za cilj da inspiriše i podstakne zdravstvene radnike da ponude HIV test kada se to od njih zatraži (na zahtjev pacijenta) i kada je to potrebno (kada smatraju neophodnim u tretiranju zdravstvenog stanja osobe koja se obra­tila za pomoć).